Kad se vrtić zatvorio, svakodnevne su se rutine promijenile, ostali smo na brisanom prostoru bez jasnih uputa, ali s velikom željom da uspostavimo kontakt međusobno – s djecom, roditeljima, kolegama. Bio nam je prioritet uspostaviti ravnotežu, potaknuti psihološku otpornost u svima nama i jačati kroz te nepovoljne okolnosti u kojima živimo…
Više u online izdanju ŠN, br. 22-23 / 16.06.2020.

Učenici s teškoćama zbog prirode svojih teškoća ne mogu se koristiti informatičkom tehnologijom onako kako se to zamislilo nastavom na daljinu, pa su takvi učenici najčešće prepušteni sami sebi. Stoga se nastava na daljinu u tim slučajevima oslanja na kreativnost učitelja i stručnih suradnika...
Više u online izdanju ŠN, br. 22-23 / 16.06.2020.

Koliko se nadarenih učenika samo javilo svojem učitelju i izrazilo želju da ide na neko natjecanje ili da pripremi literarni ili likovni uradak i pošalje to na natječaj koji je sam otkrio? Ili je tu uvijek bio učitelj koji je nekoga „pogurao”, procijenivši da je riječ o učeniku koji bi mogao postići neki uspjeh... Znači li to da šansu imaju samo oni koji su „pogurani”...
Više u online izdanju ŠN, br. 22-23 / 16.06.2020.

Naša je himna istinska vrijednost i stvarni simbol političke borbe posljednjih dvjesto godina. Možda je vrijeme da je odjenemo u novo glazbeno-aranžmansko ruho, ali prije svega hvala Antunu Mihanoviću na tekstu koji bezvremeno pokazuje ljubav prema domovini i zbog kojeg nam je himna tako lijepa, navodi profesor glazbe i muzikolog Tomislav Kučinić...
Više u online izdanju ŠN, br. 22-23 / 16.06.2020.

Nekima jednostavno nedostaju učenici, a takav je slučaj i s učiteljicom Ingeborg Meister-Van der Duin iz Haarlema u Nizozemskoj, kojoj njezini učenici toliko nedostaju tijekom pandemije da je došla na preslatku ideju: isplela je 23 male lutke koje nalikuju na njezine učenike. Tim je projektom oduševila mnoge…
Više u online izdanju ŠN, br. 22-23 / 16.06.2020.

Najveći odaziv, i to od čak 94 posto, bio je u Brodsko-posavskoj i Varaždinskoj županiji. Najmanji je bio u Zagrebu, u kojemu je, prema podatcima resornog ministarstva, došlo 61 posto ukupnog broja učenika, a prema podatcima Gradskog ureda za obrazovanje njih tek nešto više od 50 posto. Slabijem odazivu u Zagrebu vjerojatno su kumovale u posljednje vrijeme često kontradiktorne i zbunjujuće poruke koje su roditeljima dolazile iz resornog ministarstva...
Više u online izdanju ŠN, br. 20-21 / 02.06.2020.

Prilično nezapaženo i gotovo „ispod radara” najšire javnosti prošla je vijest da srednjoškolci nakon devet tjedana mogu ući u svoje škole, naravno, pridržavajući se svih propisanih epidemiološko-higijenskih uputa, kako bi provodili praktične vježbe, pohađali dopunsku nastavu, polagali popravne i razlikovne ispite te branili završne radove u strukovnim školama...
Više u online izdanju ŠN, br. 20-21 / 02.06.2020.

Osim škola i vrtićima, i visokoškolske ustanove zadnjih tjedan rade u otežanim uvjetima. Nastava se provodi na daljinu, a s vježbama i praktikumima se tek počinje, prema epidemiološkim uputama. U posebno su teškom položaju neki zagrebačkih fakulteti, čiji su objekti stradali u potresu. Tako primjerice Medicinski fakultet u Zagrebu nosi poznatu “crvenu naljepnicu”, odnosno oznaku da je većina zgrada neupotrebljiva zbog oštećenja. I zato je održavanje nastave na daljinu za zagrebačke medicinare bilo jedino rješenje...
Više u online izdanju ŠN, br. 20-21 / 02.06.2020.

Osnovna škola Petra Zrinskog, Područna škola Osnovne škole Vugrovec Kašina u Vugrovcu, Gornjogradska gimnazija i Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje opasne su po život, u njih se ne smije ulaziti i ni u kojem slučaju ne smije održavati nastava. U njima su već odavno započeli ozbiljni radovi, koji bi trebali završiti do rujna 2021. godine, a Gradski ured za

obrazovanje već je objavio plan preseljenja za sve četiri škole...
Više u online izdanju ŠN, br. 20-21 / 02.06.2020.

Njemački je jezik kojim govori oko 120 milijuna ljudi u svijetu, s najvećim brojem govornika na području Europske unije. Službeni je jezik u Njemačkoj, Austriji, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Belgiji i Luksemburgu, a govori se kao jezik nacionalnih manjina među ostalima u Italiji, Poljskoj, Danskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Namibiji te zemljama bivšega Sovjetskoga Saveza i Južne Amerike. Nezaobilazan je u poslovnom svijetu, gospodarstvu, znanosti i tehnologiji, sportu, turizmu…
Više u online izdanju ŠN, br. 20-21 / 02.06.2020.