Naša web stranica koristi kolačiće Kolačići

Kako bi omogućili najbolju uslugu svim korisnicima, naša web stranica koristi kolačiće. Neki od naših kolačića su neophodni za funkcioniranje stranice dok su neki korišteni za analizu korištenja i poboljšanje usluga. Više o kolačićima pročitajte ovdje.

Školske novine logo Dvotjednik za odgoj, obrazovanje, znanost i kulturu
Naslovnica O nama Novi broj Arhiva Vijesti Knjige Ogledni primjerci Reference za eRačun Kontakt Pišite nam Suradnički članak Pisma čitatelja Pitanja stručnjacima Oglašavanje Korisnik Prijavite se Registrirajte se Zaboravili ste lozinku? Informacije Uvjeti korištenja Izjava o privatnosti Impressum Kolačići
Tjednik Posljednje izdanje Arhiva tjednika Informacije Uvjeti korištenja Izjava o privatnosti Impressum Kolačići Pretraživanje
O nama Više o nama Vijesti Knjige Kontakt Pišite nam Suradnički članak Pisma čitatelja Pitanja stručnjacima Oglašavanje
Učitavanje u tijeku, molimo pričekajte...
Novi broj tjednika je dostupan Novi broj je dostupan! Novi broj tjednika je dostupan Arhiva
Školske novine logo
Digitalna pretplata
Naslovnica O nama
Vijesti

Novi broj Arhiva Knjige Oglašavanje Pišite nam
Život u velikim gradovima nije privilegij koji jamči uspjeh u srednjoj školi

TEMA BROJA - ANALIZA OCJENA NA DRŽAVNOJ MATURI

Život u velikim gradovima nije privilegij koji jamči uspjeh u srednjoj školi

Objavljeni podatci razbijaju mit o tome da iz Zagreba stižu najuspješniji učenici, jer su od njih u prosjeku bolji učenici iz Krka, Ivanca, Kutine, Petrinje, Čakovca i Vrbovca. Kutina je jedan od zanimljivijih primjera koji bi nadležne institucije trebale pomnije promotriti zbog visokog prosjeka ocjena. Uostalom, iskustvo s državnim natjecanjima pokazalo je vrlo često da se kao državni prvaci pojavljuju učenici koji nisu iz velikih urbanih sredina. To samo govori da je kvaliteta srednjoškolskog obrazovanja ujednačena i da učenik koji upiše gimnaziju u „provinciji” ne će zbog toga biti zakinut za znanja, kompetencije, vještine... Napisali Marijan Šimeg i Mirela Lilek / Jutarnji list       

AKTUALNOSTI

Dajmo srednjoškolcima da se naspavaju

• Iz ravnateljskog kuta           

Stalno se kunemo u parolu da su nam djeca najvažnija, stalno ističemo da onima nadarenima dajemo premalo u sustavu školstva, a kad se ponudi prilika – sliježemo ramenima i pravdamo se organizacijskim razlozima kao da nas pandemija nije dodatno osvijestila i pokazala kako se i ono, naizgled neprovedivo, ipak može organizirati ako postoje istinska volja i želja… Za kraj tek jedno pitanje, onako uzgred: jesu li svi oni koji donose odluku o tome koliko će biti natjecatelja na pojedinom županijskom ili državnom natjecanju na jednak način rješavali neke svoje testove u osnovnim školama i znaju li koliko je potrebno strpljenja, znanja i upornosti (svoj tremi na natjecanju usprkos) da bi se pojedini test riješio upravo na taj način?

Zaposleni u javnom sektoru najnezadovoljniji su radnici u Hrvatskoj

• Drukčiji pogled na obrazovanje

Upotreba mobitela u školama odvlači djeci pažnju, ometa ih u nastavi, utječe na njihove komunikacijske vještine. Klinci postaju asocijalni. Pogledajte ih za vrijeme velikog odmora – deset ih stoji u skupini, svatko tipka po svom mobitelu i nitko ni s kim ne razgovara…

Tek mali pomaci za osobe s invaliditetom u visokom školstvu

• Objavljeni dobitnici državne Nagrade „Ivan Filipović” za 2021. godinu

Ravnateljica zagrebačke OŠ Matije Gupca Ljiljana Klinger i umirovljena profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu Vedrana Spajić-Vrkaš dobitnice su državne nagrade za životno djelo „Ivan Filipović”. Riječ je o nagradi za znatna ostvarenja u odgojno-obrazovnoj djelatnosti koja se dodjeljuje od 1964. godine kao najviše priznanje djelatnicima u odgoju, obrazovanju i znanosti. Uz dvije dobitnice nagrade za životno djelo, objavljeno je 15 dobitnika godišnje nagrade za 2021. godinu...

Trinaesti put debatirali na Harvardu

Možda nisu bili najbolji u osnovnoj, ali Dvanaesta iz svakoga učenika izvuče maksimum

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

Poticanje razvoja kompetencija u darovite djece

• „Dani Nikole Tesle“ u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu

Brojni izumi i patenti iz različitih područja prirodnih znanosti pokazuju široki spektar interesa Nikole Tesle. Tesla je bio inspiracija brojim generacijama znanstvenika i izumitelja da proučavaju neke od problema kojima se i on bavio. Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu manifestacijom „Dani Nikole Tesle”, koja se sastoji od predavanja, prigodne izložbe i radionica za učenike osnovnih škola, želi pokazati koliko su važna znanstvena ostvarenja Nikole Tesle i koliko je avangardno bilo njegovo znanstveno razmišljanje...

Srce puno slatkoga kaja

• PRAVO | Pokretanje inspekcijskog postupka / Olivera Marinković, dipl. jur.           

• ZDRAV ŽIVOT | Plivanje – vrlo zdrava sportsko -rekreativna aktivnost / dr. Ivo Belan

SURADNICI JAVLJAJU

• Našice: OŠ kralja Tomislava | Međunarodni natječaj Čitanje mi samo pomaže

• Rijeka: Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo | Simeon Stefanović –

• Tradicija duga 25 godina

• Karnevalske pripreme Učeničkog doma Kvarner

BILO NEKOĆ… SAVJET MLADIM UČITELJICAMA

U hrvatskoj pedagoškoj literaturi, otkad ona postoji pa do naših dana, u oblicima neposrednijega obraćanja

Svjetonazorski i sadržajem različito, uvijek u dobroj namjeri, potpisano ili anonimno, autori tih priloga ponajviše savjetuju te u neku ruku poučavaju koristeći se vlastitim iskustvom, a nerijetko upućuju i riječi ohrabrenja, upozorenja pa i utjehe, itekako potrebne ponekad. Danas ne znamo tko se „krio” iza inicijala M. V., osobe čije su poruke trajno zabilježene u knjizi koju 1917. prirediše članice Danice, hrvatskog katoličkog literarnog društva učiteljskih pripravnica u samostanu sestara milosrdnica u Zagrebu…

SVIJET

Prema podatcima Britanskoga statističkog zavoda za visoko obrazovanje, tri godine nakon Brexita broj stranih studenata iz EU-a koji se prijavljuju na britanska sveučilišta više se nego prepolovio. Za to je kriva promjena cijene školarine, koja se za strane studente nakon izlaska Ujedinjenoga Kraljevstva iz EU-a utrostručila pa sad iznosi i do 30 tisuća funti godišnje...

Život u velikim gradovima nije privilegij koji jamči uspjeh u srednjoj školi

• Umjesto uvodnika

Pojavila se ovih dana u medijima već prežvakana teza o tome da su nam srednjoškolci kronično neispavani, da im kontinuirano nedostaje sna, a sve to ima važan i mjerljiv utjecaj na njihove mentalne i kognitivne sposobnosti, na njihovo svakodnevno funkcioniranje i školski uspjeh. Sve to utvrdili su znanstvenici i objavljeno je u znanstvenopopularnom američkom časopisu Scientific American koji izlazi od davne 1845. godine i u kojemu su svoje priloge objavljivali i Einstein i Tesla. U časopisu je, kažu, ponuđeno i rješenje – negativne posljedice nedostatka sna mogle bi se ispraviti barem djelomično kad bi srednjoškolcima omogućili malo više sna pa da im se početak nastave pomakne barem na 9 sati...

Traženje (be)smisla

• Dvotjedna kronika

Prema rezultatima velikog istraživanja Puls zadovoljstva zaposlenika, koje je proveo domaći servis Stethoscope na uzorku većem od 4000 ispitanika, svoju tvrtku preporučilo bi svega 3,5 posto radnika javnog sektora, dok bi u IT industriji to učinilo više od njih 40 posto...

Sve više škola brani učenicima upotrebu mobitela

• Uz Međunarodni dan obrazovanja

Čak 66 posto osoba s invaliditetom ima samo osnovnoškolsko obrazovanje ili manje od toga, oko 26 posto ima srednju stručnu spremu, 5 posto ima specijalno obrazovanje, dok je samo 3 posto osoba s invaliditetom s visokom ili višom stručnom spremom. Objašnjenje za ovako mali broj osoba s invaliditetom koje su uspješno završile najvišu razinu obrazovanja leži upravo u nedostatku potrebne podrške…

Vedrani Spajić-Vrkaš i Ljiljani Klinger nagrade za životno djelo

• Uspjeh zagrebačkih gimnazijalaca

Učenici Prve privatne gimnazije s pravom javnosti iz Zagreba pokazali su diplomatske vještine i kritičko mišljenje na prestižnoj međunarodnoj debatnoj konferenciji na kojoj se okupilo više od 4500 srednjoškolaca iz svih dijelova svijeta…

REPORTAŽA | XII. GIMNAZIJA, ZAGREB

Činjenica je da su nam prijašnjih upisnih godina dolazili učenici sa slabijim predznanjem, unatoč odličnim ocjenama iz osnovne, no imamo sjajan nastavnički tim koji mnogo ulaže u rad s učenicima. Primjerice, na lanjskoj je mat uri velik broj učenika imao ocjenu odličan iz engleskog. Mi ne odustajemo od naših učenika, a po rezultat ima mature vidimo da smo napravili svoj posao, dobar posao, govori za Školske novine ravnateljica Jadranka Vlahovec...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Vrtiću je pružena mogućnost, a i zadaća, da prepozna darovitu djecu i da stimulira njihov razvoj u nekom obliku obogaćenoga programa. Prepoznali smo djecu kojoj je redoviti program „prelagan”, što rezultira poremećajem pažnje i drugim nepoželjnim ponašanjima. Pri tomu se nije rukovodilo tzv. akademskom darovitošću koja se isključivo odnosi na intelektualnu darovitost, već je u obzir uzeta i darovitost u području govornoga, likovnoga, glazbenoga i svih vrsta izražavanja…

Genij s pogledom u budućnost

• 42. Smotra dječjega kajkavskog pjesništva „Dragutin Domjanić” u Sv. Ivanu Zelini

„Uz osobitu hvalu našim učiteljima hrvatskoga jezika, reći nam je da je i ovogodišnja 42. Smotra kajkavskog pjesništva osnovnoškolskog uzrasta – i jezično, i tematski, i sadržajno – ne samo još jedan od uspješnog pokazatelja i dokazatelja brige o našoj jezičnoj baštini, nego je unatoč svim teškoćama pokazatelj i dokazatelj stvaralačke ’žilavosti’ kajkavskoga izričaja.” (Ivo Kalinski)…

SAVJETNICI

• PSIHOLOGIJA | Imaju li daroviti učenici problema s motivacijom u učenju? / Sanja Režek, profesor psiholog, OŠ A.G. Matoša Zagreb

• Erasmus+ projekt Medicinske škole Karlovac | Budi sretan, budi zdrav

• Rijeka: OŠ Srdoči | Obilježavanje Dana sjećanja na holokaust

genijalac naše škole

KUTAK ZA VAŠ TRENUTAK

• Dan crvenih haljina u OŠ Milana Langa u Bregani

• Istinska ljubaznost nije običan čin, već dar rijetke ljepote

Drage moje buduće kolegice! / [1917.] M. V., učiteljica

čitateljima mnoštvo je tekstova kojima iskusniji učitelji/učiteljice žele pomoći mlađim kolegama/kolegicama.

Brexit je međunarodnim studentima drastično promijenio život

Prikazane cijene su preračunate po fiksnom tečaju
konverzije od 1 EUR = 7,53450 HRK
Školske novine logo Vaš tjednik za odgoj, obrazovanje, znanost i kulturu
Vijesti O nama Pretplata Ogledni primjerci Oglašavanje
Tjednik Tjednik Vijesti Suradnički članci Arhiva Pretraživanje
Knjige Knjige Udžbenici Priručnici Pedagogija Matematika
Kontakt Pišite nam Suradnički članak Pisma čitatelja Pitanja stručnjacima
© Sav sadržaj Školske novine d.o.o. 2023.
Uvjeti korištenja Izjava o privatnosti Impressum Kolačići