Filološke studije i povijesno-kulturološka sinteza hrvatske dijaspore

Ovih će dana u Subotici, na 22. danima hrvatske knjige i riječi Balinta Vujkova prof. dr. sc. Sanji Vulić biti uručena i Nagrada Balint Vujkov – Dida za životno djelo, posebice za dugogodišnju skrb o hrvatskom jeziku i materinskim govorima Bunjevaca i Šokaca u Bačkoj

Bogatom programu Mjeseca hrvatske knjige, kao renomirane manifestacije nacionalnog karaktera za poticanje čitanja, pridružuje se kao i ranijih godina Hrvatska matica iseljenika – afirmirajući čitanje knjiga iseljeničke tematike iz raznih grana ljudske djelatnosti, ali i čitanje hrvatske književnosti koja nastaje u inozemstvu u višejezičnome okružju domicilnih sredina od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda kao i bližeg europskoga susjedstva. 

Nedovoljno istraženo područje

Ove godine Hrvatska matica iseljenika uključila se u rečenu manifestaciju predstavljanjem knjige Blago rasutih. Jezik Hrvata u dijaspori autorice prof. dr. sc. Sanje Vulić, u izdanju Književnoga kruga Split, koje je u nazočnosti brojne publike održano u velikoj dvorani HMI-a u Zagrebu 18. listopada 2023. Nazočnima se prigodnim govorom obratila izaslanica predsjednika Sabora Republike Hrvatske Gordana Jandrokovića saborska zastupnica i predsjednica Odbora za Hrvate izvan domovine mr. sc. Zdravka Bušić. Nakon uvodnih riječi zamjenika ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. sc. Ivana Tepeša, u predstavljanju dvoknjižja sudjelovali su doc. dr. sc. Milan Bošnjak, prof. dr. sc. Marko Alerić i autorica prof. dr. sc. Sanja Vulić. 

Posrijedi je, po riječima dr. sc. Ivana Tepeša, jedinstveno dvoknjižje iz dosad nedovoljno istraženog područja jezikoslovne kroatistike s odabranom povijesno-kulturološkom sintezom hrvatskih zajednica izvan Republike Hrvatske, koje donosi obilje spoznaja o hrvatskome jeziku u prekooceanskom iseljeništvu te među pripadnicima hrvatske autohtone manjine iz 12 zemalja Srednje i Jugoistočne Europe. Dvoknjižje renomirane kroatologinje Vulić, pisano na temelju autoričinih neposrednih terenskih istraživanja posljednja dva desetljeća 20. stoljeća i prvih dvadesetak godina 21. stoljeća zaslužuje, prema mišljenju doc. dr. sc. Milana Bošnjaka, svaku pohvalu, kako za impresivne prinose dijalektologiji hrvatske manjine iz 12 zemlja europskoga susjedstva, tako i za sociolingvističku sintezu aktualnih tendencija višejezične Europe, koja načelno zagovara bogatstvo različitosti, dok praktične životne prilike dvojezičnog školstva primjerice ili uporabe materinskoga jezika u lokalnim zajednicama, manjinskim časopisima i kulturnim organizacijama, pokazuju posve drukčiju sliku. Profesor Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskoga fakulteta dvoknjižje znanstvenice Vulić ocijenio je prvoklasnim prinosom jezikoslovnoj kroatistici i kroatologiji općenito.

Iseljeništvo i jezična tematika 

Prvi dio dvoknjižja Blago rasutih…, istaknuli su promotori, za razliku od drugog dijela fokusiranog na europsko susjedstvo, donosi recentne informacije o jezičnim prilikama naših iseljenika na svim kontinentima, osobito o njihovoj brzi za osnivanje škola hrvatskoga jezika u anglofonom i hispanofonom svijetu, o priručnicima i glasilima koji su im poslužili u očuvanju materinskoga jezika u višejezičnome okružju tuđine, o zaslužnim pojedincima i njihovoj književnoj produkciji na hrvatskom jeziku, o kojoj u matičnoj kulturnoj sredini moramo znati više. „Radi se doista o iscrpnom filološkom istraživanju znanstvenice Vulić, koje će nam pomoći da shvatimo koliko su Hrvati i u domicilnim višestoljetnim destinacijama ostali vjerni hrvatskomu jeziku i hrvatskoj kulturi, te koliko su se trudili da ih očuvaju za sebe i za svoje potomke”, naglasio je doc. dr. sc. Milan Bošnjak. 

Sažeto, metodom znanstvene naracije Sanje Vulić u drugome dijelu dvoknjižja Blago rasutih… usredotočena je isključivo na hrvatsku autohtonu manjinu iz 12 zemalja europskoga susjedstva, donoseći povijesni pregled s vremenske okomice od pola tisućljeća i jezičnu analizu svih migracijskih autohtonih manjinskih zajednica koje su nastale do zaključno dvadesetih godina 19. stoljeća. To su moliški Hrvati u Italiji, gradišćanski Hrvati (u četirima današnjim državama: Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj), bunjevački Hrvati u Bačkoj (u dvjema današnjim državama: Srbiji i Mađarskoj), šokački Hrvati (u trima državama: Mađarskoj, Srbiji i Rumunjskoj), Hrvati u Baćinu i Dušnoku u Mađarskoj, bošnjački Hrvati u Mađarskoj, Hrvati u Hajmašu u Mađarskoj, Hrvati u Budimpešti i južno od Budimpešte te južno od Balatona u Mađarskoj, Hrvati Dalmatini u Mađarskoj, karaševski Hrvati u Rumunjskoj, Hrvati kajkavci u Banatu (u dvjema državama: Srbiji i Rumunjskoj), ostali Hrvati u Banatu (u dvjema državama: Srbiji i Rumunjskoj) te Hrvati na Kosovu. Najopsežnija je cjelina o gradišćanskim Hrvatima zbog različitih narječnih i dijalektnih značajki njihovih mjesnih govora, ali i geografske raspršenosti gradišćanskih Hrvata od austrijskoga Burgenlanda (hrvatski Gradišća) do područja zapadne Ugarske, Donje Austrije, južne Moravske, okolice Požuna i Malih Karpata. 

Autorica je temeljito obradila i nemigracijske hrvatske manjinske zajednice, tj. manjinske zajednice koje su nastale promjenom državnih granica te su na taj način odvojene od matične domovine. To su podravski i pomurski Hrvati u Mađarskoj; Hrvati u Boki kotorskoj i Baru u današnjoj Crnoj Gori, Hrvati u istočnom Srijemu u današnjoj Srbiji i nemigracijske autohtone manjinske zajednice Hrvata u današnjoj Sloveniji.

Knjiga za laike i stručnjake 

Jezgrovite rečenice dvoknjižja Sanje Vulić i pouzdan znanstveni aparat, po riječima jezikoslovca Alerića, čine ovo jedinstveno djelo zanimljivim i stručnjacima i laicima, studentima i znanstvenicima, koje će podjednako zanimati što se danas zbiva s mjesnim govorima Hrvata u Mađarskoj; što se dogodilo s Hrvatima u Hajmašu; koje su posljedice nesretne sudbine južnomoravskih Hrvata koji su između 1945. i 1948. prisilno raseljeni... Nadalje, uzroci nestanka pojedinih nekoć snažnih zajednica, kao npr. Hrvata Dalmatina u Segedinu u Mađarskoj, još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. 

Zaključno su promotori istaknuli kako dvoknjižje filologinje Sanje Vulić utvrđuje da u mnogim zajednicama od početka 21. stoljeća naglo opada broj govornika hrvatskoga jezika – zbog izraženih preseljenja u velika gradska središta u istoj državi ili zbog iseljavanja u druge države, ponajprije iz ekonomskih razloga. Evidentan je i pad nataliteta u hrvatskim obiteljima, dok je posebno bitan razlog smanjenja govornika hrvatskog jezika – odustajanje od hrvatskoga jezika unutar obitelji i prelazak na jezik većinskoga naroda, pokazuju istraživanja. 

Knjižnoj građi autorica Vulić pridodala je odabranu literaturu te kazala osobnih i geografskih imena. 

Dodajmo tomu da će ovih dana u Subotici, na 22. danima hrvatske knjige i riječi Balinta Vujkova prof. dr. sc. Sanji Vulić biti uručena i Nagrada Balint Vujkov – Dida za životno djelo, posebice za dugogodišnju skrb o hrvatskom jeziku i materinskim govorima Bunjevaca i Šokaca u Bačkoj.