Nekima jednostavno nedostaju učenici, a takav je slučaj i s učiteljicom Ingeborg Meister-Van der Duin iz Haarlema u Nizozemskoj, kojoj njezini učenici toliko nedostaju tijekom pandemije da je došla na preslatku ideju: isplela je 23 male lutke koje nalikuju na njezine učenike. Tim je projektom oduševila mnoge…
Više u online izdanju ŠN, br. 22-23 / 16.06.2020.

Najveći odaziv, i to od čak 94 posto, bio je u Brodsko-posavskoj i Varaždinskoj županiji. Najmanji je bio u Zagrebu, u kojemu je, prema podatcima resornog ministarstva, došlo 61 posto ukupnog broja učenika, a prema podatcima Gradskog ureda za obrazovanje njih tek nešto više od 50 posto. Slabijem odazivu u Zagrebu vjerojatno su kumovale u posljednje vrijeme često kontradiktorne i zbunjujuće poruke koje su roditeljima dolazile iz resornog ministarstva...
Više u online izdanju ŠN, br. 20-21 / 02.06.2020.

Prilično nezapaženo i gotovo „ispod radara” najšire javnosti prošla je vijest da srednjoškolci nakon devet tjedana mogu ući u svoje škole, naravno, pridržavajući se svih propisanih epidemiološko-higijenskih uputa, kako bi provodili praktične vježbe, pohađali dopunsku nastavu, polagali popravne i razlikovne ispite te branili završne radove u strukovnim školama...
Više u online izdanju ŠN, br. 20-21 / 02.06.2020.

Osim škola i vrtićima, i visokoškolske ustanove zadnjih tjedan rade u otežanim uvjetima. Nastava se provodi na daljinu, a s vježbama i praktikumima se tek počinje, prema epidemiološkim uputama. U posebno su teškom položaju neki zagrebačkih fakulteti, čiji su objekti stradali u potresu. Tako primjerice Medicinski fakultet u Zagrebu nosi poznatu “crvenu naljepnicu”, odnosno oznaku da je većina zgrada neupotrebljiva zbog oštećenja. I zato je održavanje nastave na daljinu za zagrebačke medicinare bilo jedino rješenje...
Više u online izdanju ŠN, br. 20-21 / 02.06.2020.

Osnovna škola Petra Zrinskog, Područna škola Osnovne škole Vugrovec Kašina u Vugrovcu, Gornjogradska gimnazija i Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje opasne su po život, u njih se ne smije ulaziti i ni u kojem slučaju ne smije održavati nastava. U njima su već odavno započeli ozbiljni radovi, koji bi trebali završiti do rujna 2021. godine, a Gradski ured za

obrazovanje već je objavio plan preseljenja za sve četiri škole...
Više u online izdanju ŠN, br. 20-21 / 02.06.2020.

Njemački je jezik kojim govori oko 120 milijuna ljudi u svijetu, s najvećim brojem govornika na području Europske unije. Službeni je jezik u Njemačkoj, Austriji, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Belgiji i Luksemburgu, a govori se kao jezik nacionalnih manjina među ostalima u Italiji, Poljskoj, Danskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Namibiji te zemljama bivšega Sovjetskoga Saveza i Južne Amerike. Nezaobilazan je u poslovnom svijetu, gospodarstvu, znanosti i tehnologiji, sportu, turizmu…
Više u online izdanju ŠN, br. 20-21 / 02.06.2020.

Dobivanjem akreditacije EPAS fakultet dobiva međunarodnu vidljivost i priznanje visoke kvalitete, studenti brže i lakše nalaze posao, njihova je plaća veća te u pravilu zauzimaju ključne menadžerske pozicije u tvrtkama...
Više u online izdanju ŠN, br. 20-21 / 02.06.2020.

Osnovna škola Đurđevac, Osnovna škola Ljudevita Modeca iz Križevca te Osnovna škola Nagykanizsa iz Mađarske pokrenule su zajednički projekt s temom potencijalno darovite djece putem programa prekogranične suradnje Interreg Mađarska – Hrvatska 2014. – 2020. Nadogradnja postojećih kompetencija djelatnika te daljnje unaprjeđenje školske okoline za rad s darovitom djecom bio je jedan od glavnih motiv svih škola za uključenje u projekt nazvan „GiftedHUHR”. Tako će nastavnici svih triju škola dodatno raditi s nadarenim učenima, koji će svoje znanje pokazati i na međunarodnoj

olimpijadi...
Više u online izdanju ŠN, br. 20-21 / 02.06.2020.

Perjanica smo svoga grada, a naši su nastavnici trajna vrijednost koja u novijoj povijesti neumorno promiče odgojne i ljudske vrijednosti kao malo koja djelatnost u društvenom okružju, ističe ravnatelj Zvonko Ranogajec...
Više u online izdanju ŠN, br. 20-21 / 02.06.2020.

U Muzejskom dokumentacijskom centru kažu kako se suvremena muzeologija koristi metodologijom inkluzije u prezentaciji i komunikaciji baštine, pri čemu pomiče granice prema korisnicima s uvažavanjem pripadanja različitim rasama, drugoj etničkoj pripadnosti, roda, klase, dobi, fizičke sposobnost, jezika, religije, ekonomskog statusa, rodnog opredjeljenja...
Više u online izdanju ŠN, br. 20-21 / 02.06.2020.