Pripremamo sadržaj…
U posljednjih nekoliko godina, prigodom donošenja državnog proračuna, svjedočili smo nerijetko, iz današnje perspektive gledano, neumjesnim, neodgovornim i neutemeljenim tvrdnjama visokih državnih dužnosnika o prosvjeti kao lokomotivi razvoja, generatoru napretka, krucijalnom mjestu na kojemu se betonira temelj za Hrvatsku kao zemlju znanja, regionalnu obrazovnu velesilu koja bi do 2010. godine trebala biti uzor ne samo svojim susjedima nego i puno šire… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
[Prijedlog novoga kurikuluma za matematiku]
Cilj nam je učiniti potpuni preokret u shvaćanju matematike. Trenutačno, 90 posto djece matematiku doživljava kao teret, a mi bismo htjeli da većina djece matematiku prihvaća kao nešto korisno, no ne ćemo zaboraviti ni one jako talentirane.
Prof. dr. Hrvoje Kraljević, predsjednik Hrvatskoga matematičkog društva
Jutarnji list, 3. travnja 2009., str. 13
Istraživanja pokazuju da ni visina ulaganja u obrazovanje, ni stanje školske zgrade, niti opremljenost škola nije toliko važan čimbenik rezultata koje učenici postižu u učenju. Isto tako, više sati nastave samo po sebi ne vodi do boljih rezultata. Nasuprot tome, kvaliteta poučavanja pokazuje se kao odlučujući faktor uspješnosti obrazovnih sustava zemalja čiji učenici postižu najbolje rezultate u svijetu. Na nju ne utječe smanjivanje broja učenika u razredu, ali svakako utječe kvaliteta nastavnika... Piše dr. sc. Marko Palekčić, profesor na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Testovi nam pružaju objektivnu sliku sadašnjeg stanja i na osnovi rezultata koje postiže svaki pojedini učenik ili student valjalo bi izraditi individualizirane, a to znači razgranate i pojedincu primjerene testove. A zatim da se na toj osnovi izrade i provjere pojedincu najprimjereniji putovi prema usvajanju odgojno-obrazovnih sadržaja. Tako bi se svima pružila mogućnost optimalnog individualnog napredovanja... Razgovarao Marijan Šimeg
Školska religijska nastava postoji od samih početka školskih sustava u modernim državama. U to se vrijeme radilo uglavnom o predmetu koji se nazivao kršćanska doktrina ili katekizam... Piše dr. sc. Ružica Razum, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod pred središnjicom HDZ-a u Zagrebu organizirao je prosvjed protiv smanjivanja plaća zaposlenima u obrazovanju i sredstvima za školstvo... Piše Branko Nađ
Piše Branko Nađ
Piše Đurđica Zailac
Živimo i radimo u 21. stoljeću, kada se od učitelja očekuje inovativnost, poznavanje teorije, istraživanje prakse. Očekuje se da učitelji budu informatički pismeni. Poduzimaju se “veliki“ koraci u informatičkom opismenjavanju učitelja, ali se zanemaruje ona najvažnija spoznaja: informatičko doba traži globalnu komunikaciju i dostupnost informacija posvuda. Kao očekivani ishod razvijenih kompetencija učenika trebala bi biti i razvijena njihova informatička pismenost… Piše Nataša Ljubić Klemše, učiteljica savjetnica, I. osnovna škola Bjelovar
Najvažniji zadatak svakog roditelja jest djetetu pružiti ljubav, hranu i dom. Ali, kad vaš mališan prohoda, odjednom ste suočeni s novim zadatkom: trebate postaviti granice... Piše mr. sc. Darko Sambol, psiholog - stručni suradnik, Dječji vrtić Rijeka
Priredila Ivana Čavlović
Multikulturalna manifestacija Pasionska baština, koja se, u organizaciji istoimene udruge, održava svake godine uoči Uskrsa, i ove je godine, osamnaesti put po redu, ponudila niz likovnih, glazbenih, književnih i folklornih obrada vezanih uz Kristovu muku i uskrsnuće... Piše Ivan Rodić
Od srca srcu, knjiga Katarine Fritz objavljena u nakladi Kuće Dobre štampe u Rijeci, 1910... Piše Štefka Batinić
Prvobitno ustrojstvo škole je bilo trorazredno i održavalo se u istočnoj školskoj zgradi, dok je zapadna zgrada izgrađena kasnije. U školi se, osim vjeronauka, učilo pisanje, čitanje, računanje i ponešto iz gospodarstva. Školske godine 1919. u školi je službovao poznati dječji pisac Mato Lovrak... Piše Branko Nađ