Tema broja - ULOGA RAVNATELJA U ODGOJNO-OBRAZOVNOM SUSTAVU
Profesija ili funkcija – pitanje je sad
Ma kako dobro radili svoj posao, ravnatelji nisu omiljene osobe ni u svom kolektivu ni u društvu. A oni upravljaju i rukovode radom ustanove, organiziraju rad svih zaposlenih, sudjeluju u radu stručnih organa škole, surađuju s roditeljima, s lokalnom zajednicom... Nigdje se u literaturi ne spominje rješavanje problema uzrokovanih pandemijom COVID-a, potresom, rješavanje straha i anksioznosti kod djece. Od ravnatelja se očekuje da budu vizionari, vođe, inovatori, da budu stručnjaci za ocjenjivanje, da budu voditelji projekata, financijski stručnjaci, graditelji zajednice… Jednom riječju, da budu – mađioničari...
Napisali Marijan Šimeg i Mirela Lilek / Jutarnji list
AKTUALNOSTI
• Umjesto uvodnika
E, moj Alberte!
Davno je stari dobri Albert rekao: „Samo su dvije stvari beskonačne, svemir i ljudska glupost, a nisam siguran za ovo prvo!” Ruski predsjednik duboko je uvjeren u svoju „humanitarnu” misiju – zatiranje tuđeg u ime svog naroda – i sto posto je siguran da će u povijesti ostati zapisan kao veliki državnik i humanist. Koje li zablude! Kad sve ovo zlo jednoga dana završi i on će kao i mnogi prije njega poput zvijezde repatice u tren oka nestati iz kolektivnog pamćenja svoga naroda, kojemu je već sada, kao i slavenskoj braći koju „oslobađa”, nanio samo i jedino veliko zlo…
• Iz ravnateljskog kuta
Kako to? Kako to?
Do toga da daroviti iz naših škola moraju birati hoće li ići na jedno ili drugo natjecanje, ili će nešto jednostavno preskočiti. Do toga da škole budu prisiljene korigirati satnice natjecanja pa jedno bude ranije ujutro, a drugo kasnije popodne kako bi se stigla odraditi oba. Do toga da se učenik koji ide na neko natjecanje mora probuditi u cik zore jer se drukčije nije organizacijski mogao riješiti prijevoz. Do toga da dijete zbog određenih propusta odraslih ima priliku upoznati svoju županiju – najprije piše test na njezinu istočnom dijelu, a potom brže-bolje kreće prema novom odredištu na zapadnoj strani…
• Dvotjedna kronika
Predloženim izmjenama nezadovoljni i odgojitelji i roditelji
Predložene su izmjene kozmetičke, kratkoročne i parcijalne te ne rješavaju suštinska pitanja i probleme ove djelatnosti. Ministarstvo znanosti i obrazovanja odlučilo je podignuti kvantitetu nauštrb kvalitete odgojno-obrazovnog sustava, nauštrb uvjeta rada zaposlenih u dječjim vrtićima, djece i odgojno-obrazovnog procesa – upozoravaju iz Sindikata obrazovanja, medija i kulture…
• 14. državni stručni skup za učitelje i nastavnike povijesti o temi Domovinskog rata
Stručne studije izvodit će samo veleučilišta, ukida se pojam visokih škola
Jedna od novosti jest ukidanje naziva stručni specijalist, koja će se zamijeniti nazivom stručni magistar uz naznaku struke, a ukida se i naziv poslijedoktorand koji postaje – viši asistent, dok se naziv preddiplomski studij mijenja u prijediplomski…
ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
• U potrazi za zdravljem: Od vrtića do odrasle dobi
Škola – mjesto nulte tolerancije na nasilje
Vršnjačko nasilje prisutno je u školama i problem je na kojemu trebamo raditi. Kontinuirane aktivnosti s učenicima razvijaju empatiju i senzibiliziranost za druge, ali i potiču na razvijanje pozitivne slike o sebi te asertivnosti, načina kako se ispravno zauzeti za sebe. Razvijanju takve svijesti pomoći će svakako i ERASMUS -ov projekt „Zajedno protiv vršnjačkog nasilja” kojima će unaprijediti svoju nastavu, prije svega, na dobrobit učenika...
• Sat ponavljanja gradiva: Učinkovita priprema učenika za pisanu provjeru znanja
SAVJETNICI
• PRAVO | Regulirana profesija - učitelj matematike / Đurđica Šoić, pravna savjetnica HZOŠ-a
• ZDRAV ŽIVOT | Isplati li se postiti? / dr. Ivo Belan
• Karlovac: OŠ “Braća Seljan”|Monsunska Azija na mediteranskom tanjuru
• Klenovnik: OŠ grofa Janka Draškovića|Planinarenjem do sretnijeg odrastanja
• Uloga žena kroz povijest
• Prvakinje urbanog plesa iz Čakovca
Članak (djelomice skraćen) prenosimo iz Napretka, god. LIII. (1912.), str. 116. – 122.
Može li više ijedan događaj danas biti nazvan – bizarnim?
Što u današnje doba više može zvučati bizarno? Moguće da je blizu tomu slučaj iz Banje Luke. Tamošnja prosvjetna inspekcija otkrila je da je jedna osoba uredno i po pravilima završila fakultet, ali prethodno ne i osnovnu školu. „U protekloj je godini u devet slučajeva, uvidom u dokumentaciju i evidencije odgojno-obrazovne ustanove u kojoj je diploma navodno stečena, utvrđeno da ne postoje podatci o osobi na čije ime glasi diploma”, poručili su za Nezavisne novine iz inspektorata BiH…
• Burno zbog izmjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju
Čuvajmo svoju prošlost kroz sadašnjost
Svrha državnog seminara bila je znanstveno obraditi Domovinski rat, prikupiti i očuvati što više činjenica i dokumenata iz Domovinskog rata te stručno usavršavati učitelje i nastavnike kako bi što kvalitetnije i profesionalnije, isključivo na temelju činjenica, poučavali učenike o tom herojskom razdoblju hrvatske povijesti…
• Izmjene zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti
REPORTAŽA | OSNOVNA ŠKOLA DRENJE
Od Strossmayera do škole 21. stoljeća
Proces poučavanja jako se promijenio zbog razvoja digitalnih alata. Kriteriji ocjenjivanja također su se promijenili, ali smatram da smo škola u kojoj su kriteriji ocjenjivanja i uspjeh učenika u skladu sa znanjem učenika. I baš zbog toga kod nas nema poplave odlikaša. A budući da smo mala škola, ponosni smo na svaki uspjeh naših učenika, ističe ravnatelj Darko Čota...
Zašto je djeci (a i odraslima) potrebna priroda?
Boravak u prirodi i slobodna igra smanjuje stres, jača imunosni sustav djece, pridonosi povoljnijoj regulaciji srca te pozitivno utječe na socijalno ponašanje, razvijajući vještine međusobnoga pomaganja i suradnje. Sjedilački način života i nedovoljan boravak na zraku te fizička neaktivnost loše utječu na emocionalno zdravlje, a može doći i do razvoja anksioznosti…
• OŠ Miroslava Krleže, Zagreb: Projekt Erasmus + „Zajedno protiv vršnjačkog nasilja”
Doživljaj „izvjesnosti i istine”
Provjeravanje znanja potvrđuje rezultate urađenoga te svaki smisleni segment planiranih sadržaja, potpuno logično, mora rezultirati svrhovitom povratnom informacijom. Stoga je važno tijekom nastavnoga procesa stvoriti pretpostavke da učenik, kao subjekt za kojeg se sav rad i osmišljava, dobije objektivne i jasne povratne informacije te stekne uvid u dosegnutu razinu znanja, što ga dalje usmjerava na odgovarajuće reagiranje…
• PSIHOLOGIJA | Učenje učenja / Sanja Režek, profesor psiholog, OŠ A.G. Matoša Zagreb
SURADNICI JAVLJAJU
• Zagreb: DV Sunčana|Čudesan svijet STEAM-a
• Zagreb: Fakultet hrvatskih studija|Studentski podcast otvara važne teme
KUTAK ZA VAŠ TRENUTAK
• Školski fašnik u Oroslavlju
• Mariachi u Učeničkom domu Split
BILO NEKOĆ… JEDNO PROMIŠLJANJE O BUDUĆNOSTI ŠKOLSTVA
Škola rada [1912.] Davorin Trstenjak
Negdašnja gibanja u svijetu pedagoških zamisli i njihov utjecaj/odjek u nas bijahu poticaj Davorinu Trstenjaku (1848. – 1921.), znamenitom hrvatskom učitelju i pedagogu, da ocrta hrvatsku školu kakva nekoć bijaše, kakva jest (početkom 20. stoljeća) te kakva bi mogla biti u budućnosti.
SVIJET
U Škotskoj radi boljeg prozračivanja prostorija podrezuju vrata učionica
U sklopu plana poboljšanja prozračivanja prostorija u gotovo 2000 učionica u Škotskoj izdvojeno je oko 4,3 milijuna funti, koje se uglavnom troše za nabavku ventilatora i filtara zraka. Međutim, jedna od stavki u programu za poboljšanje ventilacije u školama jesu i projekti podrezivanja vrata u učionicama kako bi se omogućilo strujanje zraka, što će državu koštati 300 tisuća funti…