Osnovna škola Većeslava Holjevca nalazi se u novozagrebačkom naselju Siget. Škola je počela s radom 1968. godine te ove godine navršava 56 godina. Unatoč zahtjevnim vremenima u kojima je teško naći stručne djelatnike, nastava je u cijelosti stručno zastupljena. Škola trenutačno ima 74 djelatnika i 13 pomoćnika u nastavi. Stalno ulaganje u razvoj učitelja jedna je od bitnih komponenti za razvoj škole, čega su u ovoj zajednici itekako svjesni.

‒ Posebno smo ponosni na dobar suradnički odnos svih djelatnika škole i učenika. Ponosni smo i na dobru komunikaciju s roditeljima te zajedničko rješavanje problema. Roditelji često govore da smo prezahtjevni, no naš je cilj osnažiti učenike te stvoriti kritički osviještene mlade ljude ‒ iskren je u razgovori ravnatelj škole Slaven Staklenac.

Stalna promjena ono je čemu težimo

Škola je smještena na zemljištu od 24 tisuće kvadratnih metara, od čega zgrada škole zauzima 3100, a ostatak čini nogometni teren s umjetnom travom te veliko školsko dvorište čije održavanje iziskuje veliki trud tehničkog osoblja. U dvorištu se nalazi i veliki drveni paviljon u kojem učenici u toplijim danima radove provode vrijeme. U školi je 19 učionica koje su adekvatno opremljene, a konstantno se ovdje trude nadograđivati i poboljšavati sve učionice sukladno potrebama.

U posljednjih nekoliko godina imali su nekoliko većih građevinskih radova na objektu. Napravljena je cjelokupna sanacija centralnog grijanja, izmijenjena je cjelokupna vanjska stolarija škole, renovirana je školska dvorana, a ove su godine završili veliki projekt izgradnje nove kuhinje i blagovaonice. U sljedeće četiri godine očekuje ih i projekt proširenja škole, prelazak u jednu smjenu te početak rada u modelu cjelodnevne škole, ističe Staklenac:

‒ Naša je škola kao i svaka škola živo biće koje se stalno mijenja. U OŠ Većeslava Holjevca zaposlen sam od 2001. godine kao učitelj fizike i informatike, a posljednjih deset godina ravnatelj sam škole. U ovih se dvadesetak godina rad škole uvelike promijenio, promijenilo se društvo u kojem radimo i zahtjevi prema nama kao školi. U budućnosti će se uloga škole u zajednici povećavati iz dana u dan. Obrazovanje, odgoj, socijalizacija, odnosi unutar obitelji i svi drugi elementi koji su bitni u razvoju čovjeka, sve više padaju na leđa škole.

Učenici dolaze i odlaze, dodaje naš sugovornik, djelatnici dolaze i odlaze, grad se širi, društvo se mijenja ‒ tako se i škola mijenja. 

Učenici škole prisustvuju gotovo svim učeničkim natjecanjima i smotrama te se gotovo svake godine netko od učenika plasira na državno natjecanje. Ponose se u OŠ Većeslava Holjevca i rezultatima vanjskog vrjednovanja na kojem su svi rezultati bili natprosječni. 

Posebno ovdje treba istaknuti predmet Fiziku gdje su ostvarili 45 posto bolji rezultat od prosjeka Republike Hrvatske, Biologiju s 39 posto, Geografiju 30 posto, Kemiju 29 posto i Matematiku 26 posto. 

Svi takvi pozitivni primjeri njihova zajedničkog rada daju im potvrdu da su na dobrom putu, složni su djelatnici ove škole. Mate Milas, učitelj hrvatskog jezika, već petnaestak godina vodi školsku Filmsku skupinu čiji filmovi postižu zapažen uspjeh. Osvajali su dosad i prva i druga i treća mjesta na državnim revijama, i u izboru publike i u izboru stručnog žirija. A snimaju samo igrane filmove.

Razvijanje analitičkog mišljenja

Također, Milas je voditelj školskoga debatnog kluba posljednjih osam godina, a jednom je njegov tim osvojio prvo mjesto u državi.

‒ Smatram da je tajna svakog uspjeha uloženo vrijeme, rad. Oni sati koje službeno, po programu, bilježim da sam radio s djecom na filmovima i u pripremi za debatna natjecanja vjerojatno nisu ni petina onoga koliko radimo na smišljanju scenarija, snimanju i montaži filmova te na stvaranju i preispitivanju argumentacije za teze debatnih turnira. Za rad na filmu učenike doista nije teško motivirati jer većina djece jako voli filmove, a danas je poseban motiv i to što snimljene filmove stavljamo na naš YouTube kanal pa mogu podijeliti s drugima, pokazati rodbini i prijateljima ‒ objašnjava učitelj Milas.

Što se tiče nastave debate, naš sugovornik ima dojam da djeca koja dolaze jednostavno jako dobro shvaćaju kako je ta aktivnost neizmjerno korisna. Ne zna, kaže, postoji li uopće bolji način za razvijanje analitičkoga mišljenja. Osim toga, djecu jako privuče natjecateljski format debatnih turnira, argumentacijska borba te suradnja sa svojim prijateljima u debatnom timu.

Geografiju predaje Patricija Brzica Vučičević, koja nam predstavlja projekt „Smanjenje rizika od katastrofa” u koji su se uključili prije prvoga snažnog potresa koji se dogodio u gradu. To ističe s ponosom jer su oduvijek kroz nastavu Geografije učili djecu kako postupiti ako se dogodi potres. Na nastavi Prirode učenici su učili o eroziji tla, zašto nastaje i koje su posljedice. 

‒ Mogućnost uključivanja u ovaj projekt kolegica i ja vidjele smo kao sjajnu priliku da napravimo korak naprijed i da se dodatno educiramo. Važna nam je zadaća da učenike naučimo da prirodne prijetnje često prerastaju u prirodne katastrofe, a da razina posljedica ovisi o našem znanju te u kasnijoj životnoj dobi i našim izborima. Katastrofe se mogu pojaviti u bilo koje vrijeme, na bilo kojem mjestu i iz bilo kojeg razloga. Upravo su zbog toga aktivnosti i mjere koje poduzimamo kako bismo smanjili rizik od katastrofa raznolike ‒ rekla nam je Brzica Vučičević.

Da bi što vjernije prikazali pojave koje nas ugrožavaju, u sklopu projekta dobili su modele pojedinih prirodnih pojava (modeli potresa, poplave, erozije tla). Tako mogu iskustveno uočiti da se razmjer katastrofe može povećati ili smanjiti ovisno o aktivnosti čovjeka. 

A budući da godinama u školi održavaju Sajam znanosti, mlađi učenici, ali i svi roditelji imaju priliku upoznati se s tim modelima i aktivnostima koje predstavljaju učenici viših razreda. 

‒ Danas naši učenici znaju da nas svaka odluka koju donesemo, svaka aktivnost koju poduzmemo čini ranjivijima ili otpornijima na katastrofe ‒ navodi učiteljica Geografije.

Prilagođavanje novim generacijama

Ema Pongrašić Plehan učiteljica je francuskog jezika u OŠ Većeslava Holjevca, u kojoj je davnih dana prepoznata važnost višejezičnosti te je od 1991./1992. godine, uz engleski, uvedeno učenje francuskog kao prvog stranog jezika. 

Tako je ovo jedna od svega nekoliko škola u cijeloj Hrvatskoj koje nude tu mogućnost. Francuski jezik trenutačno pohađa 247 učenika, od čega ih je 192 koji ga uče kao prvi strani jezik, govori na ova učiteljica:

‒ Svi učenici koji su se odlučili za francuski imaju mogućnost rada s lektorima – izvornim govornicima koji uz učiteljice održavaju dio nastave. Svake godine u ožujku organiziramo Večer frankofonije, priredbu na kojoj djeca mogu pokazati što su naučili kroz pjesmu, ples, glumu i različite projekte. Osim toga, naši učenici redovno postižu izvrstan uspjeh na natjecanjima te imaju priliku polagati DELF scolaire, ispit za međunarodno priznatu diplomu znanja francuskog jezika.

Da bi pak djeca bila tako uspješna u kasnijih razredima, s njima treba kvalitetno raditi od prvog danas upisa. Svjesni su toga u aktivu razredne nastave i svaka od učiteljica neizmjerno puno truda ulaže ne bi li podjednako njegovale obrazovnu i odgojnu komponentu. 

Andrea Sekulić, učiteljica razredne nastave, priznaje da je rad u toj dobi svaki dan dinamičan. Svake godine dolaze nove generacije učenika koje su drugačije od prethodnih pa učiteljice svoj rad i poučavanje prilagođavaju te mijenjaju:

‒ Trudimo se približiti učenicima na drugačije i inovativne načine. Učenike uključujemo u rad na svakom nastavnom satu te se na taj način osjećaju kao moderatori nastavnog procesa, što uvelike pospješuje usvajanje nastavnog sadržaja ‒ kazala je Sekulić.

Mališani nižih razreda matematičke sadržaje najradije usvajaju uz pomoć igre i kvizova. Kroz takav način rada, često međusobno surađuju te pomažu jedni drugima. A u nastavi prirode i društva redovito su prisutni praktični radovi i primjena usvojenog znanja. Učenici rado predstavljaju svoje radove i međusobno dijele novootkrivene sadržaje. 

Nastavni sadržaj književnosti u hrvatskom jeziku obogaćuje se zanimljivim stvaralačkim zadatcima kao što su repanje poezije, dramatizacija književnog teksta, snimanje filmova, prikaz scena uz pomoć Stop animation studija te zajedničkih čitanja na dekicama. 

Život bez zvona

Ljubav djece prema knjizi potiče i knjižničarka Doris Dobranić Bakša, pa se tako u školskoj knjižnici često traži mjesto više. Razlog tome, govori skromno, nije zbog limitiranog broja sjedećih mjesta koja su uspjeli smjestiti u prostor od četrdesetak kvadrata, već činjenici da je knjižnica zaista informacijsko, komunikacijsko, kulturno i kreativno središte škole. 

Učenici i profesori svakodnevno provode vrijeme u knjižnici sudjelujući u nekom od programa koje knjižnica nudi, izrađuju rukotvorine, pripremaju izložbe, pišu priče i pjesme, pripremaju prezentacije, plakate i projekte. U knjižnici se nerijetko održavaju izvannastavne aktivnosti, članovi filmske grupe montiraju autorske filmove, pripremaju se članovi debatnog kluba i, naravno, posuđuju i čitaju knjige.

‒ Vodi dramsku radionicu u kojoj nastaju predstave i programi za Dan škole, pripremaju se učenici za smotru LiDraNo, sudjeluju u Festivalu pripovijedanja bajki i priča Pričofest. Tako se možemo pohvaliti da smo na prošlogodišnjoj 32. smotri LiDraNo imali svoju predstavnicu na državnoj smotri u Vodicama u kategoriji pojedinačnih scenskih nastupa, učenicu 2. razreda Margo Zejnilović. A budući da njegujemo dobru suradnju s lokalnom i širom zajednicom, 55. obljetnicu škole obilježili smo u Kulturnom centru Travno velikom izložbom učeničkih radova te zajedničkom predstavom članova dramske grupe i školskog glazbenog zbora, čiji je voditelj učitelj Glazbenoga V. Kojić. 

Ove godine, u povodu 150. obljetnice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić, pripremaju velik školski projekt kojim žele učenike pobliže upoznati s likom i djelom te velike hrvatske književnice.

I mogli bi tako zanimljive aktivnosti ove škole nabrajati danima. Ipak, možda je najzanimljivija činjenica kako već šest godina OŠ Većeslava Holjevca funkcionira ‒ bez školskog zvona. Sama ideja koja je u početku izazvala puno upita i dilema pokazala se iznimno dobrom. Stoga često u šali ovdje govore da učitelji prate početak sata, a učenici završetak. 

I dobro da je tako. 

STRUČNA SLUŽBA: PEDAGOGINJA DARIJA ŠTIBER, EDUKACIJSKA REHABILITATORICA IVANA ATALIĆ I PSIHOLOGINJA ANTONIJA RADOŠ, PEDAGOGINJA PRIPRAVNICA DORA ŠOIĆ 

Narušena komunikacija među učenicima najčešći je razlog traženja pomoći

Prvi i najvažniji cilj stručne službe naše škole jest poručiti učenicima da smo im podrška i uvijek na raspolaganju za sve njihove probleme koji im se katkad čine nerješivima. Do sada smo se znali susresti sa stavom učenika, ali još češće i roditelja, o tome kako se stručnoj službi odlazi samo „po kazni”. Svojim radom nastojimo uvjeriti učenike i roditelje da je naš rad u školi puno više od toga, a iz teških situacija nakon razgovora i pruženog savjeta, učenici izlaze mudriji za buduće izazove pred kojima će se naći. Upravo zato želimo posebno istaknuti kako je tijekom obiju smjena u kojima se održava nastava, dakle od 8 do 19 sati, u školi uvijek prisutna neka od stručnih suradnica. Također, volimo reći i da su vrata našeg ureda uvijek otvorena, i doslovno i figurativno, i to jednako za sve učenike, roditelje, ali i kolege učitelje kojima je potrebno usmjeravanje u radu, podrška ili savjet za rješavanje neke situacije u razredu.

Što se tiče rada s učenicima i individualnih razgovora, oni najčešće dolaze na razgovor sa stručnim suradnicama zbog međusobnih razmirica i sukoba te narušene komunikacije. Na drugom su mjestu po učestalosti dolaska učenici koji imaju problema s učenjem, nemaju razvijene radne navike te lako gube koncentraciju, što im onemogućuje da ostvare školski uspjeh koji odgovara uloženom trudu u školske obveze. Na trećem su mjestu oni koji se osjećaju anksiozno, bilo da zbog toga teško uspostavljaju prijateljstva ili se radi o ispitnoj anksioznosti, i depresivno, zbog čega katkad požele nauditi samome sebi. 

U OŠ Većeslava Holjevca uključeno je i 60 učenika s teškoćama u razvoju koji imaju rješenja o primjerenim oblicima školovanja, kao i 13 pomoćnika u nastavi koji svojom podrškom pomažu da učenik kojemu je dodijeljen, aktivno sudjeluje u svakodnevnim aktivnostima škole. Kroz svakodnevni individualni i grupni rad, učenici s teškoćama brže i kvalitetnije svladavaju izazove s kojima se katkad teško nose.

Smatramo da je najvažnije graditi odnos povjerenja između svih uključenih strana – učenika, roditelja i učitelja i ostalih djelatnika škole. Premda svatko od nas obuhvaća neku svoju specifičnu domenu rada, samo timskim radom i zajedničkim promišljanjem o dobrobiti učenika i napretku odgojno-obrazovnog procesa možemo stvarati školu u kojoj će vladati pozitivni međusobni odnosi i koja će težiti napretku.

Što kažu učitelji?

Izazovi poučavanja novih generacija

Andreja Herceg, učiteljica Matematike:

‒ Trudim se pružati podršku učenicima u nastavi matematike, ali i u njihovu osobnom razvoju te biti podrška kolegama. Radi motivacije i zainteresiranosti učenika za matematiku, tijekom nastavne godine organiziram razne projekte, projektne zadatke u nastavi te razne metode kojima potičem interes učenika. U sklopu nastave matematike organizirana su i natjecanja te razna događanja poput Večeri matematike za sve učenike od 1. do 8. razreda. Napredovanje u zvanje učitelj mentor, a zatim učitelj savjetnik zapravo je nagrada za uloženi trud i vrijeme te poticaj za daljnji profesionalni razvoj. 

Ružica Ivandić, učiteljica razredne nastave:

‒ Uz redovitu nastavu, već deset godina u školi poučavam svoje učenike znakovni jezik. Učimo osnove hrvatskog znakovnog jezika te kulturu ponašanja prema gluhim osobama. Trudim se djecu obogatiti još jednim njima stranim jezikom, koji im otvara mogućnost komunikacije s gluhim osobama. Naučeno znanje hrvatskog znakovnog jezika predstavljamo na školskoj priredbi u povodu Dana škole, otvaranjem božićnog sajma te predškolcima koji dolaze prvi put vidjeti što se radi u našoj školi. Katkad me učenici znaju iznenaditi da i sami pokažu znakovni jezik u svakodnevnom životu pristupajući gluhoj osobi. Takve situacije izazivaju veliki ponos jer ispunjavaju moju svrha poučavanja znakovnog jezika.

Sanja Garašić Burić, učiteljica Biologije:

‒ Sajam znanosti održava se radi popularizacije prirodoslovnih predmeta ‒ Prirode, Biologije, Kemije, Fizike, Tehničke kulture, Geografije i Informatike, među učenicima nižih i viših razreda. Kod učenika potičemo interes za prirodoslovlje, nove spoznaje i proširivanje znanja, samostalnost u radu, potrebu za aktivnim sudjelovanjem u nastavnom procesu, naviku služenja različitim izvorima znanja i tehničkim pomagalima, ekološku svijest i spremnost na djelovanje u zaštiti okoliša, usvajanje istraživačkog pristupa i metoda praktičnog, eksperimentalnog ili primijenjenog načina rada u prirodoslovlju te izlaganje vlastitih radova pred širom zajednicom.

Dorotea Prenner, učiteljica Hrvatskog jezika:

‒ Motiviranje učenika za nastavu Hrvatskog jezika nikada nije bilo izazovnije nego što je to u današnje vrijeme. Danas kada učenici provode sve više vremena gledajući u pametne ekrane, želja za čitanjem i živom riječju sve više opada. Upravo zbog toga u nastavu Hrvatskog jezika uključujemo nekonvencionalne metode rada uz pomoć kojih učenici uče ili razvijaju vještine, a da toga nisu uvijek svjesni. Jedna je od takvih metoda izrada društvenih igara. Radi poticanja interesa za čitanje, učenici izrađuju društvenu igru na temelju književnog predloška. Gotovo su svi učenici oduševljeni idejom, a radovi koji nastanu iznimno su razrađeni i kreativni. Također, bitno je razvijati učeničko samopouzdanje prilikom javnih izlaganja, zbog čega u našim učionicama često možete vidjeti učenike koji izvode dio nastave ‒ obrnuta učionica.

Studentska vježbaonica Glazbene kulture 

Osnovna škola Većeslava Holjevca u školskoj godini 2021./2022. imenovana je vježbaonicom za redovne studente Učiteljskog fakulteta u Zagrebu za nastavni predmet Glazbena kultura.

U suradnji s voditeljicama metodičkih vježbi (višom predavačicom Dianom Atanasov Piljek i mag. prim. educ. Majom Pavić) i učiteljicama razredne nastave (mentoricama Dragicom Ivček, Janjom Grigić, Andreom Sekulić, Ivanom Ledinski, Ružicom Ivandić, Tatjanom Dobrijević Vugriniček i mentorom Tinom Baborsky), studenti održavaju javne i individualne sate.

‒ Cilj nam je svojim iskustvom osposobiti studente, buduće učitelje, za primjenu metodike glazbene kulture u samostalnom izvođenju nastavnog sata. Naši su zadatci planiranje, priprema i vrjednovanje studenata, suradnja s voditeljima i ostalim mentorima metodičkih vježbi te analiziranje odgojno-obrazovnog rada ‒ govori za Školske novine Maja Pavić, učiteljica razredne nastave.