Pripremamo sadržaj…
Za vladavine aktualne političke garniture, dakle u nepunih šest godina, čak četiri puta je mijenjan zakon o udžbenicima. Posljednja promjena, odnosno pisanje novog zakona o udžbenicima koji bi ovih dana trebao ući u saborsku proceduru, izazvala je burne prosvjede nakladnika... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
~Tijekom 2008. na visokim učilištima Republike Hrvatske diplomirala su 25 573 studenata, što je za 22% više u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog broja studenata koji su diplomirali, 69,6% su redoviti studenti, a 30,4% su izvanredni studenti. Od redovitih studenata, 66,7% studiralo je uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a ostali su sami snosili troškove studija (33,3%). Udio studentica koje su diplomirale u 2008. je 58,7%, što je za 0,6% više u odnosu na prethodnu godinu.
Od ukupnog broja studenata koji su diplomirali, na veleučilištima je diplomiralo 13,5% studenata, na visokim školama 5,4%, na fakultetima 79,7% (od toga na stručnom studiju 26,6%, a na sveučilišnom studiju 73,4% studenata), a na umjetničkim akademijama diplomiralo je 1,4% studenata.
S obzirom na godine života, 4,3% studenata koji su diplomirali u 2008. pripada dobnoj skupini do 21. godine života, 39,6% dobnoj skupini od 21 do 23 godine, 30,6% dobnoj skupini od 24 do 26 godina, 11,0% dobnoj skupini od 27 do 29 godina, a u dobnoj skupini od 30 i više godina diplomiralo je 14,5% studenata.
Od ukupnog broja studenata, njih 72,9%, diplomiralo je prema “starom” programu dok je 27,1% studenata diplomiralo prema bolonjskom procesu.
Prema bolonjskom procesu najviše studenata diplomiralo je na sveučilišnome preddiplomskom studiju, njih 55,7%, na stručnome studiju 39,9%, na specijalističkome diplomskom stručnom studiju 3,6%, a na sveučilišnome diplomskom studiju diplomiralo je 0,8% studenata.
PRIOPĆENJA / Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
Godina XLVI, broj 8.1.6., Zagreb, 26. lipnja 2009.
Problem udžbenika u Hrvatskoj nikako da se adekvatno riješi, da svi zainteresirani - od autora i nakladnika do nastavnika i roditelja - budu koliko-toliko zadovoljni, a rješenja (dakako:usuglašena) budu trajnija od jedne školske godine.… Priredio Anđelko Jelin; za Temu broja ŠN govore: Ante Žužul, Daniel Žderić, Jozo Radoš, Marija Lugarić, Ivan Čehok, Vlatko Previšić, Vesna Marjanović, Zdenko Ljevak
Istraživanja pokazuju da je svako četvrto dijete svakodnevno izloženo nasilju u školi. Možemo li živjeti bez nasilja? Kako spriječiti međuvršnjačko nasilje i njegove posljedice? Činimo li dovoljno da djecu poštedimo odrastanja u strahu? Na koji način u tome može pomoći kazalište? Pripremila Ivna Dorić
Zahvaljujući ovakvom načinu rada, dječja je maštovitost vodila u upoznavanje djelića Australije i Hrvatske kroz simbole priča. Ovim je projektom provedeno istraživanje kako djeca iz različitih kultura i kontinenata doživljavaju simbole i likove iz priče druge zemlje koju nikada nisu vidjeli ni čuli... Piše Dijana Nazor, prof. likovne kulture
Neka podsjećanje na ove velike obljetnice ustanova, ljudi, knjiga, časopisa, zgrada i događaja na stepenicama povijesnog rasta hrvatskoga učiteljstva budu istodobno odavanje počasti njihovu značenju i naglasak na vrijednosti učiteljskog poziva koje u stoljeću znanja, u koje smo upravo zakoračili, nezadrživo dobiva na važnosti... Piše Ante Bežen, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Vrlo dobri nastavnici, jake osobnosti i individualnog stila, ne samo da imaju uspjeha u izvođenju nastave već je njihov utjecaj na djecu značajno veći, a njemački profesor Hilbert Meyer kazao je da treba prestati s praksom ponavljanja razreda zato što to stvara loš osjećaj... Prema Prosvetnom pregledu, I.B.
Akademska sloboda obrazovnih radnika smanjena je uglavnom zbog neizvjesne prirode njihova posla. Usto, politički sukobi i potlačenost širom svijeta doveli su do sve raširenijeg nasilja nad učiteljima u nesigurnom školskom okruženju... Prema Education International Ivana Čavlović
Trideset godina prije Deklaracije o pravima djeteta i 60 godina prije Konvencije o pravima djeteta, Korczak s poetikom istinskog umjetnika i argumentima vještog odvjetnika zahtijeva poštivanje prava djeteta… Piše Štefka Batinić
Razumijem da je Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa teško u nastavni program uklopiti želje svih struka i nastavnika, međutim problem zdravlja ne smije se trpati u isti koš s bilo kojim drugim problemom, ističe dekan Igor Jukić. A jedini je predmet koji je u izravnoj vezi sa zdravljem, i to zdravljem najmlađih, upravo naš - tjelesna i zdravstvena kultura! Osiguravanje uvjeta djeci za svakodnevno tjelesno vježbanje trebao bi biti jedan od strateških pravaca razvoja društva, ne samo sporta… Piše Branko Nađ