Godine 1993. Dom se vraća Hrvatskom društvu likovnih umjetnika. Veoma je indikativno razdoblje tranzicije, u kojem su u paviljonu još egzistirale Richterove intervencije te su ih umjetnici katkad uklapali u svoje radove. Od 2001. do 2003. godine traje uklanjanje dogradnji i preinaka...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 06 / 19.02.2019

Suvremena nastava nezamisliva je bez timskoga rada. Kurikulum i nastavni planovi podržavaju planiranje odgojno-obrazovnoga rada nastavnika po vertikalnim i horizontalnim linijama, što je prednost i uspjeh u današnjem školstvu. Jedan od načina upoznavanja s tom djelatnošću jest i rad s timskim planiranjem nastavnika uz uključivanje međurazredne suradnje...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 06 / 19.02.2019

Darovita djeca uče brže i lakše od ostale djece. Stoga im je potrebno osigurati odgovarajuće materijalne uvjete i poticajno okružje, jer je to rano iskustvo u najvećem broju slučajeva presudno za njihov daljnji rast i razvoj. Prateći interes djece u kabinetu za potencijalno darovitu djecu u DV Cekin u Slavonskom Brodu, osmislila sam s njima projekt Glagoljica...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 06 / 19.02.2019

Tehničar, informatičar, robotičar po struci, filozof i pjesnik po unutarnjoj vokaciji, Miro Matijaš, učitelj tehničke kulture i informatike iz Zagreba, nadahnuće za svoju poeziju pronalazi u djetinjstvu svoje djece, koje (p)ostaje trajno uporište traženja Smisla...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 06 / 19.02.2019

Ne govorimo o komunikologiji o kojoj oni govore, nego o nacionalnom identitetu, tradiciji hrvatske kulture, o tome da ta djeca moraju shvatiti kojoj kulturi i kontekstu pripadaju. To je svakome tko radi u školi jasno. I djeci je to jasno, poručuje Dragica Dujmović Markusi, autorica udžbenika i profesorica u zagrebačkoj Gimnaziji Lucijana Vranjanina...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 05 / 12.02.2019

Svjesna da nove generacije učenika sve manje ljubavi gaje za knjigu i čitanje, a sve više vremena posvećuju digitalnih tehnologijama, učiteljica Dijana Pasarić iz međimurske OŠ Strahoninec odlučila je konkretnije povezati lektiru i medijsku kulturu u nastavi hrvatskoga jezika. U nastavi radi 14 godina, a prije četiri godine odlučila je promijeniti svoj i učenički pristup interpretiranju i analiziranju lektirnih djela u nastavi...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 05 / 12.02.2019

Često se pokazuje da jedna garnitura nešto napravi ili započne, a ona koja je naslijedi ne nastavlja nego kreće s posve drukčijih pozicija. Nema kontinuiteta pa neke stvari koje su bile dobre nikad ne budu dovršene, jer bi valjda ispalo da oni koji su trenutačno na vlasti ne znaju ništa bolje od prethodnika pa onda nastavljaju njihov posao. A to si politika ne može dopustiti...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 05 / 12.02.2019

Bivši učenici darivali su školu. Tomislav Dekalić, direktor Arena centra Zagreb, inicirao je donaciju od 630 tisuća kuna, dok je mladi uspješni programer Bruno Kovačić donirao 3D-printer vrijedan dvije tisuće eura...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 05 / 12.02.2019

Zar nije apsurd da su oni koji prepisuju na ispitu ili koriste „šalabahter” prihvaćeni u razredu kao uzori? A što tek reći na kupnju herbarija putem društvenih mreža ili o oglasu na vratima škole (?!) kojim se nudi usluga pisanja maturalnog rada? Društvo u kojemu su moguće takve situacije mora dugo raditi na podizanju digniteta škole kao mjesta gdje će odgovora...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 05 / 12.02.2019

Bio mi je to dodatni poticaj za nastavak glazbenog obrazovanja, pa sam nakon osnovne upisao i srednju glazbenu školu. Dva Oskara znanja koja sam dobio pokazali su da se trud koji sam uložio u sviranje isplatio, navodi nam Lovro Kopač, osvajač Oskara znanja u glazbenoj kategoriji, instrument saksofon. Lovro koji trenutačno usporedno pohađa srednju glazbenu i matematičku gimnaziju dodaje da je osvojiti to priznanje dobar osjećaj, ali kaže da to što je pobijedio na državnom natjecanju ne znači da je doista najbolji...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 05 / 12.02.2019