Naša web stranica koristi kolačiće Kolačići

Kako bi omogućili najbolju uslugu svim korisnicima, naša web stranica koristi kolačiće. Neki od naših kolačića su neophodni za funkcioniranje stranice dok su neki korišteni za analizu korištenja i poboljšanje usluga. Više o kolačićima pročitajte ovdje.

Školske novine logo Dvotjednik za odgoj, obrazovanje, znanost i kulturu
Naslovnica O nama Novi broj Arhiva Vijesti Knjige Ogledni primjerci Reference za eRačun Kontakt Pišite nam Suradnički članak Pisma čitatelja Pitanja stručnjacima Oglašavanje Korisnik Prijavite se Registrirajte se Zaboravili ste lozinku? Informacije Uvjeti korištenja Izjava o privatnosti Impressum Kolačići
Tjednik Posljednje izdanje Arhiva tjednika Informacije Uvjeti korištenja Izjava o privatnosti Impressum Kolačići Pretraživanje
O nama Više o nama Vijesti Knjige Kontakt Pišite nam Suradnički članak Pisma čitatelja Pitanja stručnjacima Oglašavanje
Učitavanje u tijeku, molimo pričekajte...
Novi broj tjednika je dostupan Novi broj je dostupan! Novi broj tjednika je dostupan Arhiva
Školske novine logo
Digitalna pretplata
Naslovnica O nama
Vijesti

Novi broj Arhiva Knjige Oglašavanje Pišite nam

Tema broja - DRŽAVNA MATURA

Kakvi su to budući akademski građani koji ne znaju napisati esej?

Ukupno 12 346 negativnih ocjena prikupili su ovogodišnji pristupnici državne mature, dok su obvezne ispite pala 223 gimnazijalca te 4469 strukovnjaka, što je rezultat bolji u odnosu na prošlu godinu... Napisali Marijan Šimeg i Mirela Lilek / JL

 

AKTUALNOSTI

• Umjesto uvodnika

Mama najbolje zna

Bez obzira na to radilo se o mlađahnoj i neiskusnoj profesorici koja nije mogla drugo nego popustiti pritiscima s najviših pozicija moći ili o profesorici s tridesetogodišnjim radnim iskustvom, ishod je u oba slučaja isti. Ocjene koje su odavno zaključene i potvrđene na svim školskim instancama ipak su prepravljane i podizane kako bi se valjda udovoljilo zahtjevima roditelja koji u situaciji kad shvate da drukčije ne mogu odgojno djelovati i izići na kraj s vlastitom djecom, svoj ugled, utjecaj, političku ili inu moć preusmjere na učitelje i školu…

• Iz ravnateljskog kuta           

Daj to daš

Očekivati od prosječnog osmaša da svaka dva dana odgovorno pristupi nacionalnom ispitu koji mu možda ne će značiti apsolutno ništa jest poprilično optimistično. Ako ispiti ne budu ocijenjeni (imaju li onda uopće svoju pravu svrhu?), veća je vjerojatnost da će neki učenici, iscrpljeni od ritma na koji nisu navikli, predavati tek pomalo ispunjene ili posve prazne papire…

• Dvotjedna kronika

Uvodimo jedinstveni ispit iz Hrvatskoga, a razmišljamo o istoj mogućnosti i s Matematikom i stranim jezicima

O rezultatima državne mature, o tome hoće li biti promjena u provedbi i polaganju državne mature, o statusu eseja iz Hrvatskog jezika, o tome koliko je važna anonimnost učenika pri ocjenjivanju ispita, koje promjene u polaganju državne mature očekuju nadolazeću generaciju maturanata i koja je važnost nacionalnih ispita za cijeli obrazovni sustav razgovarali smo s Vinkom Filipovićem, ravnateljem Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, ključne ustanove za provođenje državne mature svih ovih godina…

• Razgovor: Doc. dr. sc. Ivan Obadić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Najbolju Slovaricu izradili su mladi Osječani

Dobitnicima prve nagrade, učenicima Osnovne škole Cvjetno iz Briješća i njihovoj učiteljici Mireli Rudec, uručena je slovarica tiskana prema njihovu predlošku i organiziran izlet u Zagreb…

• Priča s povodom: Miroslav Bauer, umirovljeni profesor hrvatskog i ruskog jezika

REPORTAŽA | UČENIČKI DOM KVARNER, RIJEKA

Kuća gdje se čuje i sluša glas učenika

Tijekom dviju pandemijskih godina odgojna se dimenzija proširila na razvijanje psiholoških alata kojima su učenici naučili prihvatiti novonastale uvjete i uspješno graditi svoj put, ne odričući se smijeha, prijateljstva, kreativnosti i sportskih aktivnosti, govori nam nova ravnateljica Dubravka Alar Vičević...

Dvosmjernom komunikacijom do uspješnijega odgoja

Kompetentni odgojitelji roditelje vide kao ravnopravne sudionike odgoja i obrazovanja djece. Svaka strana ima samo jednu percepciju o djetetu, koja bez međusobne razmjene informacija dovodi do djelomičnoga i nepotpunoga razumijevanja djeteta. Razgovorom i suradnjom prevladava se takvo fragmentirano pristupanje djetetu i dovodi do zajedničkoga, cjelovitoga pristupa djetetu, njegovim razvojnim posebnostima i odgojno-obrazovnim postupcima…

• Projekt Erasmus + KA1 u OŠ Izidora Poljaka u Višnjici: Usavršavanje u Nizozemskoj

Rješavaj, razmišljaj, istražuj, stvaraj...

Svrha je projekta bila motivirati učenike za STEM predmete, približiti im sadržaje, učiniti učenje lakšim i zanimljivijim uz pomoć novih, drukčijih i inovativnih metoda, povezujući sadržaje STEM područja s društveno-humanističkim i jezičnim područjima kako bi učenje bilo svrhovito i kako bi učenici uvidjeli i shvatili da je učenje cjelovit proces…

• PSIHOLOGIJA | Kako „cestom” optimizma doći do cilja/ Sanja Režek, profesor psiholog

SURADNICI JAVLJAJU

• Hrvatska zajednica inovatora|Sajam u Turskoj

• Zagreb: Učenički dom Maksimir|Interaktivna karta kvarta za nove učenike

KUTAK ZA VAŠ TRENUTAK                       

• Projekt INCLuDE – međuresorna suradnja u osnaživanju državljana trećih zemalja

• Mobilnost  na Islandu

SVIJET

Australija planira zabraniti mobitele u svim državnim školama

Stručnjaci Sveučilišta King’s College iz Londona analizirali su podatke o 42 tisuće mladih iz 40-ak ranijih studija o štetnom utjecaju mobitela i došli do zaključka da čak 23 posto njih, ili gotovo četvrtina mladih, razvije ovisnost, što se manifestira kao nemogućnost da kontroliraju vrijeme koje provode s mobitelom u ruci. No ono što je zabrinjavajuće, kod mladih se razvija osjećaj tjeskobe i panike ako im se pristup mobitelu zabrani…

Kakvi su to budući akademski građani koji ne znaju napisati esej?

Nije ni počelo, a krovovi lete – srećom da je gradonačelniku „najljepše otvarati obnovljene škole”

Snažno nevrijeme zahvatilo je područje Čazme i okolice, a kao i uvijek, pa i za manjih nevera, stradavaju krovovi školskih zgrada (posebice oni novi). Znatna oštećenja pretrpjela je zgrada Osnovne škole Čazma, gdje je uništen dio krova. Najveća je šteta u glazbenoj učionici. Škola je energetski obnovljena prije dvije godine…

• Razgovor: Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Važno je sačuvati akademske slobode

Potrebno je osigurati odgovarajuću ravnotežu između legitimnog interesa društva da nadzire sveučilište i ustavnog jamstva njegove autonomije, govori doc. dr. sc. Ivan Obadić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, autor novoizašle knjige „Akademske slobode u prijedlozima novih zakona”…

• Školska knjiga: Završen nacionalni natječaj “Slovarica mojega kraja”

Za radostan povratak u školske klupe i mirnu i sigurnu školsku godinu

Da se ponovno rodim, opet bih izabrao biti učitelj. To je posao prepun ljepote i čari. Raditi s mladim ljudima i uživat i u spoznaji da ste nekome prenijeli neko znanje, vještine, kompetencije, da ste nekoga izveli na pravi put, otvorili mu obzore, da doživite da vas vaši učenici nadmaše. Sve je to neprocjenjivo…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Suvremeni mediji, informiranje i edukacija roditelja

Škola je prava škola tek izvan škole!?

Kako se koristiti informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, umjetnošću, aktivnostima na otvorenom, timskim radom, vršnjačkim učenjem i projektnom metodom u edukaciji na kreativan način – tema je edukacije učitelja koja se u sklopu projekta Erasmus+KA 1 provodi u OŠ Izidora Poljaka u Višnjici. Ovaj put s kolegama iz Portugala, Italije, Rumunjske i Finske višnjički su učitelji boravili u nizozemskom gradu Assenu...

• Europski projekt Let’s STEM u OŠ Nikole Tesle u Zagrebu

SAVJETNICI

• PRAVO | Očinski dopust / Olivera Marinković, dipl. jur.            

• ZDRAV ŽIVOT | Iscjeliteljska moć dodira / dr. Ivo Belan

• Zagreb: PMF|Inspirativne znanstvenice

• Klenovnik: Osnovna škola|Mladi planinari osvojili Zavižan

• Svečano promovirano 310 doktora znanosti i umjetnosti

BILE NEKOĆ… ŽELJE PROSVJETNE AKTIVISTI CE

Moderni uzgojni zahtjevi [1905.] Josipa Glembay

Procesi društvenih raslojavanja, praćeni opasnostima loše ili nikakve naobrazbe seljačke i radničke djece, osobito djevojčica/djevojaka, imali su i u nas, od početka 20. stoljeća posebice, odjeka u javnim iskazima solidarnosti i socijalne osjetljivosti hrvatskih učitelja i učiteljica. Među onima koji se zalagaše da osnovna škola (i tzv. „opetovnica”) korisno osposobljava za život, bila je i Josipa Glembay (1861. – 1941.), učiteljica u Osijeku, književnica i društvena aktivistica. Ulomci što ih donosimo iz njene su rasprave objavljene u trima brojevima Napretka 1905. godine…

Prikazane cijene su preračunate po fiksnom tečaju
konverzije od 1 EUR = 7,53450 HRK
Školske novine logo Vaš tjednik za odgoj, obrazovanje, znanost i kulturu
Vijesti O nama Pretplata Ogledni primjerci Oglašavanje
Tjednik Tjednik Vijesti Suradnički članci Arhiva Pretraživanje
Knjige Knjige Udžbenici Priručnici Pedagogija Matematika
Kontakt Pišite nam Suradnički članak Pisma čitatelja Pitanja stručnjacima
© Sav sadržaj Školske novine d.o.o. 2023.
Uvjeti korištenja Izjava o privatnosti Impressum Kolačići