AKTUALNOSTI

• Umjesto uvodnika

Jer, učitelji su temelj svega

Nema kadrova na tržištu. Ili ljudi više ne žele raditi u razredu. Problem je u svim onim silnicama koje sam spominjao na početku, jer nitko ne želi krvariti pet godina na nastavničkom studiju, a onda do smrt raditi „za čavle”. A drukčije perspektive, čini se, za učitelje nema. Na nastavničkim smjerovima prirodoslovno-matematičkih fakulteta ove je jeseni, posve logično, bio pomor. Gotovo da se nijedan kandidat na njih nije upisao…

• Iz ravnateljskog kuta           

Prijeko potrebna pomoć

Školska svakodnevica nudi sliku koja je prije nekoliko desetljeća bila gotovo nepoznata (nekima možda i nezamisliva) ? u razredima uz pojedine učenike u klupama sjede i odrasle osobe. Iz godine u godinu potreba za brojem pomoćnika u nastavi samo se povećava, učenika kojima je nužna pomoć sve je više, no osoba koje bi tu potrebu željele pružati sve je manje. Jasno je i zašto, odricanja pomoćnika u nastavi su golema, učeničke teškoće sve su raznovrsnije, a plaća je (svim eventualnim povećanjima usprkos) i dalje apsolutno neprimjerena te (pre)mala…

• Dvotjedna kronika

Akademija ima što reći…

Monografija „Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (2011. – 2018.)”, urednika akademika Zvonka Kusića, predstavljena je u nazočnosti brojnih uzvanika 11. listopada u atriju palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na 618 stranica tvrdo ukoričene monografije objavljen je izbor iz bogatog pregleda događanja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u razdoblju od 2011. do 2018. kada je predsjednik HAZU-a bio akademik Zvonko Kusić…

• Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Senat prihvatio nove prorektore

Rektor Stjepan Lakušić u svoj je prorektorski tim izabrao Borisa Brkljačića (Medicinski fakultet), Dubravka Majetića (Fakultet strojarstva i brodogradnje), Juricu Pavičića (Ekonomski fakultet), Tomislava Josipa Mlinarića (Fakultet prometnih znanosti), Anamariju Musu (Pravni fakultet), Tibora Penteka (Fakultet šumarstva i drvne tehnologije), Tomislava Bolanču (Fakultet kemijskoga inženjerstva i tehnologije) i Jasenku Ostojić (Muzička akademija)…

• Održana panel-rasprava o participaciji djece u školi

REPORTAŽA | OSNOVNA ŠKOLA OKRUK, OKRUG GORNJI, ČIOVO

Nijedna škola nije toliko malena da ne bi mogla biti velika!

Škola i vrtić temeljne su institucije svake lokalne zajednice. Mjesto gdje se susreću svi bez obzira na nacionalne, vjerske, političke, socijalne ili bilo kakve druge kara kteristike obitelji iz kojih dolaze. I tu moramo biti jedno. Zajedno. Brinuti se jedni o drugima. Učiti i odgajati, stvarat i bolje temelje društva za sutra, smatra ravnateljica ravnateljica Bruna Dadić...

Planinarenje – najpoželjniji oblik učenja

Fizička aktivnost u prirodi sigurno je najpoželjniji oblik učenja. Dijete dobiva iskustvo stvarnoga svijeta, istražuje, oblikuje, izvještava. Kada putuje, stvarno ide nekamo, boravi u prirodi, a ne mašta o tomu za računalom ili u klupi učionice. Točno zna gdje mu je granica i zbog toga se osjeća sigurnim. To je velika razlika u odnosu na učenje putem interneta ili u učionici. Ali, ne isključuju se međusobno…

• Nastava matematike u sedmom razredu osnovne škole

Zaštita djece i podrška obiteljima

Zahvaljujući programu „EU Jamstvo za svako dijete”, namijenjenom ponajprije djeci s teškoćama i pripadnicima nacionalnih manjina, promijenjeni su nastavni planovi stručno-pedagoške prakse pa tako studenti preddiplomskoga sveučilišnog studija ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek u Čakovcu, dio obvezatne stručne prakse odrađuju u neformalnom okružju Centara igre…

• PSIHOLOGIJA | Učenje i tehnologija/ Sanja Režek, profesor psiholog

SURADNICI JAVLJAJU

• Osijek: Prehrambeno-tehnološki fakultet|O studenskoj GREEN

• Nova Gradiška: OŠ Ante Starčevića|Susret pjesnika

• Veliko Trgovišće: Osnovna škola|Dječji tjedan

• U Zadru otvoren novi studentski dom s restoranom

BILO NEKOĆ… TUMAČENJE GENIJALNOSTI

Nietzsche kao pedagog [1908.] Davorin Trstenjak

U školskoj i pedagoškoj historiografiji obilje je radova koji nastoje otkriti, opisati te objasniti koje su i kakve poglede na odgoj/obrazovanje imale povijesno značajne osobe, od antičkih filozofa do suvremenih znanstvenika… Davorin Trstenjak s tim je ciljem pisao u Napretku o nekima od velikana…