Tajnici i računovođe u odgojno-obrazovnim ustanovama važan su kotačić u njihovu kvalitetnom funkcioniranju i bez njih nijedna ustanova jednostavno ne može. Njihovi su poslovi sve složeniji i zahtjevniji i više se ne može govoriti o tajnicama kao djelatnicama koje se javljaju na telefonske pozive, kuhaju kavicu za ravnatelja te tu i tamo natipkaju poneki službeni dopis i urudžbiraju prispjelu poštu. Uostalom, o tome svjedoči zakonski uvjet da na tim radnim mjestima rade osobe koje su završile diplomski studij prava, specijalistički studij upravne struke ili preddiplomski studij upravne struke, a ne kao nekada završene gimnazijalke. I stoga je važno ne samo radno-pravno regulirati status tajnika i računovođa u školama nego i njima pružiti primjerenu stručnu potporu i usavršavanje kako bi mogli odgovoriti na brojne izazove s kojima se susreću u svakodnevnom radu. Upravo je to misao vodilja Hrvatske zajednice osnovnih škola koja je, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Agencijom za mobilnost i programe Europske unije, od 8. do 10. studenoga u Opatiji organizirala i održala državni stručni skup i savjetovanje za više od 420 tajnika, ravnatelja i voditelja računovodstva u osnovnim školama.

Kako je otvarajući skup naglasila ravnateljica HZOŠ-a Jasmina Hamer, skup je prilika za stručno usavršavanje, susrete, dijalog, učenje i razmjenu iskustava, jer to nam je svima neophodno u vremenu brojnih promjena u sustavu koje traže ne samo dobru informiranost nego prije svega stručnost i kompetentnost svih djelatnika u obrazovanju.

Pozdravljajući okupljene Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade grada Zagreba, podsjetio je na nedavno održanu međunarodnu konferenciju ESHA-e, na kojoj se raspravljalo o ulozi stručnih djelatnika vrtića i škola u upravljanju i unaprjeđivanju njihovih ustanova, da uloga tajnika i računovodstvenih djelatnika u svemu tome nije dovoljno prepoznata te da oni ne dobivaju dovoljno potpore. 

‒ To je potrebno naglasiti, jer Hrvatska zajednica osnovnih škola od šezdesetih godina prošlog stoljeća radi na tome da se upravljanje školama unaprijedi. Zato ponavljam, posao koji rade tajnici i računovođe iznimno je važan, ali jednako je važna svaka vrsta potpore tim djelatnicima kako bi svoj posao obavljali što kvalitetnije ‒ rekao je Juroš. 

U ime Ministarstva znanosti i obrazovanja okupljene je pozdravila ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Vesna Šerepac. 

‒ Uz ravnatelje, valja naglasiti, tajnici i računovođe važan su kotačić u funkcioniranju naših odgojno-obrazovnih ustanova i važno je da se i oni trajno usavršavaju bez obzira na svoje formalno inicijalno obrazovanje. Ulaskom u profesionalni život susrećemo se s nizom situacija, nekim novim problemima za rješavanje kojih nam nisu dovoljni znanja i vještine koje smo stekli formalnim obrazovanjem, a ovakvi stručni skupovi upravo služe tome da dopune i aktualiziraju znanja koja stručni djelatnici u školskom sustavu trebaju. I to je normalan tijek profesionalnog razvoj svakog pojedinca kako bi podignuo razinu svojih znanja, vještina i kompetencija. Pomoć i savjeti u rješavanju problema u svakodnevnom radu sigurno svatko dobije na ovakvim skupovima, koji su sjajna prilika upravo za razmjenu iskustava, zajedničko traženje rješenja za neke tipske probleme. Jer nove generacije naših učenika i njihovih roditelja traže od svih nas nove kompetencije, neprestano mijenjanje i profesionalni razvoj i usvajanje novih znanja i novih strategija i pristupa poučavanju, upravljanju razrednim odjelom, školom ili školskim financijama. Puno je promjena u poreznom sustavu, mijenjaju se koeficijenti za obračun plaća i mnoge druge novosti i reforme zahtijevaju od svih nas cjeloživotno učenje, usvajanje novih znanja koje treba primjenjivati u svakodnevnom radu i tako si olakšati posao ‒ rekla je Vesna Šerepac te se u nastavku izlaganja osvrnula na aktualnosti u području odgoja i obrazovanja.

‒ Ministarstvo znanosti i obrazovanja uvažava sva vaša mišljenja, a do sada ste kroz e-savjetovanja imali priliku više puta izreći svoje stavove o određenim problemima. Otvoreno je i e-savjetovanje o Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u onome dijelu obveza koje moramo ispuniti vezano za Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Prvi put Hrvatska ima na raspolaganju velika sredstva kako bi se uspješno realizirali reformski procesi u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali i kako bi se jedinicama lokalne samouprave dala mogućnost da poboljšaju razinu kvalitete svojih odgojno-obrazovnih ustanova ‒ objasnila je Vesna Šerepac te naglasila da se trenutačno radi na novom kurikulumu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a financijska potpora trebala bi omogućiti poboljšanje i prostornih i materijalnih i ljudskih resursa kako bi se svoj djeci u Hrvatskoj omogućilo puni obuhvat ranim i predškolskim odgojem. Time bi se omogućilo rješavanje prostornih kapaciteta za više od 400 vrtića. 

Putem javnog poziva bit će osiguran novac za 619 osnovnih škola koje rade u više smjena, za 569 matičnih škola koje rade u jednoj smjeni, novac za sportske dvorane također. Osiguran je novac i za minimalno jedan obrok, a u mnogim sredinama i za dva obroka za učenike u osnovnim školama. U svemu tome velika je uloga i ravnatelja i voditelja računovodstava u školama. Mnogo je promjena i u srednjoškolskom obrazovanju i u svim tim procesima Ministarstvo treba i očekuje vašu suradnju s jedinim ciljem da uz veliku financijsku potporu kvalitetu školskog sustava podignemo na višu razinu, da svako dijete u Republici Hrvatskoj ima jednake uvjete obrazovanja i da ljudi zaposleni u njemu budu i dalje aktivni dionici odgojno-obrazovnog sustava i da budu zadovoljniji ‒ zaključila je Vesna Šerepac. 

O sudjelovanju u programima Erasmus+ i mogućnostima da se cijela odgojno-obrazovna ustanova tako učini kvalitetnijom govorila je Antonija Gladović, objasnivši da u spomenutim programima svaki djelatnik škole može sudjelovati na svoj način dajući vlastiti doprinos njegovu uspjehu. Nisu tu izostavljeni ni tajnici i računovođe koji mogu znatno pomoći i u kreiranju programa, njegovoj financijskoj konstrukciji, a u pojedinim projektima i kao sudionici u mobilnostima, stručnim usavršavanjima koja se mogu organizirati putem Erasmus+ platforme, tome da preuzimaju pozitivne prakse od svojih partnerskih škola, da ih međusobno razmjenjuju, da svim zaposlenicima i učenicima u školi bude bolje i da škola bude modernija. Tajnici i računovođe trebaju biti uključeni u planiranje projektnih prijedloga i u najsvrhovitije trošenje namjenskoga novca na temelju nacionalnih financijskih propisa, a to najbolje znaju računovođe.

Tijekom trodnevnog rada sudionici su imali prigodu poslušati stručna predavanja o izgradnja povjerenja i suradnje tajnika, voditelja računovodstva i ravnatelja kao temelj dobrog rada odgojno-obrazovne ustanove (dr. sc. Nevenka Maras), o novom Zakonu o plaćama u državnoj i javnim službama (dr. sc. Marija Zuber ), o ulozi i odgovornost voditelja računovodstva, ravnatelja i školskog odbora u procesu planiranja financijskog plana odgojno-obrazovne ustanove (mr. sc. Andreja Milić), o konkretnim postupcima škole u slučajevima nasilja u obitelji s aspekta rada ravnatelja, stručnih suradnika i tajnika škole (Lorena Basara Zupčić) te poslušati nekoliko primjera dobre prakse.