Tema broja - PROBNA DRŽAVNA MATURA
Najbolje namjere neupitne, ali hoće li nastavnici dobiti nadoknadu!?
Iako zamišljeni s najboljim namjerama – kao svojevrstan test i generalna proba na kojoj će se učenici susresti s tipskim zadatcima kakvi ih čekaju i na pravoj maturi u lipnju, na kojoj će se upoznati i sa svim procedurama i protokolima koji ih tad čekaju – ispiti probne državne mature izazivaju revolt i dosta negativnih emocija kod nastavnika... Napisali Marijan Šimeg i Mirela Lilek / Jutarnji list
AKTUALNOSTI
• Umjesto uvodnika
Samotestiranje – milijuni bačeni u vjetar
Kad se sve zbroji, priličan je novac u igri. Ulupa li se sedamdesetak milijuna kuna u brze antigenske testove čiji rezultati neće služiti ničemu, opravdano je pitati ne bi li bilo bolje i taj za državni proračun zanemariv iznos utrošiti za obnovu i dogradnju nekoliko dotrajalih škola ili za izgradnju barem dvije potpuno nove te ih tako pripremiti, barem prostorno, za cjelodnevnu nastavu koja nam kuca na vrata…
• Iz ravnateljskog kuta
Testiranje (ne)znanja
Davno sam rekao, ne želeći uvrijediti ni podcijeniti ikoga, da bi testove s pojedinih natjecanja trebalo staviti pred studente završnih godina nastavničkog smjera i pogledati postotak riješenosti. Možda se uistinu varam, ali nisam baš siguran da bi budući profesori, dakle isti oni koji će danas-sutra spremati djecu za pojedina natjecanja, riješili baš sve te silne testove bez pogrješke…
• Dvotjedna kronika
Za uspješnu provedbu ispita probne i državne mature najzaslužniji su nastavnici
Želimo da se svi učenici upoznaju sa sadržajem državne mature, njezinom strukturom i konceptom, a u konačnici i s postupkom provođenja. Želimo također probnim ispitima omogućiti učenicima da vide kako u tom trenutku stoje s rezultatima riješenosti ispita jer će dobiti povratnu informaciju od svojih nastavnika o tome koliko su svladali ishode i što sve još trebaju popraviti kako bi se kvalitetno pripremili za državnu maturu…
• Kako se škole snalaze s organizacijom nastave na daljinu?
Stvaramo nove generacije kreativaca i inovatora budućnosti
Pozivamo sve zainteresirane da se besplatno prijave do 14. veljače i sudjeluju u uspješnoj priči koju su pokrenuli Institut za inovacije, Školska knjiga i Znanstveni centar izvrsnosti za školsku efikasnost i menadžment…
ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje – priprema djeteta za školu
Kreativac s vizijom održivoga razvoja
Učitelji moraju imati osobnost, sposobnost stvaranja radne atmosfere i discipline bez koje se ne može ostvariti planirani ishod. Sposobni su nositi se sa stresom koji donosi rad u razredu, moraju biti dobro organizirani, trebali bi posjedovati razredne vještine, zapravo poznavati razred u kojem predaju, poznavati interese i sposobnosti učenika te njima prilagođivati nastavni plan i program...
• Strukovno obrazovanje: Platforma eTwining u nastavi na daljinu u strukovnim predmetima
SAVJETNICI
• PRAVO | Popunjavanje radnog mjesta školskoga knjižničara/ Olivera Marinković, dipl. jur.
• ZDRAV ŽIVOT | Koliko brzo starimo? / dr. Ivo Belan
• Zagreb: Udruga inovatora Hrvatske|Inovaciju godine osvojila tvrtka Tehnix iz Međimurja
• Marija Bistrica: Osnovna škola|From food to Europe heart
• Bicikliranjem do zdravlja
• Kreativnošću se osigurava razvoj vještina za 21. stoljeće
SVIJET
Pakistan: Osamostaljivanje žena putem obrazovanja
Obrazovanje djevojčica vrlo je važno, jer bez doprinosa žena nijedno društvo ne može napredovati niti ostvariti boljitak, kažu u Minawaru, selu na sjeveru Pakistana…
Za malo nježnosti, na sve ću pristati…
Umro je pjevač Parnog Valjka Aki Rahimovski, objavljeno je u subotu na Facebook stranicama benda. Pozlilo mu je ujutro, završio je u bolnici u Novome Mestu. „Dragi prijatelji, s neopisivom tugom u srcu javljamo vam da je danas zauvijek zaspao Aki Rahimovski”, stoji u objavi, uz stihove pjesme „Za malo nježnosti”…
• Razgovor: Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja
Nastava za učenike u samoizolaciji − od Vibera do videokamera
U školama vlada potpuno šarenilo pristupa prema učenicima u samoizolaciji, pa ispada da rezultat svakoga učenika ovisi o tome koliko je škola opremljena, kojim se metodama koriste nastavnici, ali i koliko su roditelji u mogućnosti pomoći djeci…
• Razgovor: Filip Vrhovnik, voditelj projekta Digitalni učenički inkubator
REPORTAŽA | GIMNAZIJA ANTUNA GUSTAVA MATOŠA , ĐAKOVO
Uspješni u svim aktivnostima koje profesori odrađuju sa srcem
Valja istaknuti da dobar dio sadašnjega profesorskoga kadra čine bivši učenici ove gimnazije. Škola je aktivna na svim poljima, maturanti u velikom broju upisuju fakultete i uspješno ih završavaju, a dio ih se vraća raditi u „svoju” gimnaziju, što posebno raduje, govori ravnatelj Zlatko Mrkić...
S osmijehom u nove životne „avanture”
Priprema djeteta za školu ne počinje posljednje godine u vrtiću, ne počinje ni upisom u vrtić. Počinje djetetovim rođenjem. Neki autori kažu čak da počinje još dok je dijete u majčinu trbuhu. Roditelj je taj koji prvi počinje pripremati dijete za školu, a radi to prirodno, u većini slučajeva nesvjestan svoje uloge…
• Uloga učitelja u organizaciji i provođenju suvremene nastave
Idealno rješenje u nemogućim uvjetima
U vrijeme pandemije projektna nastava na daljinu u strukovnim predmetima pokazala se kao idealno rješenje. Učenici su kombinirali teorijsko i praktično znanje i još k tomu rezultate svojih aktivnosti razmjenjivali s drugim učenicima iz Europe, stječući tako nove kompetencije i vještine…
• PSIHOLOGIJA | Perfekcionizam učenika / Sanja Režek, profesor psiholog, OŠ A.G. Matoša Zagreb
SURADNICI JAVLJAJU
• Šibenik: OŠ Fausta Vrančića|Senzaburu - tisuću ždralova za nadu
• Koprivnica: OŠ “Đuro Ester”|Tjedan izvrsnosti
KUTAK ZA VAŠ TRENUTAK
• Što je čovjek bez šešira?
• Tjedan bajki u Našicama
BILI NEKOĆ… ŠKOLSKI PROPISI PROSVIJEĆENOG APSOLUTIZMA
Naputak izvađen iz „Ratio educationis” i iz previšnjih kraljevskih normalnih rješidbi o upravi početnih škola [1801.]
Budući da znameniti Ratio educationis (1777.), glavni propis iz doba prosvjetiteljstva o ustroju javnih škola i sadržaju nastave nije bio mnogima dostupan, godine 1801., u nakladi Kraljevskog sveučilišta u Budimu, na latinskom jeziku objavljen je njegov sažetak, zajedno s dodatkom provedbenih propisa. Donosimo prvi dio hrvatskoga prijevoda tog dokumenta, prema tekstu što je objavljen u Cuvajevoj Građi za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, knj. I., 1910., str. 160. – 169…