Projekt knjižnica u školskom vrtu Drvo znanja ideja je Ivane Živaljić, učiteljice njemačkog jezika u Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovačića iz Ciste Velike, a financirala ga je Zaklada Kajo Dadić. Cilj je projekta osvješćivanje djece i mladih za svakodnevnim čitanjem knjiga koje nisu samo lektira. Knjige u prostorima izdubljenih u deblu drveta, zaštićena prozorčićima u svako doba dana i noći, učenici, ali i putnici namjernici, mogu stati, uzeti knjigu, sjesti u vrt i čitati...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 30 / 10.10.2017

Poštovani čitatelji,

predstavljamo vam novi, redizajnirani izgled Školskih novina, najdugovječnijeg hrvatskog tjednika za odgoj, obrazovanje, znanost i kulturu.

Već gotovo sedam desetljeća Školske novine prate događaje, sudionike i procese na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava, prvenstveno u Republici Hrvatskoj, ali i u inozemstvu.

Pridružite se velikoj obitelji pretplatnika Školskih novina i budite u tijeku sa svim aktualnostima, vijestima i odgojno-obrazovnim specifičnostima. Ujedno neka Školske novine budu platforma na kojima ćemo pisati i o Vašoj ustanovi, njezinim postignućima, idejama i metodičkim praksama vaših djelatnika, učitelja i nastavnika.

Kako bismo mogli ući u svaku zbornicu, učionicu i prosvjetni svijet hrvatskih učitelja, odnosno djelokrug svih odgojno-obrazovnih i kulturnih ustanova, trebamo stoga i vašu pomoć.

Mijenjajmo zajedno odgojno-obrazovni sustav naše zemlje, nabolje, onako kako Vi i vaši djelatnici najbolje znate – iznutra. Pričama u Školskim novinama pokažimo javnosti što i kako naši prosvjetari i kulturni djelatnici mogu, kako bi u što skorijoj budućnosti poziv učitelja i nastavnika vratio zasluženi dignitet i mjesto u društvu.

Za sve informacije o pretplati, naručivanju starih brojeva ili naslova iz izdavačke djelatnosti Školskih novina, javite se na 01/4855-709 ili info@skolskenovine.hr.

Profesorica geografije u zagrebačkoj Osnovnoj školi Petra Preradović Alemka Miklić i njezin suprug Želimir, profesor fizike u Petoj gimnaziji, imaju ukupno 65 godina radnog staža. Roditelji su Željke i Marka, već odraslih akademski obrazovanih građana. Zajedno su od studentskih dana. Iako su studirali na istome fakultetu – Prirodoslovno-matematičkom u Zagrebu – gotovo anegdotalno zvuči da ih je 1980. godine sudbina spojila na Filozofskom fakultetu...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 29 / 03.10.2017

Malo što je iz područja obrazovanja podijelilo hrvatsku javnost kao projekt digitalizacije škola. Je li nama to baš treba, što će naša djeca time dobiti, hoće li takvo školovanje biti jeftinije – pitaju se neupućeni roditelji, a oni koji su već zauzeli strane, ovisno na kojoj su, imaju i jasne odgovore. Djeca ne će vući teške torbe s udžbenicima, imat će tablete, moraju biti tehnološki obrazovana kako bi bila spremna za tržište rada na kojem je vladanje modernim tehnologijama uvjeta za dobivanje posla, ne smijemo zaostajati za drugim zemljama, uz tablet i kompjutor lakše se i brže uči, takvo učenje djeci je zabavnije, uvjeravaju zagovaratelji digitalizacije...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 29 / 03.10.2017

Matematika i geografija nešto su što za Luku Banovića predstavlja školsku obavezu, ali i užitak. U proteklom razdoblju ovaj sada učenik četvrtog razreda riječke gimnazije Andrija Mohorovčić ostvario je niz uspjeha, od prvog mjesta na državnom natjecanju iz geografije, pri čemu je od 2011. do 2017. čak šest puta osvojio naslov državnog prvaka na natjecanju iz geografije. Bio je prvak i na državnom natjecanju iz matematike te je osvojio i prvu nagradu i brončanu medalju na Europskom matematičkom kupu pa broncu na Međunarodnoj geografskoj olimpijadi u Pekingu itd. Sve je to okrunjeno sa čak četiri dobivena Oskara znanja u ovoj godini...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 29 / 03.10.2017

„Ja sam samo jedan od mnogih. No ja sam samo jedan. Ne mogu učiniti sve, ali mogu učiniti nešto. Zbog toga što ne mogu učiniti sve, neću odbiti učiniti ono što mogu.” Tim citatom američkoga književnika i povjesničara četvero autora objašnjava zašto su napisali priručnik „Učitelj – od pripravnika do savjetnika” , želeći njime pomoći učiteljima, kako sami kažu, u rješavanju dvojbi – kako nešto pravilno napraviti, kako pravilno zapisati, gdje i što zapisati, kako to učiniti, kako postupiti...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 29 / 03.10.2017

Učenici su izrađivali knjigu snimanja u kojoj su naznačili točan redoslijed kadrova i vrstu filmskih planova. Planirali su kako će film izgledati, birali prizore i likove te po kojem će se redoslijedu pojavljivati, što će likovi raditi. Za dizajn i animaciju glavnih likova bile su zadužene učenice Dora Hranjec i Ena Kovačić...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 29 / 03.10.2017

Kad se kaže zagrebačka Petnaesta gimnazija ili MIOC, svi sve znaju. Ili misle da znaju. A koliko je zanimljiva najboljima od najboljih učenika govori i činjenica da je zbog velikog pritiska učenika, a dolazili su samo odlikaši s prosjekom ocjena 5,0 i dodatnih nekoliko bodova skupljenih na natjecanjima i drugim aktivnostima, 2016. godine uvela svojevrsni prijamni ispit. Time su željeli omogućiti i djeci koja nemaju same petice u imeniku nego im se potkrala i četvorkica iz tjelesnog ili nekog drugog predmeta, ako su iznimno talentirani za matematičko područje, da se upišu u Petnaestu. A da su u toj srednjoj školi za prosječne „smrtnike” zaista matematički genijalci govori i podatak da se godinama učenici s matematičkih olimpijada vraćaju okićeni medaljama...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 29 / 03.10.2017

Uvijek je bilo djece koja su se bojala polaska u školu i onoga što ih u školi očekuje. Ima ih i danas. Primjeri su brojni. Neki od strahova vezanih uz početak školovanja posve su logični razvojni, bez velike težine i lako rješivi, ali ih ima i vrlo složenih, s patološki poslaganim slojevima, koje nije jednostavno doseći i razgraditi bez pomoći stručnjaka...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 29 / 03.10.2017

Nije tajna da se u Osnovnoj školi Milana Langa iz Bregane stalno nešto događa i kemija. Pa je tako i njihova Područna škola u Noršić Selu, nakon što je prije dvije godine dobila novu fasadu i krov, ovih dana zasjala i iznutra! Zahvaljujući vrijednim rukama domara Darka Celizića i spremačice Ivanke Košćice izmijenjeni su dotrajali podovi u učionicama i zbornici te je postavljen novi laminat. Sav višak nepotrebnih stvari u potpunosti je izbačen iz svih školskih prostora...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 29 / 03.10.2017