Posvemašnje tumačenje jajeta povezano je sa životnom snagom, začećem, plodnošću, mladošću, zdravljem i obiljem. Za ta vjerovanja veže se i prastara tradicija bojanja jaja. Simbolizirajući novi život, pisanica se skladno uklopila i urasla u kršćanske uskrsne običaje...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 11-12 / 27.03.2018

Diljem svijeta ukrašavanje i darivanje pisanica u vrijeme Uskrsa postalo je tradicija koja je nadišla izvorne vjerske konotacije. Mnogi običaji datiraju još prije početka kršćanstva i izvorno se njima slavio početak proljeća. Bez obzira na značenje, tradicija pisanica ima mnoge šarmantne interpretacije. Najvrjednije su pisanice na svijetu Fabergeova jaja, koja je ruski zlatar Petar Karl Faberge izrađivao za ruske careve od 1885. do 1917. godine...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 11-12 / 27.03.2018

Najponosniji sam na obiteljsku atmosferu u kojoj se učenici mogu posvetiti školskim obvezama, a istodobno razvijati svoje sportske, glazbene, glumačke, jezične i sve ostale talente. U takvom okružju učenici, profesori i roditelji mogu aktivno surađivati kako bismo kod učenika mogli maksimalno razviti njihove potencijale, a da rezultati učenika idu ruku pod ruku s njihovim optimalnim razvojem, govori ravnatelj Damir Jelenski...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 10 / 20.03.2018

Centar za odgoj i obrazovanje Zajezda ustanova je socijalne skrbi čija je osnovna djelatnost odgoj i obrazovanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju, njihova socijalizacija, psihosocijalna rehabilitacija te briga o zdravlju. Prvi službeni dokument o početku radu Centra donio je Narodni odbor Kotara Zlatar 20. ožujka 1954. godine kada je tadašnji Specijalni zavod za učenice u privredi proglašen ustanovom sa samostalnim financiranjem...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 10 / 20.03.2018

Pobornik sam teze da je hrvatska naiva, uz Henrija Rousseaua i francuske klasike prve generacije, najvažniji segment svjetske naive. Upravo ta spoznaja i ta teza nagnale su me da se, s arhitektom Pehnecom, upustimo u pokušaj osvješćivanja te istine u našoj široj društvenoj svijesti te, shodno tomu, pokušamo predložiti rješenje problema poslovnog prostora Muzeja na Vranyczanyjevoj poljani...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 10 / 20.03.2018

Hrvatski učenici – osnovnoškolci više nego srednjoškolci, koji su više okrenuti smotrama i natjecanjima iz znanja – imaju brojne mogućnosti za literarno, likovno i ostalo stvaralaštvo kako na regionalnoj tako i na državnoj razini, od regionalnih smotri i natjecanja poput, primjerice, Smotre malih pjesnika Slavonije i Baranje u Cerniku, Poja materinske riči u Primoštenu, Nazorovih dana u Postirima, Smotre dječjega kajkavskoga pjesništva „Dragutin Domjanić” u Svetom Ivanu Zelini i drugih, pa do državnih manifestacija kao što je LiDraNo – državna smotra literarnoga, dramskoga i novinarskoga stvaralaštva...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 10 / 20.03.2018

Svaki nastavnik može vidjeti i prepoznati, na ovaj ili onaj način, voli li dijete predmet koji predajete ili ne. Također, djeca to isto mogu vidjeti i prepoznati kod nas nastavnika. Ako stalno u učionicu dolazimo bezvoljni, namrgođeni, nezainteresirani, kakvima će nas djeca doživljavati? Imamo li onda uopće pravo tražiti od njih sve ono što tražimo?! Sasvim je jasno i normalno kako ne možemo svaki dan biti puni energije i davati svoj maksimum, ali to bi ipak trebalo prevladavati nad onim negativnim stanjem...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 10 / 20.03.2018

Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, koji se obilježava kao tradicionalan Dan ružičastih majica, obilježen je i u Osnovnoj školi Vladimir Nazor u Pisarovini te njihovim područnim školama u Bratini i Donjoj Kupčini. Nakon uvodnih predavanja, održane su radionice s učenicima od prvog do osmog razreda. Učenici i učitelji izradili su zanimljive plakate kojima su ukrasili školu...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 10 / 20.03.2018

U Hrvatskoj je, nakon uvođenja državne mature, zaveden esejistički teror. Diskurzivni oblici imaju specifičnu poetiku, traže autorsku i životnu zrelost, znanstvenu edukaciju, umijeće apstrahiranja i bogat leksik. Kakvim filozofskim jezikom i metodologijom može operirati petnaestogodišnjak koji se tek povremeno služi složenim rečenicama? Beletrist sve to može zanemariti. Vrlo škrtim rječnikom može se napisati izvrstan tekst. Ono što, međutim, mora imati izoštren je smisao...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 10 / 20.03.2018

Ma koliko bio koristan, internet je sa sobom donio i negativne pojave kao što su ovisnost o internetu, nasilje na internetu i druge zlouporabe. Budući djeci nikada nije dovoljno govoriti o pošastima današnjeg vremena, tako se i u novogradiškoj školi putem Školskoga preventivnog programa preventivno djeluje tijekom cijele školske godine...

Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 10 / 20.03.2018