Naša web stranica koristi kolačiće Kolačići

Kako bi omogućili najbolju uslugu svim korisnicima, naša web stranica koristi kolačiće. Neki od naših kolačića su neophodni za funkcioniranje stranice dok su neki korišteni za analizu korištenja i poboljšanje usluga. Više o kolačićima pročitajte ovdje.

Školske novine logo Dvotjednik za odgoj, obrazovanje, znanost i kulturu
Naslovnica O nama Novi broj Arhiva Vijesti Knjige Ogledni primjerci Reference za eRačun Kontakt Pišite nam Suradnički članak Pisma čitatelja Pitanja stručnjacima Oglašavanje Korisnik Prijavite se Registrirajte se Zaboravili ste lozinku? Informacije Uvjeti korištenja Izjava o privatnosti Impressum Kolačići
Tjednik Posljednje izdanje Arhiva tjednika Informacije Uvjeti korištenja Izjava o privatnosti Impressum Kolačići Pretraživanje
O nama Više o nama Vijesti Knjige Kontakt Pišite nam Suradnički članak Pisma čitatelja Pitanja stručnjacima Oglašavanje
Učitavanje u tijeku, molimo pričekajte...
Novi broj tjednika je dostupan Novi broj je dostupan! Novi broj tjednika je dostupan Arhiva
Školske novine logo
Digitalna pretplata
Naslovnica O nama
Vijesti

Novi broj Arhiva Knjige Oglašavanje Pišite nam

Tema broja - NUŽNE ZNATNE PROMJENE U ŠKOLSKOM ZAKONODAVSTVU

Stari zakon odlazi u ropotarnicu, početkom godine novi ide u Sabor

Nakon čak 14 izmjena ili dopuna koje je u isto toliko godina doživio, bilo je doista krajnje vrijeme da se neučinkovit i s pregršt vremenu nedoraslih rješenja Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi zamijeni posve novim dokumentom na čijem se Nacrtu prijedloga intenzivno radi. Svima uključenima u njegovu izradu cilj je isti: poboljšanje sustava osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u interesu svih učenika... Napisali Marijan Šimeg i Mirela Lilek / JL

AKTUALNOSTI

• Umjesto uvodnika

Zviždači nisu problem, oni upozoravaju na probleme

Pitanje je: čemu i kome trebaju služiti školski odbori? U zakonu je jasno definirana njihova uloga, ali u mnogim su slučajevima školski odbori uhljebarij za lokalne partijske aparatčike koji ne da ne rade ništa, nego u tom neradu još rade i štetu školama. U biogradskoj školi čak ni ministar ne može ništa. Školski je odbor trenutačno jači.…

• Iz ravnateljskog kuta           

Tko želi biti savjetnik?

Kako to izgleda, mogu neposredno posvjedočiti kroz imena krasnih savjetnica u Agenciji koje sam upoznao tijekom svog rada u školi kao učitelj hrvatskog jezika ili pak potvrditi na aktualnom primjeru savjetnika za ravnatelje, bez namjere da im veličam lik i djelo. Dvojica iskusnih operativaca, podosta različitih karaktera, koji imaju mnogo obrazovnih „utakmica” u nogama, a budući da su se i sami mnogo puta susretali s problemima, itekako mogu iz prve ruke ponuditi rješenje…

• Dvotjedna kronika

Šprem: Svakim danom sve je veći udar na standard zaposlenika

Diplomatska konstatacija jest da su polazišne pozicije obiju strana još prilično udaljene. Malo konkretnije to znači da 11 postotaka razlikuje Vladinu ponudu i zahtjev sindikata, izvijestili su iz Sindikata Preporod…

• Agencija za mobilnost i programe Europske unije: Obilježeno 35 godina Erasmusa

Na 40 studijskih programa upisalo se od nula do tri studenta

Nedostatak interesa studenata za pojedine programe nije nova pojava, kao ni to da niz godina neki od njihovih nositelja „konkuriraju” s istim studijima i, uglavnom, jednakim kvotama, kao da se baš ništa čudno ne događa…

• Ogulin: Održan znanstveni skup i predstavljena knjiga

REPORTAŽA | OSNOVNA ŠKOLA NIKOLE ANDRIĆA, VUKOVAR

Konačno obnovljena škola, na radost svih učenika, djelatnika i roditelja

Naša se škola sad okreće budućnosti. Želja nam je kontinuirano se usavršavat i, ići ukorak s modernim trendovima odgoja i obrazovanja, raditi na našoj prepoznatljivosti unutar lokalne zajednice, razvijati učeničke potencijale do maksimuma te pojačati suradnju s roditeljima bez čije kontinuirane podrške i povjerenja ne bismo bili tu gdje jesmo, govori nam ravnateljica Josipa Kotromanović Sauka...

Odgovarajući obrazovni program: kamen temeljac uspješne inkluzije

Najvažniju ulogu u cijelom procesu inkluzije učenika s teškoćama imaju ključne strateške točke u kojima se događaju tranzicije iz jednog sustava (obitelj, škola) u drugi (škola, razred, fakultet). Jasno je da je odabir srednje škole važan za svako dijete, no istraživanje mogućnosti i odabir najprikladnije srednje škole još je važnije za učenike s teškoćama u razvoju. Jer, svaki učenik treba biti svjestan svojih mogućnosti i ograničenja…

• Uz početak nove školske godine – pogled iz učionice

Voli vas vaš IV.a

Podsjetnik učiteljima – stjecanje je znanja sporedan cilj. Uspijemo li u (svakom, zašto je!) učeniku otkriti njegove najjače strane i pomognemo li mu da se putem njih afirmira, stjecanje znanja će se, vjerojatno, i samo ukalupiti. Neprestano tragajte i učite. A kad ne budete mogli sami, pitajte. Dakle, sve ono što učenicima savjetujemo u praksi, i sami bismo trebali primjenjivati, na osobno dobro i dobro naših učenika. Oni vole i lako uče po modelu…

• PSIHOLOGIJA | Uloga psihologa u školi/ Sanja Režek, profesor psiholog

SURADNICI JAVLJAJU

• Bibinje: OŠ Stjepana Radića|Superpravednici

• Bjelovar: Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar|Usavršavanje u Irskoj

KUTAK ZA VAŠ TRENUTAK                       

• Tradicionalna i nikad bolja Knedlijada           

• Suradnja TTF-a i Instituta za vunu Crne Gore

BILE NEKOĆ… TJELESNE KAZNE

Kažnjavanje djece [1923.] Salih Ljubunčić

Prije stotinjak godina aktualan problem hrvatskoga školstva i pedagogije bijaše tjelesno kažnjavanje učenika, ne samo zbog „prakse” koja je imala dugu „tradiciju”, nego i zbog tadašnje pojave učestalih prosvjeda radi ukidanja/zabrane tog oblika zlostavljanja djece. Tim se prosvjedima u više navrata pridružio i Salih Ljubunčić (1890. – 1964.), profesor učiteljske škole i pedagoški pisac. Donosimo ulomke Ljubunčićeve rasprave, objavljene u Napretku, kojom se prigodom obilno pozivao na stavove Ellen Key (1849. – 1926.), znamenite švedske pedagoginje, književnice i feministkinje…

Stari zakon odlazi u ropotarnicu, početkom godine novi ide u Sabor

U deset godina škole ostale bez 55 tisuća učenika

O demografskom slomu Hrvatske, osim popisa stanovništva, iz godine u godinu govore i podatci Ministarstva znanosti i obrazovanja. Prema službenim podatcima, sada u školskim klupama sjedi 454 162 učenika, njih točno 2376 manje no prošle godine. U odnosu na deset godina ranije, imamo oko 55 tisuća učenika manje…

• Pregovori o povećanju osnovice plaća za djelatnike javnih službi

Više od sto tisuća hrvatskih građana iskoristilo prilike za rast i razvoj

Erasmus je od 1987. godine, kada je pokrenut kao program studentske razmjene, do danas narastao u program za sve generacije u čije se aktivnosti mogu uključiti pojedinci od predškolske do odrasle dobi te brojne odgojno-obrazovne ustanove, udruge, poduzeća, gradovi, općine i županije…

• Zabrinjavajući trend u visokom obrazovanju

500. obljetnica Govora za Hrvatsku Bernardina Frankopana

U povodu 500. obljetnice znamenitoga Govora za Hrvatsku (Oratio pro Croatia) Bernardina Frankopana Modruškog, Ogranak Matice hrvatske u Ogulinu, Odjel za povijest Matice hrvatske u Zagrebu i Katedra Čakavskoga sabora Modruše organizirali su 1. listopada znanstvenu tribinu i predstavljanje knjige „Oratio pro Croatia, Govor za Hrvatsku”, nedavno objavljene u nakladi Školske knjige…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Odgoj i obrazovanje osoba s invaliditetom

Kompetentno odgovoriti na izazove vremena

Stalne promjene u hrvatskom školstvu nameću i stalnu potrebu prilagođavanja svih sudionika odgojno-obrazovnoga rada novim okolnostima. Ako tomu dodamo i dinamične društvene promjene, tada ta prilagodba stavlja pred sve nas dvostruke izazove. Kako odgovoriti na njih te zadovoljiti potrebe učenika, roditelja i svoje osobne, pitanja su koja odgovoran učitelj sebi često postavlja, pogotovo kada na mnogo toga u sustavu školstva on sam ne može utjecati...

• Uz Dan učitelja: slike iz zbornice, s igrališta, iz školskoga dvorišta

SAVJETNICI

• PRAVO | Koeficijent složenosti poslova učitelja razredne nastave, apsolventa / Đurđica Šoić, pravna savjetnica HZOŠ-a            

• ZDRAV ŽIVOT | Prehrana – odvojimo činjenice od zabluda / dr. Ivo Belan

• Split: Osnovna škola Sućidar|Ljubavne užance starega Splita

• Jelisavac: OŠ Ivana Brnjika Slovaka|Obilježen Europski dan jezika

• Iz Babine grede u Norvešku

• „Ruksak (pun) kulture” topličke četvrtaše učio umjetnosti

SVIJET

Hoće li humanističke znanosti biti dostupne samo privilegiranima?

Utilitaristički pristup obrazovanju često je predstavljan kao pokušaj da se studentima iz redova radničke klase pomogne da se pripreme za tržište rada. Ali ono što im takav pristup, zapravo, poručuje jest da se trebaju držati obrazovanja koje je primjereno njihovu društvenom položaju. Dakle, na filozofiju, povijest i književnost „ekskluzivno pravo” imaju samo bogati i privilegirani…

Prikazane cijene su preračunate po fiksnom tečaju
konverzije od 1 EUR = 7,53450 HRK
Školske novine logo Vaš tjednik za odgoj, obrazovanje, znanost i kulturu
Vijesti O nama Pretplata Ogledni primjerci Oglašavanje
Tjednik Tjednik Vijesti Suradnički članci Arhiva Pretraživanje
Knjige Knjige Udžbenici Priručnici Pedagogija Matematika
Kontakt Pišite nam Suradnički članak Pisma čitatelja Pitanja stručnjacima
© Sav sadržaj Školske novine d.o.o. 2023.
Uvjeti korištenja Izjava o privatnosti Impressum Kolačići