Nije bio problem organizirati rad, ali je bio poremećen odnos odgajatelj – učenik, pa i odnos među samim djelatnicima, jer smo bili fizički dosta dugo odvojeni. I sve je to predugo trajalo. Ta izoliranost, taj strah od korone, i sigurno je takva situacija ostavila posljedice, upozorava ravnatelj Mladen Kamenjarin...

Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 27-28 / 21.09.2021.

Ministar obrazovanja nada se da će se situacija riješiti na način da će roditelji promijeniti stajalište, Preporod spočitava zakašnjelu i mlaku reakciju policije, iz Zajednice osnovnih škola tvrde da primjeri nasilnog ponašanja roditelja u školama nisu rijetkost, a Sindikat učitelja poručuje: zaposlenici u školama nisu ti koji su donijeli mjere, oni ih samo provode…

Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 27-28 / 21.09.2021.

Očito je da drukčiji uvjeti u kojima su u prethodne dvije godine učenici živjeli i radili zbog pandemije pa i onoga dugotrajnog štrajka nisu kod njih ostavili negativne tragove u tom pogledu, a pretpostavljam da je tome uvelike pridonijela i činjenica da su učenici završnih razreda srednjih četverogodišnjih škola, za razliku od drugih dobnih skupina učenika, u prošloj školskoj godini bili na više od 90 posto nastave uživo, u školama, ističe u razgovoru za ŠN Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja...

Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 27-28 / 21.09.2021.

Ove su promjene u ocjenjivanju zaslužne za to što se mnogo više učenika na fakultete upisivalo s boljim prosjekom ocjena, ali bez stečenih temeljnih vještina, pa milijunima američkih studenata i danas nedostaju temeljne vještine čitanja, pisanja i računanja…

Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 27-28 / 21.09.2021.

Istraživanja su pokazala kako prosječno dijete osnovnoškolske dobi provede na otvorenome manje od dva sata dnevno, što loše utječe na njegovo i fizičko i mentalno zdravlje. Stoga je izvanučionička nastava cilj mnogih kampanja i obrazovnih politika koje potiču učitelje i odgajatelje na osmišljavanje i provedbu aktivnosti izvan učionice…

Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 27-28 / 21.09.2021.

Tradicija je kulturno naslijeđe koje se prenosi s naraštaja na naraštaj, s koljena na koljeno, sa starijih na mlađe. To je zapravo usmeno prenošenje znanja i običaja unutar kulture jednoga naroda...

Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 27-28 / 21.09.2021.

Učenike još uvijek pripremamo za život u zajednici na temelju prilagodbe postojećoj strukturi moći i prilagodbi trenutačnim uvjetima. Umjesto da im se omogući aktivno sudjelovanje u društvenim zbivanjima i mogućnost provjeravanja različitih društvenih istina, mlade se prepušta medijima, koji  određuju djelovanje pojedinca i njegove životne odabire...

Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 27-28 / 21.09.2021.

Poslanje naše škole jest imati sretno dijete, jer to znači da je ono uspješno i u odgojnom i u obrazovnom smislu. Žao mi je vrlo često djece koja su opterećena previsokim očekivanjima svojih roditelja, jer ocjena vrlo dobar već je neuspjeh. Zašto to mora biti tako? Svako dijete ima neki potencijal, a učitelji i škola su tu da mu pomognu i omoguće da ga razvije do vlastitoga maksimuma. Nekome je maksimum ocjena dobar, a nekome odličan. I svaka se ocjena mora promatrati kao uspjeh. Nema neuspješnih u našoj školi, govori nam Jadranka Oštarčević, ravnateljica zagrebačke OŠ Prečko...

Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 25-26 / 07.09.2021.

Posao tajnika i računovođa poseban je i njima treba stalno usavršavanje i pomoć stručnjaka. Ministarstvo tim djelatnicima može pomoći s institucionalne razine, ali sadržajno za njih su od najveće koristi upravo ovakvi skupovi na kojima dobivaju kvalitetne informacije od stručnjaka koji im pomažu da se suoče s problemima koji ih svakodnevno čekaju na radnome mjestu…

Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 25-26 / 07.09.2021.

Čak 3825 učenika dobilo je nula bodova na eseju ili je predalo prazan esej, a njih 1671 nije imao dovoljan broj riječi. U odnosu na prošlu godinu, kad je taj broj bio između 2000 i 2400, ovogodišnjih 14 posto pokazuju drastičan porast negativnih ocjena na eseju. Dodatno zabrinjava to što je od tog alarmantnog broja čak 3700 maturanata položilo hrvatski jezik i možda upisalo kroatistiku, pravo, novinarstvo...

Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 25-26 / 07.09.2021.