Pripremamo sadržaj…
Došao je tiho i ušao u legendu. Rečenica je to kojom je, kad je bio najveća zvijezda pisanih vestern-romana, opisivan glasoviti šerif Wyatt Earp. Kad bi trebalo u jednoj rečenici opisati bivšeg ministra Primorca, koji je zajedno sa svojim premijerom tako naprasno ljetos napustio brod zvan Voljena Hrvatska, moglo bi se parafrazirati onu prvu rečenicu pa reći - došao je niotkuda i nestao u vidu lastina repa... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
~Mi imao potpuno isto staro i loše stanje kojem smo dodali još neke potpuno nove probleme i onda očekujemo da izađemo iz krize, a iz krize bez obrazovanih ljudi i bez ulaganja u društvo znanja te bez ulaganja u ljude jednostavno ne možemo izaći. Stoga mislimo da je vrijeme da oštro osudimo dezorijentiranost vlade koja je dovela do štete građanima i učenicima.
Marija Lugarić, saborska zastupnica (SDP)
www.sdp.hr/klub-zastupnika/vijesti/udzbenici-dokaz-vladine-nesposobnosti
I dalje nam nad glavama lebdi pitanje: što će nas izvući iz krize? Štednja na obrazovanju koje bi i u ovim kriznim vremenima trebalo biti glavni pokretač razvoja i napretka ili bi ipak trebalo rezati na onim stavkama koje su samo luksuz, a nikako nasušna potreba!?.… Pišu Marijan Šimeg i Branko Nađ; za Temu broja ŠN govore: Vinko Filipović, Nikica Mihaljević, Zvonimir Laktašić, Davor Vidaković, Željko Stipić
O tome kada bi dijete trebalo krenuti u školu postoje različita mišljenja. Danas se sve više govori o sustavnom i holističkom pristupu ovoj problematici. Naglašava se da, osim što dijete mora biti spremno za školu, i škola mora biti spremna za prihvat djeteta. Neophodna je i spremnost roditelja, ali i šire društvene sredine... Pišu Milijana Kovačević, psihologinja savjetnica, OŠ Kman-Kocunar, Split i Zvjezdana Čagalj, odgojiteljica savjetnica, DV Radost, jedinica Šareni svijet
Da bi se dijete moglo suvremeno obrazovati, treba ga odgajati. Svako nastavno područje, odnosno nastavni predmet nose u sebi odgojne ciljeve i zadatke, preko kojih se često olako prelazi... Piše Ankica Benček, učiteljica matematike, OŠ Gustava Krkleca, Zagreb
Kako se demagozi i pozitivisti koriste statističkim prijevarama o demokratičnosti studiranja, sigurnosti građana…? Hoće li Bolonja potaknuti zapošljavanje (prvostupnika) i utjecati na smanjenje nezaposlenosti? To su važna pitanja u odgovoru na suvremene aspekte demokratičnosti visokog obrazovanja… Piše Zlatko Miliša, Sveučilište Zadar
Maturanti lakše odlučuju o svojoj budućnosti od osnovnoškolaca, jer su stariji i zreliji. Uglavnom su već odlučili što će studirati čim su upisali završni razred srednje škole. Samo je manji broj učenika neodlučan do samoga kraja... Prema Prosvetni pregled; pripremila Ivana Čavlović
Tinejdžeri koji se u ljetnom upisnom roku nisu uspjeli upisati na željeni fakultet žure u potrazi za studijima na kojima je još preostalo mjesta... Prema BBC Education; pripremila Ivana Čavlović
Izgradnja Hrvatskog učiteljskog doma bila je kruna entuzijazma i marnog djelovanja hrvatskog učiteljstva sedamdesetih i osamdesetih godina 19. stoljeća i dokaz afirmacije učiteljskog staleža kao relevantne strukovne i društvene snage… Piše Štefka Batinić
Prva osnovna škola u Vrbovcu prilično je velika i svake je godine pohađa devetstotinjak učenika, od čega 600 u matičnoj školi u Vrbovcu, a ostali u pet područnih škola na širokom području od oko 150 četvornih kilometara u tri jedinice lokalne samouprave… Piše Branko Nađ