Nisam protiv kontrole našega rada, ali ne na ovaj način. Jer osjećam se kao u Kafkinu Procesu. Ne znam ni tko me je prijavio niti za što sam kriva. Prođe cijeli proces, ustanovi se da nisam kriva, ali se u zbornici osjećam kao crna ovca – kaže Tamara Šoić, pokretačica peticije...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 27 / 24.09.2019

Dvadeset i pet javnih znanstvenih instituta potpisalo je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja ugovore o programskom financiranju znanstvene djelatnosti u 2019. godini, ukupne vrijednosti 50,7 milijuna kuna. Za temeljno financiranje (tzv. hladni pogon) predviđeno je ukupno 39,7 milijuna kuna, za financiranje temeljeno na rezultatima (izvrsnost) 7,6 milijuna kuna te financiranje specifičnih institucijskih ciljeva (misija) 3,4 milijuna kuna. Najveći hrvatski institut Ruđer Bošković, s više od 900 zaposlenih, među najuspješnijim je po visini dodijeljenih sredstava. Za hladni pogon dodijeljeno im je 14,84 milijuna kuna odnosno 37,34 posto od ukupno dodijeljenih sredstava, a po rezultatima znanstvene izvrsnosti dobili su 3,2 milijuna kuna odnosno 41,6 posto...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 27 / 24.09.2019

Za stopostotno riješen ispit iz matematike i fizike na državnoj maturi Splićanki Ivi Barać pripalo je 5000 tisuća dolara, koje dodjeljuje hrvatski znanstvenik Marin Soljačić, redoviti profesor na slavnome američkome MIT-u...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 27 / 24.09.2019

Po uzoru na Nagradu Soljačić, za najbolje riješene ispite na državnoj maturi iz matematike i fizike, ove je godine prvi put dodijeljena i Nagrada Sakač, za najbolje riješen ispit državne mature iz informatike. Nagradu u iznosu od 5000 eura dobio je maturant III. gimnazije iz Osijeka Marko Rajković, inicijativom odnosno donacijom doajena hrvatske informatike Borisa Sakača. Dugogodišnji je to savjetnik Međunarodnoga olimpijskog odbora u Lausannei, koji je sudjelovao u rukovođenju informatičkom podrškom na Olimpijskim igrama od 1984. do 2010. godine...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 27 / 24.09.2019

Jednu od prostorno i brojem učenika najvećih osnovnih škola u Hrvatskoj posjetili smo drugog dana nastave. Iako je nastava počela, u školi i oko nje još traju radovi na energetskoj obnovi zgrade započeti usred ljeta – mijenjaju krovište i stolariju, uređuju sportsku dvoranu, fasadu i sustav za rekuperaciju zraka. No, to ne ometa nastavu, koja je počela za gotovo tisuću učenika škole koja ima i dvije područne škole – u Gradićima i Lomnici...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 27 / 24.09.2019

Srednjoškolci pomažu u svladavanju gradiva vršnjacima i mlađim učenicima u našičkim osnovnim školama. Volontiraju u našičkom vrtiću, u bolnici, pomažu učenicima sa sindromom Down, prikupljaju hranu, odjeću, dječji namještaj za potrebite obitelji našičkoga kraja, a pomažu i azilu za nezbrinute životinje u Osijeku...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 27 / 24.09.2019

Rad s darovitom djecom odgojitelju je veliki izazov, jer male glave imaju puno pitanja na koje treba dati vrlo jednostavan odgovor. Učimo zajedno, dogovaramo se i potičemo jedni druge u kabinetu za potencijalno darovitu djecu, a glavna je svrha steći znanje i iskustvo za budućnost...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 27 / 24.09.2019

Odgovor na pitanje kakve veze imaju znanost i nasilje zapravo je vrlo jednostavan: mozak kojemu je dosadno često krene zabavljati se na nasilne načine, a onda kada to postane navika teško ga je preusmjeravati. Iz dosade se rađa i izmišljanje koje samo treba preusmjeriti i upotrijebiti kao alat za dolazak do nečega novoga, pozitivnoga. Upravo je to bila početna točka našega projektnoga dana...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 27 / 24.09.2019

Dječja igra utječe na njihov fizički, socijalni, emocionalni i kognitivni razvoj. Stoga ih trebamo što prije naučiti kako najbolje iskoristiti svoje mogućnosti, da sama znaju naći najbolji ritam u izmjeni igre i rada, razigranosti i ozbiljnosti, koncentracije i opuštenosti. Za sve to trebaju: igru, kretanje, zdravu hranu, sigurno okružje, ljubav...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 27 / 24.09.2019

Mnogi učitelji i nastavnici upozoravaju da reforma u koju je obrazovanje ušlo može imati niz negativnih posljedica. Ističu posebno da reforma nema cilj i da ne znamo što se njome želi postići. A ako ne postoji cilj obrazovanja, onda učiteljima nije jasno koje načine poučavanja koristiti, čemu ih prilagoditi i što bi njima trebali postići. I tako su dovedeni u situaciju da moraju raditi nešto, a da većina njih ne zna ni što, a ni zašto...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 26 / 17.09.2019