Mali humanitarci koji svijet čine boljim mjestom za život

Istarska Osnovna škola „Vazmoslav Gržalja” u svome sastavu ima matičnu školu u Buzetu te područne škole u Lanišću, Roču i Vrhu. Škola zapravo obuhvaća veliko područje, koje administrativno pripada Općini Lanišće i Gradu Buzetu, stoga su im brojni učenici putnici. 

Početkom svake školske godine vrlo je zahtjevno organizirati im prijevoz. Tako učenici putuju školskim autobusima, vlakom, školskim kombijima, a za neke učenike s Ćićarije ni ne mogu organizirati školski prijevoz pa ih dovoze i odvoze roditelji. Troškove prijevoza snosi Istarska županija.

Nastava se održava u jednoj smjeni, uz šest razrednih odjela produženog boravka za zainteresirane učenike od 1. do 4. razreda matične škole te područnih škola Roč i Vrh kojima je osiguran prijevoz školskim kombijima. Uključeno je oko 120 učenika. 

U popodnevnim satima održava se nastava u glazbenoj školi jer je OŠ „Vazmoslav Gržalja” područni odjel Umjetničke škole Matka Brajše Rašana iz Labina. 

‒ U našim se prostorima izvode i brojne izvanškolske aktivnosti pa učenici ne moraju napuštati zgradu. Kako bi se lakše organizirao rad i kako bi se obuhvatila sva polja djelovanja, učitelji su podijeljeni u timove, poput sportskog, ekološkog, humanitarnog ‒ govori za Školske novine ravnateljica škole Jadranka Bartolić Muzica.

GLAGOLJAŠI I MATEMATIČARI

Učenicima ove buzetske osnovke ponuđeno je mnogo izvannastavnih aktivnosti (domaćinstvo, vrtlarstvo, šah, folklor, kreativna radionica, sportske skupine...) pa svatko može pronaći područje koje ga zanima. Uz Talijanski jezik (od 4. razreda), Katolički i Islamski vjeronauk (od 1. razreda), kao izborna nastava učenicima je ponuđen Slovenski i Bosanski jezik i kultura po modelu C.

Škola se uključuje u sve aktivnosti koje su povezane s lokalnom zajednicom i tako daju doprinos svom gradu. Učiteljica Talijanskog jezika Snježana Lovrinić dobila je 2014. godine nagradu Ponos Hrvatske jer je s učenicima organizirala skupljanje plastičnih čepova, a prikupljena su sredstva bila namijenjena bolesnoj djeci.

‒ Već šest godina uzastopno osmaši, razrednice osmaša i učiteljice Hrvatskog jezika pripremaju godišnjak u tiskanom ili digitalnom obliku. A u Područnoj školi Roč, pod pokroviteljstvom AZOO-a, svake se godine održava Mala glagoljska akademija. Prošle je školske godine obilježena 30. godišnjica Akademije ‒ navodi Bartolić Muzica.

U vrijeme pandemije koronavirusa, sredstvima Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva te donacijama buzetskih obrtnika, osposobili smo Učionicu u prirodi i opremili je. U tijeku je opremanje još dviju učionica u prirodi. Školske godine 2022./2023. osnovana je i Učenička zadruga Vazmići koja ove školske godine planira sudjelovati na županijskoj smotri Učeničkih zadruga. 

Svake se godine održava Večer matematike na koju se odaziva velik broj učenika i roditelja, a u pripremi sudjeluju vrijedne učiteljice. I sama ravnateljica po struci je profesorica Matematike i Fizike. U školi radi 33 godine, od čega je 20 godina radila u PŠ Livade, koja je također bila u sastavu OŠ „Vazmoslav Gržalja”. 

‒ Ponosna sam što sam bila i učenica i učiteljica u toj školi koja je, na moju veliku žalost, svoja vrata zatvorila 2017. godine zbog malog broja učenika. Škola Livade spominje se i u istarskoj himni Krasna zemljo, Istro mila jer je bila jedna od prvih hrvatskih škola otvorenih na područjima pod talijanskom upravom, 1901. godine. Talijani su izjavili da će se hrvatska škola u Livadama otvoriti 'kad na hrastu budu naranče rodile'. Na dan otvaranja škole žitelji Livada i okolnih sela na hrast su, u blizini škole, objesili naranče i nastala je pjesma koja je upisana u Spomenicu škole: 'Na hrastu je naranča rodila, hrvatska se škola otvorila.' 

ZAVIČAJNA NASTAVA

Nakon rada u Livadama, naša je sugovornica pet godina predavala u SŠ „Vladimir Gortan” u Bujama. Sada je već osam godina ravnateljica i iskustvo rada u osnovnoj i srednjoj školi koristi joj, kaže, u ovom poslu. 

‒ Posao ravnatelja, kao i posao učitelja, nije samo zanimanje, već i zvanje. Svakim se danom susrećemo s novim izazovima, ali uz pomoć i suradnju svih čimbenika uspješno rješavamo probleme. Moram pohvaliti suradnju s roditeljima, lokalnom zajednicom i Istarskom županijom. Cilj je škole i roditelja odgojiti dobre, empatične i uspješne ljude koji se mogu snaći u ovim izazovnim vremenima.

Škola je već sedam godina uključena u projekt „Institucionalizacija zavičajne nastave Istarske županije – Regione istriana” koji se provodi u svih šest odjela produženog boravka (od 1. do 4. razreda), u izvannastavnoj aktivnosti Kreativna radionica (od 5. do 8. razreda) te u razrednoj nastavi Područne škole Roč. Cilj je projekta formiranje institucionalnog oblika očuvanja istarskog zavičajnog identiteta i očuvanje regionalnog bogatstva, saznajemo od koordinatorice projekta Snježane Lovrinić.

‒ Proteklih smo godina istražili i obradili teme poput mitova i legendi, svadbenih običaja te geografskih i gastronomskih obilježja Buzeta i Buzeštine. U ostvarivanju projekta redovito surađujemo s gradskim institucijama, a svoje radove predstavljamo na izložbama u školi, u izlogu Gradske knjižnice te na Festivalu zavičajnosti u organizaciji Istarske županije, gdje postižemo zapažene rezultate. 

Projekti zavičajne nastave, dodaje Lovrinić, važan su dio odgoja i obrazovanja djece jer im omogućuju bolje upoznavanje svojega kraja, njegovih prirodnih i kulturnih posebnosti, kao i ljudi koji u njemu žive. Na opisani način djeca razvijaju osjećaj identiteta i pripadnosti zavičaju, a različiti oblici, u kojima se zavičajna nastava provodi, pridonose razvoju njihovih istraživačkih vještina, kritičkog mišljenja i kreativnosti. 

Ove se godine škola uključila u međunarodno 5. Milenijsko natjecanje iz kreativne industrije koje organizira Ekonomski fakultet u Osijeku i Institut Andizet. Sudjelovali su učenici 7. b razreda Gabriel Mulato i Ivan Prodan, a mentorica im je bila učiteljica Kristina Pavletić Prodan. Od ponuđenih natjecateljskih tema izabrali su temu Glagoljica, koja je 2014. godine proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske i usko je vezana za prošlost buzetskog kraja.

Učenici su izradili Glagoljske sapunčiće, male sapune u obliku glagoljskih slova s mediteranskim mirisima ružmarina i lavande. Osvojili su prvo mjesto u kategoriji Kreativni sat (Creative clock).

MEĐUNARODNO POVEZIVANJE 

Budući da mali Buzećani i njihovi učitelje žive na kulturno bogatom području te se im povijest isprepliće u mnogočemu s talijanskom i slovenskom prošlošću, uključili su se 2022. godine u međunarodni projekt Contatti.

Riječ je o međunarodnom projektu učenja susjednih jezika s prekograničnom interakcijom u organizaciji i pod pokroviteljstvom Znanstvenog raziskovalnog središča Koper i Inštituta za jezikoslovne študije iz Ljubljane te u suradnji s glavnom voditeljicom projekta dr. sc. Irinom Moirom Cavaion, znanstvenicom u Znanstveno raziskovalnem središču Koper. 

U projekt su krenuli s Osnovnom šolom Sečovlje iz Slovenije i talijanskom nižom srednjom školom Scuola Secondaria di Primo Grado „Francesco Rismondo” iz Trsta, s nekoliko ciljeva koje su ostvarili ‒ upoznavanjem vršnjaka iz susjednih država, razumijevanje značenja i moguće funkcije jezika koje uče (talijanski, slovenski, hrvatski i engleski) te primjena jezičnih znanja u praksi. 

Na sličnom tragu djeluje u Buzetu i izvannastavna aktivnost Građanski odgoj i obrazovanje, govore nam voditeljice, učiteljice Enđi Beučić i Kristina Pavletić Prodan koje su prošle i odgovarajuću edukaciju:

‒ U prvoj godini učenja sudjelovalo je 29, a ove godine 26 učenika i učenica petih i šestih razreda. Radi se u radionicama, ali i na raznim projektima, terenskim nastavama i posjetima lokalnoj zajednici. Cilj je GOO-a promicanje nenasilja, tolerancije i solidarnosti te razvijanje ljudskih vrijednosti koje se temelje na prihvaćanju i uključivanju različitosti, poštivanju ljudskih prava, kao i na razumijevanju života u građanskom društvu.

Učiteljica Pavletić Prodan predstavlja nam s ponosom i projekt „Škole ud enbot” odnosno, „Nekadašnje škole”. Cilj im je bio istražiti postojanje hrvatskih osnovnih škola na području koje je gravitiralo Buzetu. Bilo ih je tridesetak. Služili su se spomenicama koje se čuvaju u školskoj arhivi. 

Ravnateljica Jadranka Bartolić Muzica okupila je voditeljski tim projekta u čijem su sastavu, osim nje, bili školska knjižničarka Mirjana Krbavčić i učitelji Povijesti Enđi Beučić, Manuela Šegon, Mirjan Flego i Kristina Pavletić Prodan.

‒ Prva je aktivnost bila izrada kalendara. Sljedeći zadatak odradili su učitelji Povijesti koji su učenicima podijelili okvirna pitanja za razgovor sa svojim djedovima i bakama, mamama i tatama. Pitanja su bila vezana za njihovo školovanje, a cilj je bio uočiti razlike u školovanju nekada i danas. Svaki je razred imao svoju zadaću. Niži su razredi proučavali razlike u obrazovanju nekad i sada. Pomoću prikupljenih informacija izrađivali su slike, igru memory, slagalice... Viši razredi provodili su pak intervjue s članovima svojih obitelji, prikupljali pjesme i brojalice. Prikupljeni tekstovi i fotografije bit će objavljeni u knjizi koja je u pripremi. U knjigu će biti uključeni i tekstovi bivših učitelja i drugih djelatnika naše škole, kao i podatci o prošlosti škole koje su učitelji Povijesti prikupili u spomenicama od Drugog svjetskog rata do danas ‒ otkriva nam Pavletić Prodan.

A srce škole, kao i većine odgojno-obrazovnih ustanova, jest školska knjižnica, u kojoj se različitim aktivnostima nastoji utjecati na razvoj djetetovih navika čitanja. Jedan je od glavnih zadataka poticanje učenika mlađe dobi da zavole čitanje, knjigu, druženje uz knjigu, bogate rječnik, upoznaju domaće i strane autore, steknu naviku korištenja i posuđivanja knjiga, jačaju čitateljske vještine i razvijaju pozitivne osjećaje prema pisanoj riječi, smatra knjižničarka Mirjana Krbavčić, predstavljajući projekt namijenjen upravo najmlađim korisnicima:

‒ Trenutak za čitalački kutak projekt je namijenjen učenicima 1. razreda koji se provodi kontinuirano od školske godine 2016./2017. U prvom polugodištu učenicima slikovnice prilagođena sadržaja čita knjižničarka, a u drugom polugodištu čitaju im učenici 2. razreda, dajući tako primjer i poticaj na čitanje mlađim učenicima.

ZDRAV DUH U ZDRAVOME TIJELU

Podučavanje empatiji i socijalnim vještinama jedan je od glavnih ciljeva odgojno-obrazovnog djelovanja u školi. Svjesni su toga itekako u OŠ „Vazmoslava Gržalja”. Radi razvijanja empatije i solidarnosti među djecom, razvijanja socijalne osjetljivosti za potrebe drugih, poticanja pomaganja i razvijanja svijesti o važnosti brige za socijalno osjetljive pripadnike društva, tijekom prvog je polugodišta u školi provedeno više humanitarnih akcija. 

U organizaciji Tima za humane aktivnosti, u matičnoj školi i u područnima, provedena je humanitarna akcija za Dječji dom „Ruža Petrović”. Prikupljao se školski pribor, slatkiši, higijenske potrepštine i drugo. Učenici 2. a razreda, s učiteljicom Željkom Marinković, svojim vrijednim ručicama izradili su čestitke za jednu buzetsku tvrtku, a dobiveni je novac uplaćen humanitarnoj akciji „RTL pomaže djeci”. Kreativna je radionica, pod vodstvom učiteljice Snježane Lovrinić, Posebnom razrednom odjelu (PRO) naše škole donirala novčani iznos prikupljen prodajom prigodnih predmeta na božićnom sajmu. I polaznice izvannastavne aktivnosti 4. a razreda Mali kreativci, pod vodstvom učiteljice Sandre Bartolić Vugrinec, vrijedno su izrađivale ukrasne predmete koje su prodavale na božićnom sajmu. Prikupljeni iznos doniran je i uplaćen humanitarnoj akciji „RTL pomaže djeci”. Polaznici izvannastavne aktivnosti Građanski odgoj i obrazovanje, pod vodstvom voditeljice Kristine Pavletić Prodan, krajem prosinca posjetili su Dom za starije osobe u Buzetu te su korisnike obradovali božićnim kolačima – panetonima. Sredstva za darivanje prikupili su prodajom božićnih ukrasa od glinamola. 

Dobri su dakle duhom, zdravim duhom koji je neodvojiv od zdravog tijela, što je pak uloga tjelesno-zdravstvene kulture i bavljenja sportom. Stoga treba pohvaliti učenike viših razreda koji već godinama nižu sportske uspjehe. 

Najveći uspjeh naše škole ostvaren je 2017./2018. Tada su učenice do 6. razreda osvojile 2. mjesto na državnom natjecanju iz rukometa. Isti povijesni rezultat (2. mjesto na državnom natjecanju u rukometu) ponovile su sljedeće školske godine učenice do 8. razreda.

Velike uspjehe postigli su učenici do 8. razreda u školskoj godini 2021./2022. Oni su na državnom prvenstvu u futsalu osvojili 9. mjesto, kao i učenice do 8. razreda koje su u školskoj godini 2022./2023. na državnom prvenstvu u košarci također osvojile 9. mjesto.

‒ Za kraj valja spomenuti najsvestraniju sportsku generaciju osnovki do 6. razreda u povijesti buzetske škole, odnosno Školskog sportskog društva Pinguente. Ta je generacija učenica, u školskoj godini 2021./2022., na županijskim školskim sportskim natjecanjima u futsalu, rukometu, košarci i mini nogometu osvojila prva mjesta. Time su izborile daljnji nastup na poluzavršnicama državnih natjecanja, gdje su u skupini zapad, koju čine sportska društva Istarske, Primorsko-goranske, Karlovačke, Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije, osnovke do 6. razreda u futsalu, košarci i mini nogometu osvajale druga mjesta. To je na državnoj razini poredak između petog i osmog mjesta. Na poluzavršnici državnog prvenstva u rukometu osvojile su prvo mjesto i izborile državno prvenstvo u organizaciji Hrvatskoga školskog sportskog saveza te osvojile 3. mjesto u Hrvatskoj ‒ rekao nam je pri kraju našeg posjeta učitelj Darko Černeha.

Ljetna škola matematike

U suradnji s Matematičkim društvom Istra već se šest godina, u kolovozu, organizira Ljetna škola matematike. Namijenjena je učenicima koje zanima STEM područje, i to od 4. razreda osnovne škole pa sve do 4. razreda srednje škole. Učenici sudionici smješteni su u područnoj školi u Roču. 

Radionice održavaju učitelji i profesori iz Istarske i Primorsko-goranske županije te bivši učenici OŠ „Vazmoslav Gržalja”, studenti STEM područja. Sudionici Ljetne škole posjećuju Fakultet za matematiku u Rijeci, gdje imaju organiziraju radionice, te Astronomski centar. Na Ljetnu školu dolaze učenici iz svih krajeva Lijepe Naše. 

Produženi boravak

U produženom boravku, uza sve ostale aktivnosti, obilježavaju važne datume tijekom cijele školske godine pa tako već godinama u 1. i 2. razredima obilježavaju prvi dan škole, Međunarodni dan glazbe (plesom u školskom holu), Dan jabuka, Dan animiranog filma (maraton gledanja filmova), Prvi dan jeseni, zime, proljeća i ljeta, Dan kišobrana (odabir najkreativnijih kišobrana), Dan kravate (origami), Sv. Nikolu, Božić, Svjetski dan smijeha...

U 3. i 4. razredu obilježavaju datume povezane sa zdravljem, emocijama i ekologijom. Održavaju razne radionice i ugošćuju. Posjećuju i institucije i ustanove u svome gradu.

Svake godine prije Božića, prigodnim pjesmama i čestitkama, razvesele i štićenike Doma za starije u Buzetu. Tada sudjeluju i u humanitarnoj akciji skupljanja potrebnih stvari za Dječji dom u Lovranu. 

Poseban razredni odjel 

Ove godine imaju pet učenika, s kojima se provodi poseban nastavni plan i program za učenike s poteškoćama u razvoju. Poseban razredni odjel (PRO) djelomična je integracija učenika, što znači da odgojne nastavne predmete polaze u razredima sa svojim vršnjacima, a obrazovne predmete imaju u PRO-u.

U PRO-u su zaposlena i tri pomoćnika u nastavi koji učenicima pomažu u radu i aktivnostima, rekla je za Školske novine razrednica PRO-a Emiliana Blažević Černeka:

‒ Učenici PRO-a aktivni su članovi naše škole. Sudjeluju na božićnom sajmu, uključuju se u razne humanitarne akcije koje se provode u školi, izrađuju informativne plakate za obilježavanje važnih dana u godini, npr. Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, Svjetskog dana osoba s Downovim sindromom, Svjetskog dan svjesnosti o autizmu, a sudjeluju i u projektima škole. Organiziramo terenske nastave PRO-a, ali učenici sudjeluju i u terenskim nastavama sa svojim vršnjacima.

Psihologinja Meri Višić 

Pravodobna prevencija i savjetovanje

Učenici se psihologu obraćaju sami ili na inicijativu roditelja ili učitelja, a psiholog ih i sam poziva. Razlozi zbog kojih se sami obrate najčešće su problemi u odnosima s drugima, pubertetski problemi, obiteljski i osobni, odnosno problemi vezani za školu i učenje. 

U situacijama poput smrti bližnjeg člana obitelji ili teških prometnih i drugih nesreća, psiholog provodi psihološke krizne intervencije. U radu s roditeljima školski psiholog, edukativnim predavanjima na roditeljskim sastancima i individualnim savjetovanjima, pomaže u boljem razumijevanju njihove odgojne uloge u poticanju i pomoći djeci u što uspješnijem obrazovanju. U radu s učiteljima pomaže u pripremi i provedbi pedagoških radionica na satovima razrednika, u prepoznavanju individualnih potreba učenika, identifikaciji teškoća u razrednoj klimi i dr. te im pomaže u rješavanju specifičnih poteškoća učenika, ponajprije emocionalne prirode. 

Školski psiholog provodi preventivne programe namijenjene svim učenicima ili specifičnim rizičnim skupinama učenika te koordinira provođenje svih preventivnih programa u školi. Najčešća područja rada jesu područje motivacije, nenasilnog rješavanja sukoba, jačanja samopouzdanja i samopoštovanja, učenje socijalnih vještina, prevencije rizičnih ponašanja i dr.