Sad nam se pruža prilika da kroz sve moguće oblike rada ponudimo učenicima mnogo toga i da ih pokrenemo, protresemo, razbudimo, da ih potaknemo. Senj ima bogatu kulturno-povijesno nasljeđe i to u školi njegujemo. Naši mali povjesničari vrlo su aktivni, već 25 godina imamo Dane glagoljice, ali ne samo kao manifestaciju nego se u školi uči glagoljica. To je bila ideja našega bivšeg ravnatelja Mirka Raguža i već godinama nastojimo uključiti sve učenike da nauče čitati i pisati glagoljicu ‒ Andreja Kartelo Nekić
Velebit za leđima, poznata senjska bura za vratom, kamen, more... Reklo bi se, pomalo surov krajolik, iako se Senj smjestio na obalu Jadrana. No, takvi uvjeti života rezultirali su i znatnim padom broja stanovnika, a pogotovo se to osjeti u osnovnoj školi, koja je nadaleko poznata po uspjesima svojih učenika, po tradiciji i povijesti, po glagoljici i mnogo čemu drugome, ali koja je u posljednjih desetak godina doživjela znatan pad broja učenika. S 24 razredna odjela pala je za trećinu, na 16 odnosno na 286 učenika koliko ih sada ima. To su jedva dvije paralelke po razredu. Dodajmo tome područne škole u Svetome Jurju, Krasnu i Vratniku u kojemu je trorazredna kombinacija sa samo četvero učenika od prvog do četvrtog razreda i slika je zaokružena.
‒ Naša mreža škola jako je čudna. Imamo matične škole s 32 učenika i to nije isto kao imati školu od 400 učenika, jer i ta mala škola mora imati stručno-razvojnu službu, a kako kad je naša škola ne može imati s desetorostruko više učenika ‒ kaže ravnateljica Rosanda Bilović te objašnjava da je vrlo teško u takvoj situaciji osigurati normu svim učiteljima, jer je razrednih odjela malo i satnicu je teško ispuniti:
‒ Zbog takvih s smo se tvari i prijavili u eksperiment zvan Cjelodnevna škola, jer činilo nam se to kao dobra prilika da i za te učitelje učinimo nešto. Naravno, na prvome mjestu su nam učenici i za njih smo željeli osigurati bolje uvjete, bolji standard, kvalitetniju opremu, poboljšati nastavni proces, ponuditi im potpomognuto učenje, pregršt izvannastavnih aktivnosti i brojne druge besplatne programe u suradnji s vanjskim partnerima, a koje do sada nisu imali i koje bi roditelji uglavnom do sada morali plaćati.
Škola sje za sudjelovanje u eksperimentu dobila oko 400 tisuća eura. To je lijep novac koji ćemo iskoristiti da još poboljšamo uvjete rada u školi, da nabavimo didaktičku opremu, ali i da za četverogodišnji ciklus osiguramo i popunjavanje radnih mjesta. Dobili smo još jednoga stručnog suradnika, ali mnogo važnije od popunjavanja radnih mjesta i osiguravanja pune satnice učiteljima jest činjenica da nas više nisu zadovoljavali organizacijski oblici rada u školi, a upravo to nam se nudi u eksperimentu ‒ kaže ravnateljica Bilović te objašnjava kako su neki djelatnici i bili skeptični prema promjenama.
‒ Sve je funkcioniralo na papiru, a mi mislimo da možemo bolje. Istina, nitko ne zna je li cjelodnevna škola kao koncept pravi put, ali to nitko ne zna dok tijekom četiri godine ne provjerimo i ne testiramo sve svoje ideje i zamisli. Nadamo se da ćemo u tom razdoblju moći za pojedina rješenja reći da nisu dobra i da ih treba mijenjati, od njih odustati i tražiti nešto novo, kvalitetnije.
‒ Mi ne možemo donositi konačne sudove, jer radimo tek tri mjeseca po novom modelu. Otvaraju se i otvarat će se mnoga pitanja, a mi u eksperimentu imamo slobodu isprobavati neke nove oblike rada i poučavanja. Prema vlastitim željama i potrebama možemo organizirati i potpomognuto učenje i izvannastavne aktivnosti, i B2 model prema mogućnostima škole i naše lokalne sredine. Neprestano smišljamo što želimo učenicima ponuditi i to će im biti dostupno. Hoće li ovo biti najbolji model, ne znamo, ali moramo se mijenjati, tražiti nove puteve, metode ‒ kaže učiteljica povijesti Andreja Kartelo Nekić, a ravnateljica Bilović dodaje:
‒ Taj kotač nije lako pokrenuti jer mnogi su navikli raditi po starom uhodanom principu, imati svoju satnicu, a sad moramo najprije mijenjati način razmišljanja o svom poslu. Puno truda trebalo je uložiti i da se kod roditelja razbiju predrasude i stavovi temeljeni na nedostatnim informacijama. Od rujna im govorimo da u eksperimentu njihova djeca uče sve što i djeca u cijeloj Hrvatskoj, na temelju istih kurikuluma, jedina je razlika što ćemo mi tražiti nove puteve do znanja, nove metode poučavanja. Uostalom, ni do sada nitko kreativnim učiteljima nije branio da to rade i bez eksperimenta. Jednako tako imamo slobodu na svoj način organizirati potpomognuto učenje i bilo što drugo. I ne ćemo čekati naputke iz ministarstva. Učenike smo stavili u središte, sve moramo podrediti njihovim interesima i potrebama pa ćemo tako i raditi i ne želimo da nas itko ograničava.
Bilović također ističe kako se u školama sve više teži individualiziranom radu, prilagođavanjem svakom učeniku.
Izvannastavne aktivnosti
‒ I sad nam se pruža prilika da kroz sve moguće oblike rada ponudimo učenicima mnogo toga i da ih pokrenemo, protresemo, razbudimo, da ih potaknemo. Senj je uvijek imao dobru školu, mi imamo bogatu kulturno-povijesno nasljeđe i to u školi njegujemo. Doista pratimo svoj grad. Naši mali povjesničari vrlo su aktivni, već 25 godina imamo Dane glagoljice, ali ne samo kao manifestaciju nego se u školi uči glagoljica. To je bila ideja našega bivšeg ravnatelja Mirka Raguža. Prije su to bile radionice za učenike, ali već godinama nastojimo uključiti sve učenike da nauče čitati i pisati glagoljicu ‒ dodala je Andreja Kartelo Nekić.
Škola je tijekom godina izgradila osobnost čuvarice kulturno-povijesne i njegovateljice prirodne baštine senjskoga kraja. To postiže nizom kontinuiranih školskih aktivnosti i manifestacija poput Dana glagoljice koji su ove godine obilježili 25. obljetnicu, Školskim maškaranim šušurom, koji daje novi život tradiciji senjskih maskenbala, zatim brojnim izvannastavnim aktivnostima i grupama, poput Senju, moj stari grade učiteljice Karmen Čorić, Povjesničarima učiteljice Andreje Kartelo Nekić, Mićim čakavcima učiteljica Anastazije Viatoris-Matijević i Laure Turkalj, Malim veziljama učiteljice Ivane Tomljanović, plesačima, glumcima, pjevačima, likovnjacima učiteljica Tamare Farkaš, Branke Zrinski, Milene Cerović Miklić, Keramičarima učiteljice Franciske Butković.
Ekološki osviješteni vrtlari učiteljica Snježane Orlić i Sanje Tomljanović brinu se o školskom okolišu, čuvajući ga od korova i nebrige te sade i njeguju biljke za nove generacije. Maštolovci literarci učiteljice Ane Nekić ploveći papirnatim morem love senjski ča i bunjevački što, dok mali meteorolozi Meteo grupe učiteljice Martine Pavlić love senjske oblake, buru i kišu i sve uredno bilježe na način malih znanstvenika. Kako znanstveno misliti, djelovati i zaključivati, učili su i Mali istraživači učiteljice Nataše Dragičević. Njihov razred tada postaje sretni laboratorij u kojem uče da se do brojnih otkrića ne mora doći koristeći čarobnu riječ hokus-pokus, već znanstveni pokus!
U veljači ove godine obilježili smo 25. Dane glagoljice u našoj školi. Tema 25. susreta glagoljaša bila je Glagoljski šušur. Šušur je senjska riječ koja znači gužvu, poželjnu živost. Šušur je posljednjih godina i ime za karnevalski školski ples. Dani glagoljice povezali su običaje i kulturu senjskoga kraja, i to tradiciju maškaranja i tradiciju glagoljanja. Glagoljske radionice u višim razredima i aktivnosti nižih razreda tijekom manifestacije bile su tako usmjerene prema izradi maske s glagoljskim motivom i glagoljskoj reduti – predstavljanju radionica i uradaka u Domu kulture, kao vrhuncu događanja.
Tijekom prošle školske godine 3. b razred učiteljice Karmen Čorić ugostio je posebnu vrstu čitača: čitatače i čitamamače. Jednom mjesečno roditelj čitač dobrovoljac – mama ili tata učenika iz razreda – izabrao bi i pročitao priču razredu te nastavio razgovor o pročitanom ili čak zanimljivu radionicu potaknutu porukom priče. O posebnoj vezi među sudionicima koja se uspostavila tijekom susreta, progovorili su i sami roditelji čitači te nastavili suradnju i čitanje i u idućoj godini.
Mali arheolozi i tajna skrivena u temeljima škole
Članovi Povijesne skupine imali su priliku prošle godine osjetiti što znači biti arheolog. Iskusili su kako se postupa s arheološkim nalazima. Pritom su radili, kao pravi arheolozi, vrlo pažljivo i nježno četkicama, spužvicama i vjedrima vode i priredili artefakte pronađene ispod zgrade škole. Da bi se otkrivenim predmetima znalo pravilno baratati i da bi ih se znalo pravilno protumačiti i objasniti, potrebno je široko znanje koje su učenicima dijelile motivirane i susretljive arheologinje Vedrana Glavaš i Ana Konestra iz Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Instituta za arheologiju u Zagrebu. Članovi povijesne grupe obišli su radove, pregledavali keramiku i vodospremu te sudjelovali na radionici Kako se obrađuju i spremaju arheološki nalazi.
Tajna više nije tajna, u temeljima naše škole ostatci su rimskih termi pronađenih tijekom gradnje škole. Sačuvani dio rimskih termi posjetili su učenici na Dan škole, pri čemu su Povjesničari učiteljice Andreje Kartelo Nekić odigrali ulogu vodiča i muzejskih domaćina te posjetitelje educirali o osnovama sačuvanih termi, običajima Starih Rimljana i arheološkim artefaktima pronađenima na ovoj lokaciji.
Učenici Područne osmogodišnje škole Vjenceslava Novaka u Svetom Jurju bave se vrlo ozbiljno brodomaketarstvom te su sudjelovali u projektu Od vizije do modela kojom su izrađivali makete trajekata. Radionicu je organizirao Hrvatski savez brodomaketara uz potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Ureda za Udruge Vlade Republike Hrvatske. Učenici nižih razreda sudjelovali u radionicama stop-animacije koje su organizirane u sklopu projekta Partipativni online filmski klub Sedmi kontinent u organizaciji Udruge Djeca susreću umjetnost iz Zagreba. Učenici su stvarali oblike i likove, snimali pokrete i na kraju izradili animirani film. Radionice je online vodila Antonija Veljačić. Vijesti iz života Područne škole V. Novaka Sveti Juraj moguće je pogledati online na školskoj Novak TV koju uređuju i vode učenici članovi Medijske grupe.
Projekt Svi okusi kadulje povezao je tri škole: Područnu školu Vjenceslava Novaka Sveti Juraj, SŠ Pavla Rittera Vitezovića iz Senja i Ugostiteljsko-turističku školu iz Osijeka u namjeri sve veće afirmacije kadulje – autohtone biljke senjskoga kraja – u kulinarstvu. Inicijatori projekta – PŠ V. Novaka Sveti Juraj i učiteljica Ana Škrgatić Bajrović izradili su sirup od kadulje u sklopu učeničke zadruge Sinjal te ga sa sušenim listovima kadulje poslali dvjema srednjim školama. One su imale zadatak osmisliti slana i slatka jela s kaduljom kao glavnom zvijezdom. Rezultat je knjižica recepata koje su osmislili učenici i koju su pod mentorstvom triju učiteljica stranih jezika preveli na talijanski, njemački i engleski jezik.
‒ Imamo doista različite izvannastavne aktivnosti, ali rekla bih da smo više društveno-humanistički orijentirani. U prirodoslovlju imamo problem s kadrovima, ne zato što su učitelji loši nego zato što jednostavno nemamo stručnog matematičara cijelo polugodište. Nema fizičara, i to nas prati godinama ‒ žalosno konstatira ravnateljica Bilović i nastavlja:
‒ Domaćih kadrova nemamo, a ljudi se teško odlučuju doći u Senj ili putovati svakodnevno sto ili više kilometara da bi radili u školi. Pokrivamo se tako da rade učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom i bez njega, zapošljavamo kemičare sanitarne inženjere koji polože pedagoško-psihološku grupu predmeta. I neki se sjajno snađu, ali do učitelja sve teže dolazimo. Mislim da ne bi pomoglo ni kad bi Grad Senj sagradio namjenske stanove i dao ih na korištenje učiteljima koji su voljni doći raditi i živjeti tu. Naime, sve je manje ljudi zainteresirano raditi u školi, jer je taj posao sve teži, ma tko što o tome mislio. Zbog pritiska roditelja, zbog toga što svatko raspravlja o učiteljskom poslu. Čiji je posao tako javan? I to mlade ljude odbija od prosvjete ‒ pita se ravnateljica, a učiteljica Kartelo Nekić dodaje:
‒ Bez obzira na to, mi imamo postignuća sa svojim učenicima u svim područjima. Nije riječ o natjecanjima, jer mi ne odgajamo i ne obrazujemo djecu za natjecanja. Pratimo naše bivše učenike i najponosniji smo kad nam se jave i kažu da su se u srednjoj školi jako dobro snašli, da su se upisali u jake srednje škole jer su u osnovnoj školi dobili čvrste temelje. Imamo djecu koja idu na natjecanja i vrate se s visokim plasmanima, ali imamo učenika koji jednostavno ne žele sudjelovati na natjecanjima i mi poštujemo njihovu odluku. A jako su dobri učenici. I upravo zbog naših učenika smo tu, volimo svoj posao, uživamo u njemu i u postignućima naših učenika.
Ravnateljica Bilović objašnjava kako u sklopu eksperimenta u posljednje vrijeme umrežuju sve organizacije, udruge, klubove koji se bave djecom i daju im školske prostore na korištenje.
‒ Do sada smo imali sportske sekcije, imamo ih i dalje, ali recimo gradski nogometni klub ubacujemo u naš produženi boravak u B2 kategoriju, među vanjske suradnike u izvannastavnim aktivnostima. Roditelji ne moraju plaćati školu nogometa u klubu jer im to škola može omogućiti. Mali vatrogasci idu u vatrogasni dom na aktivnosti, stvara se tako pomladak u vatrogastvu. Takvih je programa još nekoliko i zahtjevno je sve to organizirati, usustaviti, ali trudimo se koliko možemo. I to je ta priča s eksperimentom u kojoj možemo svakom od 347 učenika ponuditi neku aktivnost, program, a središte svega je škola. To je njihov dom u kojemu se mogu najugodnije osjećati. Mi smo i do sada imali dobru suradnju i s gradskom knjižnicom, muzejom, sportskim društvima, ali sad se to može lijepo posložiti i ponuditi svim učenicima. I tijekom sljedeće četiri nastavne godine možemo napraviti čuda. Treba nam samo mrvicu povjerenja od roditelja, sredine u kojoj djelujemo. A u gradu ima stručnjaka svih profila koju puno toga znaju i nitko ih do sada nije pozvao na suradnju. Sad nam je prilika za to.
Uostalom, kad u Senju krene zimsko vrijeme i bura, djeca nemaju gdje boraviti osim u roditeljskom domu ili u školi. I škola im mora nuditi obilje sadržaja i aktivnosti da im omogući kvalitetno provođenje slobodnog vremena. U sklopu škole ustrojen je i glazbeni odjel s tridesetak učenika i dva učitelja klavira i gitare. I taj dio u sklopu eksperimenta možemo razvijati, samo nam treba malo povjerenja. Naravno da nisu iste potrebe naših učenika u Senju, Krasnu, Svetom Jurju ili Vratniku, ali mi pratimo što oni vole, što trebaju, što žele pa da im to i osiguramo. Dobili smo lijepu svotu na ime sudjelovanja u eksperimentu pa ćemo nabaviti i opremu, uložiti u klimatizacijske uređaje, urediti prostor u kojemu će se doista ugodno osjećati i u kojem će željeti provoditi vrijeme. Škola je uvijek i svagdje bila središte života, zato namjeravamo jedan školski prostor preurediti u svojevrsnu rođendaonicu, igraonicu u kojoj će naši učenici moći provoditi slobodno vrijeme, ali i slaviti rođendane, zabavljati se. Jer u Senju nema takvih resursa i djeca nemaju kamo otići. Imamo prostorne i kadrovske kapacitete za mnogo toga, puno je izvannastavnih aktivnosti, tu su i mali novinari, imamo i dramsku družinu i moramo se pohvaliti da je ove godine dramska iz područne škole Krasno bila na državnom Lidranu s „Ličkom kapom”.
Škola je vrlo trom organizam i nesklona je bilo kakvim promjenama. Pa i u eksperimentu se ne će ništa revolucionarno dogoditi, bit će to sitni pomaci nabolje. Svi smo mi zagovornici tradicionalne škole i dobro je da mnoge tradicionalne stvari i dalje budu prisutne, a informatička tehnologija i sve ostale blagodati samo su alat koji nam olakšava pristup informacijama. I dalje moramo misliti svojom glavom i učiti jer kompjutor ne može učiti umjesto nas. A u školi će svako dijete svladavati osnovne vještine čitanja, pisanja, računanja.
Svjesni smo da ni cjelodnevna škola nije potrebna svima, ali je to još uvijek najbolji način da djeca budu zbrinuta u kvalitetnom okružju, da slobodno vrijeme provode u vrijednim i korisnim aktivnostima ‒ zaključuje ravnateljica Rosanda Bilović.
OSOBNA KARTA ŠKOLE
Broj učenika: 343
Broj zaposlenih: 72
Poznate osobe, bivši učenici škole: rukometni reprezentativni vratar Ivan Pešić, tekvondašica Sandra Šarić (brončana olimpijska medalja u Pekingu 2008.), ultramaratonac Mislav Krmpotić
Broj mentora: 2
Sportska dvorana: koristimo se gradskom dvoranom
Broj smjena: 1
Ponos škole: Dani glagoljice – 26 godina u kontinuitetu; himna škole
Moto, ideja vodilja škole: Na kamenu živimo. Uz buru rastemo. Učimo...
