Tesline ideje u patentima su fantastične. Tesla ne ulazi u teorijske principe na kojima bi ti uređaji trebali raditi. Njemu je izgleda sve bilo očito, a mi većinu toga i dalje ne razumijemo.
Dani Nikole Tesle, koje već tradicionalno, u povodu obljetnice Tesline smrti, 7. siječnja, organizira Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu, počeli su u utorak, 28. siječnja 2025., gostovanjem Udruge Nikola Tesla - genij za budućnost i otvorenje natječaja za istoimenu Godišnju nagradu „Nikola Tesla - genij za budućnost 2025.ˮ te predavanjem „Digitalni novac - budućnost s velikim rizicimaˮ, uz predstavljanje knjige Memento moneta i raspravu, a predavač je bio autor knjige: dr. sc. Ivor Altaras Penda, sveučilišni profesor.
Izazovi digitalizacije
Natječaj za ovu nagradu, koji se tradicionalno održava šesnaestu godinu zaredom, obuhvaća tri kategorije, Kviz znanja iz fizike i općeg znanja o Nikoli Tesli namijenjenom djeci i mladima, kategoriju Kreativni i inovativni proizvod, uporabni predmet ili suvenir inspiriran likom i djelom Nikole Tesle ili replika Teslinog izuma, te kategoriju Projekti iz područja proširenog Teslinog djelovanja, poput zaštite okoliša, gospodarenje otpadom, i obnovljivih izvora energije.
Natječaj je službeno otvorio izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Darko Tot, pomoćnik pročelnika za fondove, mlade i tehničku kulturu u Gradskom uredu za obrazovanje, sport i mlade.
Svečano otvorenje natječaja popraćeno je prigodnim programom koji je vodila Sanja Smiljanić Grubišić, iz kojega izdvajamo već spomenuto predavanje dr. sc. Ivora Altarasa Pende „Digitalizacija – budućnost s velikim rizicimaˮ, te predstavljanje njegove knjige Memento moneta.
Kroz predavanje i raspravu javnost je upoznata s neizbježnim procesom digitalizacije u svim sferama društva te prednostima i nedostatcima koje digitalizacija donosi. Iako je digitalna tehnologija dobra stvar kao pomoćno sredstvo, postoji opasnost da uvođenjem digitalnog novca, uvođenjem dodatne digitalizacije u financijski sustav, pravosuđe, upravu i zdravstvo, te sve raširenije korištenje digitalne komunikacije i umjetne inteligencije, dovede do ograničavanja volje i izbora pojedinca, sve manjega socijalnog kontakta, sve većega otuđivanja od društva i zadiranja u intimu što kao za posljedicu može imati negativan utjecaj na psihološko zdravlje ljudi i funkcioniranje i razvoj društva. Stoga digitalizaciji, koja je već uvelike počela, donijela svoje prednosti i pojednostavila život i poslovanje u mnogim područjima, u budućnosti treba pristupati izrazito promišljeno i oprezno, pokušati predvidjeti sve probleme i nedostatke koje ona može donijeti te ih pokušati u najvećoj mogućoj mjeri izbjeći kao i pripremiti mehanizme zaštite i pomoći kako bi društvo zaista ostalo društvo, a ne skup pojedinaca koji žive na istom prostoru s vrlo malo neposrednoga kontakta. A baš taj kontakt je čovjeku kao društvenom biću prijeko potreban za zdrav život, rast i razvoj i samo tako možemo imati zdravo društvo koje napreduje u pravom smjeru. Sve drugo dovelo bi do socijalnih problema i u konačnici do nazadovanja.
Praćenje grmljavinskih aktivnosti
Sljedeći dan, u srijedu, 29. siječnja 2025., Franjo Vuković održao je predavanje „Tehnika visokog napona i praćenje grmljavinske aktivnosti u Republici Hrvatskojˮ. Na prezentaciji je predavač prikazao nastavno i znanstveno-istraživačko djelovanje Laboratorija za visoki napon Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Laboratorij se ističe kao ključna institucija u praćenju i istraživanju grmljavinskih aktivnosti na području Republike Hrvatske. Jedna od temeljnih znanstveno-istraživačkih aktivnosti Laboratorija uključuje praćenje grmljavinskih pojava putem zemaljskog sustava za detekciju munja (Lightning Location System - LLS), kao i detaljno motrenje grmljavinske aktivnosti u vjetroelektrani na jugu Hrvatske. Ova istraživanja pridonose boljem razumijevanju grmljavinskih aktivnosti i njihovog utjecaja na infrastrukturu, što je od ključne važnosti za sigurnost i pouzdanost elektroenergetskih sustava.
U četvrtak, 30. siječnja 2025., u Demonstracijskom kabinetu Nikola Tesla Renato Filipin govorio je o ostavštini Nikole Tesle. Tragovi Teslinih izuma mogu se naći u gotovo svakom tehničkom ili srodnom muzeju u svijetu. Najveći broj originalnih predmeta koji su pripadali tom izumitelju nalazi se u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu. Tu se nalaze i brojni dokumenti koji pokazuju da je iza njega ostao i veliki broj pronalazaka koje nije uspio patentirati. Neki patentni zahtjevi su odbijeni zbog postojećih patenata, neki zbog nemogućnosti dokaza izvedivosti, a neki zbog neplaćanja pristojbe. Također je zanimljiva dokumentacija koja opisuje otkrića na područjima molekularne fizike i metalurgije, a koja nije dovela do patentnih prijava u SAD-u.
Davor Jadrijević uzeo je, pak, za temu Teslin bežični prijenos energije. Tesline ideje u patentima su fantastične, istaknuo je predavač. Detaljno su opisani dijelovi uređaja, samo bez podataka čemu pojedini dijelovi služe. Tesla također ne ulazi u teorijske principe na kojima bi ti uređaji trebali raditi.
Njemu je izgleda sve bilo očito, a mi većinu toga i dalje ne razumijemo. (ri)
