Krleža je postao članom Akademije 1946., a od 1947. do 1957. bio je i njezin potpredsjednik, koji je presudno utjecao na programski, organizacijski pa i politički profil Akademije. Njegovim zalaganjem pokrenut je Forum, koji je sve do danas ostao središnje književno glasilo u Hrvatskoj. Svojim djelom i ukupnim značenjem Krleža pripada hrvatskom panteonu u kojem stoji uz bok velikanima poput Vrančića, Boškovića, Tesle, Mohorovičića, Meštrovića, Ružičke, Preloga, a to mu je mjesto u povijesnoj vertikali osigurao njegov nevjerojatan literarni opus, najznamenitiji u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća. Protkane europskim vrijednostima tu su Krležine zasluge i na drugim područjima, posebice u
Akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Krleža redivivus
Objavljivanjem prvih sedam od ukupno 28 svezaka Krležinih djela Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga na najdjelotvorniji način obilježavaju 130. obljetnicu rođenja književnoga velikana i velikana hrvatske kulture Miroslava Krleže, koji je bio jedan od najistaknutijih Akademijinih članova.
Ovaj članak je zaključan Molimo Vas da se pretplatite kako bi nesmetano mogli čitati sav naš sadržaj