Za nadarene ili talentirane učenike, uz redoviti nastavni program, potrebni su još posebno prilagođeni programi i aktivnosti, u koje se učenici uključuju dobrovoljno, na osnovi vlastitih interesa, očekivanja i mogućnosti. A obveza je svih stručnih radnika da im se to omogući, da ih se motivira i prihvate njihove odluke u suradnji s roditeljima...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 02 / 21.01.2020

U eksperimentalnom dualnom modelu učenik ostaje učenik i nije zaposlenik, prima naknadu, a ne plaću, nema mirovinsko osiguranje – baš kao ni u JMO-u. Broj sati koje provede kod poslodavca manji je nego u JMO-u, a u radnoj verziji zakona nije definiran sustav osiguranja kvalitete odnosno licenci i kompetencija koje bi poslodavci morali imati, kaže Mirela Lekić...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 01 / 14.01.2020

Likovnjak i grafičar po struci, Andro Banovac je odredišta birao zbog kulturno-povijesnih znamenitosti. Primjerice, u Jordanu je uživao u poznatoj Petri, u Egiptu na lokacijama Gize i Luxora, a u Meksiku i Guatemali to su bili Teotihuacan, Chichen Itza, Palenque i Tikal. Nije trebalo mnogo, kaže nam, da otkrije kako te zemlje skrivaju mnoge nerazvikane dragulje koje „običan” turist ne zna...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 01 / 14.01.2020

Nakon prvotnog (ali i očekivanog) šoka objavom najnovijih PISA-inih rezultata, po kojima su naši učenici ispodprosječni u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti, hrvatski su prosvjetari za Školske novine iznijeli neka svoja razmišljanja o uzrocima takvoga stanja. Ne zbog potrebe da upiru prstom i traže dežurnoga krivca, već da izraze zabrinutost što već godinama ne bilježimo nikakav napredak u tim područjima i testiranjima. A nije im najbolje sjela ni izjava resorne ministrice Blaženke Divjak, koja je odgovornost prebacila na učitelje, kazavši da se baš oni moraju stalno educirati i promijeniti dosadašnji način rada...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 01 / 14.01.2020

Bribirska glavica jedan je od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Postav izložbe posvećen je lokalitetu koji je zbog prometnog i strateškog položaja imao funkciju utvrde, a poznato je kako je tu bila liburnska i rimska Varvaria pa srednjovjekovni Breberium, sjedište najmoćnijega hrvatskoga srednjovjekovnoga roda Šubića Bribirskih...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 01 / 14.01.2020

Misija je bilo koje strukovne škole pripremiti učenika da odmah nakon dobivanja svjedodžbe bude spreman samostalno raditi posao u struci koju je izučio. Upravo u toj misiji Tehnička škola Karlovac bilježi visoku stopu uspješnosti već više od 70 godina, tijekom kojih se kontinuirano razvijala i pripremala svoje učenike, primarno za potrebe lokalnoga gospodarstva i tržišta rada. Rezultat toga prepoznatljivog rada nedavno je imenovanje škole Regionalnim centrom kompetentnosti u sektorima strojarstva, elektrotehnike i računalstva...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 01 / 14.01.2020

Biotičkim motoričkim znanjima definiramo prirodna znanja koja omogućuju svladavanje prostora, svladavanje prepreka, svladavanje otpora različitih vanjskih objekata i manipuliranje raznim objektima. S obzirom na to da će se posljedice nedovoljnog kretanja negativno odraziti i na zdravstveni status djeteta motoričke je sposobnosti nužno razvijati od najranije dobi...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 01 / 14.01.2020

Svrha je projekta podići svijest učenika o općim temeljima demokratskoga europskog društva u budućnosti, koje nudi kvalitetan život i omogućava svima da pronađu sreću te da učenici spoznaju kako je individualna sreća blisko povezana s aktivnim građanstvom, preuzimanjem odgovornosti i sviješću o prilikama i mogućnostima koje demokratsko europsko društvo može ponuditi...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 01 / 14.01.2020

Suradnja Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana s ostalim školama iz Europe, posebice sa školom iz grada Marijampole iz Litve, traje već nekoliko godina. Tema najnovijega zajedničkoga projekta jest socijalna kohezija, a svrha mu je razmjena dobrih praksa te povezanost i socijalna jednakost među narodima...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 01 / 14.01.2020

Nakon što je štrajk prosvjetara završio, škole i njihovi osnivači imali su prošloga tjedna zadatak odlučiti kako će nadoknaditi nastavne dane izgubljene tijekom štrajka. Prema podatcima Ministarstva obrazovanja, većina osnovnih i srednjih škola izgubila je između 13 i 16 radnih dana, a stotinjak škola ima od jedan do 12 dana koje trebaju nadoknaditi. Prema naputcima iz Ministarstva, nastava ne smije trajati dulje od 26. lipnja. Moguće je kombinirati četiri elementa: korištenje nenastavnih dana koje škola ima na raspolaganju, nadoknadu subotom, skraćivanje praznika i produljenje nastavne godine...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 40-41-42 / 17.12.2019