Obnova ovih zgrada stajat će 1,26 milijardi dolara, od toga 980,5 milijuna samo za sveučilišta, koja su pretrpjela najveće gubitke ‒ navodi se u izvješću. 

Napominje se da je znanstvena infrastruktura Harkivske oblasti najviše pogođena, a najveće su gubitke pretrpjeli Nacionalno pravno sveučilište Jaroslava Mudrog (116,5 milijuna dolara) i Harkivsko nacionalno sveučilište urbane ekonomije O. M. Beketova (104,1 milijun dolara).

Prema izvješću, velik je dio opreme uništen ili ukraden, a oštećeno je više od 750 jedinica znanstvene i tehničke opreme, od kojih nije moguće restaurirati čak 643 jedinice. Ukupni troškovi restauracije istraživačke opreme procijenjeni su na 45,9 milijuna dolara. 

‒ Privremena okupacija teritorija od ruskih trupa također ima znatan utjecaj: 18 znanstvenih instituta bilo je primorano preseliti se, neki od njih provodili su istraživanja o lokalnoj bioraznolikosti i ekologiji, koja se ne mogu nastaviti na daljinu ‒ stoji još u izvješću.

Istaknuto je da posebno zabrinjava situacija s Institutom za probleme sigurnosti nuklearnih elektrana Nacionalne akademije znanosti Ukrajine, koji se nalazi u blizini Zaporižje. Ukradena je ili uništena oprema za praćenje stanja nuklearne industrije, uključujući i jedinstveni radiološki laboratorij koja prati razinu radijacije, dodaje se u izvješću. 

Prema studiji, rat je rasuo i ukrajinske znanstvenike širom zemlje, pa čak i izvan nje, a uvjeti za njihov rad su se pogoršali. U veljači 2022. godine 88.629 istraživača radilo je u javnom istraživačkom sektoru. Otada je 12 posto (10.429) istraživača i profesora s 524 institucije i sveučilišta moralo preseliti u druga mjesta u Ukrajini (4887) ili u inozemstvo (5542). Trenutno je najveći broj ukrajinskih znanstvenika u egzilu u Njemačkoj i Poljskoj. Broj znanstvenika zaposlenih u ukrajinskom istraživačkom sektoru smanjen je za 4958 ljudi (5,3 posto). Zbog rata je znatno smanjeno i financiranje znanosti u Ukrajini. Prema podatcima UNESCO-ova instituta za statistiku, bruto domaći rashodi na istraživanje i razvoj za 2021. i 2022. godinu smanjeni su za 38,5 posto. (ič)

Prema UNESCO