Ondje taj udio iznosi 83 posto, objavljeno je na stranicama Eurostata, statističkog ureda Europske unije. Visok udio digitalno pismenih građana zabilježen je i u Finskoj, i to 82 posto, u Danskoj je 70, a u Češkoj 69 posto, dok je na drugoj strani ljestvice Rumunjska sa samo 28 posto digitalno opismenjenih građana.
Na statistiku znatno utječe i obrazovanje anketiranih, budući da osnovne digitalne vještine ima 80 posto osoba s visokim obrazovanjem, ali tek 34 posto osoba koje imaju samo osnovno obrazovanje ili uopće nisu formalno obrazovane. Drugi je važan čimbenik životna dob, jer ljudi u dobi između 65 i 74 godine imaju znatno slabije digitalne vještine nego oni između 25 i 34 godine. Ova se statistika podjednako odnosi i na muškarce i na žene.
Udio, pak, starijih muškaraca s osnovnim digitalnim vještinama iznosi 34 posto, a udio muškaraca u dobi između 25 i 34 godine 69 posto. Ova je razlika još izraženija kod žena, budući da samo 25 posto starijih Europljanki posjeduje osnovne digitalne vještine naspram 71 posto mlađih žena u dobi između 25 i 34 godine. Žene prednjače u odnosu na muškarce po znanju osnovnih digitalnih vještina u svim dobnim skupinama do 45 godina života, a nakon toga se statistika okreće u korist muškaraca.
Ukupne digitalne vještine uključuju pet područja, a to su vještine informacijske pismenosti, vještine komunikacije i suradnje, vještine kreiranja digitalnog sadržaja, vještine sigurnosti i vještine rješavanja problema. Da bi imali barem osnovne opće digitalne vještine, ljudi moraju znati kako obaviti barem jednu aktivnost koja se odnosi na svako od navedenih područja. Cilj je Europske unije da do 2030. godine barem 80 posto građana EU ima osnovne digitalne vještine. (ič)
Prema Eurostat
