Ban pučanin koji je europeizirao Hrvatsku

TEMA BROJA: IVAN MAŽURANIĆ – U NJEGOVO VRIJEME I DANAS

Ban pučanin koji je europeizirao Hrvatsku

Ivan Mažuranić, čija se dvjestota obljetnica rođenja obilježava ove godine, bio je i ostao velikim sinom hrvatskoga naroda – svi se proučavatelji njegova života i djela u tome slažu – bio je prvi hrvatski dvorski kancelar, prvi ban pučanin, čovjek europskih nazora, renesansnoga obrazovanja, liberalnoga duha, poliglot koji je govorio desetak jezika, prvoklasni intelektualac koji je svojom nadarenošću, osobnim poštenjem, postojanošću značaja, literarnim, pravnim i državničkim djelom nadmašio svoje suvremenike i trajno zadužio svoj narod i domovinu Hrvatsku...
Priredio Ivan Rodić; za Temu broja govore Ivo Josipović, Hrvoje Sikirić, Antun Vujić, Vlatko Previšić, Damir Boras, Dunja Fališevac...

UMJESTO UVODNIKA

Između štetočinstva i strategija na papiru

Štetočinstva što se tiče, primjerice, zar niste primijetili da se sve više piše kako roditelji i prosvjetni djelatnici tobože nisu za produljenje općeg, obvezatnog obrazovanja u nas, onoga primarnoga i nižeg srednjeg, prema međunarodnoj (i nacionalnoj) klasifikaciji obrazovanja? Pa će se, navodno, s razine najvišega tijela izvršne vlasti formirati „tim da slomi otpor protiv 9-godišnje škole”, dotično – štono riječ – da „iskomunicirana” smisao Vladinih namjera obuhvaćenih Strategijom. Ma dajte, „iskomunicirati”, taman posla…... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Ne postoji jedinstveni recept kako omogućiti prijenos znanja djeci tijekom bazičnog obrazovanja [...] ili kako unaprijediti doktorsko usavršavanje ([...]. No zajednički je fokus na kvalitetu procesa učenja, kreativnosti i korištenje znanja, a ne pasivnog memoriranja. Neophodno je i dugoročno ulaganje (privatno ili društveno) u profesore i infrastrukturu škola koji su okosnica obrazovanja. Strateška odluka tih društava je da politika, stranke i promjene na vlasti ne smiju imati veliki utjecaj na obrazovanje. Stoga i postoji kontinuitet i nakupljanje pozitivnih iskustava koji posljedično unapređuju proces obrazovanja.

Dr. sc. Ivan Đikić, hrvatski znanstvenik

24 sata, 10. studenog 2014., str. 4.

MEĐU NAMA

„Gladan sam!?

Zanimljivo je da se naši političari, koji bi se po pozicijama koje zauzimaju u vladajućoj nomenklaturi trebali brinuti za dobrobit svakoga građanina – bio on dijete ili odrasla osoba – odmah ograđuju od ovoga problema koji iz svojih bjelokosnih kula zapravo i ne primjećuju pa onda predlažu da se zapravo istraži zašto djeca u školu dolaze gladna – je li to posljedica lošeg socijalnog statusa obitelji ili roditeljske nebrige. I kupuju li možda neki roditelji svom djetetu umjesto školskog obroka brendiranu odjeću, skupi mobitel ili jednostavno zapiju novac... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• MZOS: Proglašeno sedam Znanstvenih centara izvrsnosti

Da ne bude bijednih 0,69 posto BDP-a

Ulaganja u znanosti i obrazovanje usko su povezana s prosperitetom jedne zemlje i tu je razlog neuspjeha Hrvatske u cjelini, jer ulažemo nedovoljno u taj sektor. Poručio je to ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar u najboljoj mogućoj prigodi – na proglašenju sedam hrvatskih Znanstvenih centara izvrsnosti...

• U prigodi Interlibera: Razgovor s Miroslavom Vučić (Školska knjiga)

S knjigom, do posljednjeg daha

Knjiga je uistinu fenomen. Svakih dvadesetak godina prognoziraju joj smrt ili eufemistički rečeno poraz u utrci s popularnijim medijima – videoumjetnošću, filmom, računalnom knjigom – koji lakše i brže dolaze do primatelja, no knjiga se ne da, i to od Gutenberga naovamo...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i meditiranje

Meditacija potiče kreativnost

Meditiraju li djeca? Ne bi se reklo, ali na nagovor roditelja i prema potrebi, zašto ne? Uglavnom se smatra da su meditacije i vježbe za opuštanje rezervirane samo za odrasle, no u posljednje se vrijeme uviđa kako je djeci također potreban način kako da se nauče nositi sa stresom te kako da se nauče povezati sama sa sobom…

• HZOŠ: Seminar za tajnike, računovođe i ravnatelje škola

Vrijedne informacije o novim propisima u obrazovanju

U suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta Hrvatska zajednica osnovnih škola organizirala je od 5. do 7. studenoga u Opatiji seminar za tajnike, računovođe i ravnatelje osnovnih škola. Vrlo posjećen skup na kojemu se okupilo više od tristo tajnika, računovođa i ravnatelja ponudio je sudionicima bogat i sadržajan program. Tako je o primitcima iz radnog odnosa zaštićenima od ovrhe i o izračunu zaštićenog i nezaštićenog primitka govorila Marija Zuber, stručna suradnica u časopisu „Računovodstvo i financije”. O novinama u Zakonu o radu govorila je Olivera Marinković, pravna savjetnica u Hrvatskoj zajednici osnovnih škola…

• Obljetnica: Dvadeset godina Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak

Vrtići i škole usmjereni na dijete

Misija je Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak unapređenje kvalitete odgojno-obrazovnog procesa i stvaranje na dijete usmjerenih vrtića i škola u kojima je djeci i mladima omogućeno aktivno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu, slobodno i kreativno izražavanje, razvijanje kritičkog mišljenja, samostalnosti, odgovornosti i brige za bližnje i okoliš te ostvarivanje svih potencijala u skladu s njihovim interesima i sposobnostima, u ozračju koje podržava demokratske odnose i poštuje različitosti...  

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Hrvatske škole u EU projektima: OŠ Davorin Trstenjak, Zagreb

Educirati nastavnike za rad s djecom oštećenog sluha ili govora

Jedan je od ciljeva projekta „Čujete li razliku” promicati jednake mogućnosti za obrazovanje djece oštećena sluha ili govora i olakšanje njihove socijalne uključenosti u osnovnim školama... Piše Ivica Buljan

• Suvremena škola:  Dubrovačka „Obrazovna vertikala”

Od Držića do naših dana – luda mladost vazda ista

U 21. stoljeću Dubrovnik se nastoji prilagoditi modernim trendovima obrazovanja pa je u tu svrhu osmislio projekt Obrazovne vertikale koji uključuje Mensa program za darovite u vrtićima, jednosmjensku nastavu, programe produljenog boravka i asistenta u nastavi u osnovnim školama, stipendiranje i subvencioniranje kreditiranja visokog obrazovanja te poticaje za zapošljavanje pripravnika. Projekt je prepoznat kao holistički i učinkovit pristup obrazovanju koji se može primjenjivati diljem svijeta istom metodologijom... Piše Maja Milošević, prof. hrvatskog jezika, Turistička i ugostiteljska škola, Dubrovnik

• OŠ Pučišća: Školska partnerstva u programu Comenius 2011. – 2015.

Kroskurikularna šetnja šumom

Partneri će nastojati zajedničku temu (šumu) obraditi kroz većinu nastavnih područja i gotovo u svim razredima. Nakon toga će procijeniti koliko kroskurikularna obrada pridonosi povezivanju nastavnih sadržaja sa životom, povećanju učeničke motivacije za učenje, stjecanju ključnih kompetencija i trajnih znanja specifičnih za pojedina nastavna područja – što je istaknuto kao neposredni projektni cilj... Piše Daniel Šantić, školski pedagog, OŠ Pučišća, Pučišća

• Profesija nastavnik: Napredovanje u struci – izazovi i nedoumice

Priznanje uzornima ili – upornima?

Kao i svakome poslu tako i u školama postoje i „radnici”, i „majstori”, i „umjetnici”.  Nažalost, mnoštvo je onih koji „znaju, mogu, hoće” i izdvajaju se po tome u pozitivnom smislu, ali se dogodi da provedu i cijeli radni vijek, a da ne napreduju u zvanju ako osobno to ne traže, jer njihovo napredovanje često ne potiču sustavno ni ravnatelji, ni stručne službe ni prosvjetni savjetnici... Piše Katica Molnar, stručna suradnica pedagoginja, SŠ Isidora Kršnjavoga, Našice

REGIJA

• BiH: Potvrđena presuda Vrhovnog suda Federacije BiH

Ukidaju se „dvije škole pod jednim krovom”

Presudom Općinskog suda u Mostaru utvrđeno je da su tuženi, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta te osnovne škole Stolac i Čapljina, organiziranjem škola na etničkom principu te donošenjem i implementacijom školskih planova i programa na etničkom principu odvajali učenike u školama u Hercegovačko-neretvanskom kantonu na temelju njihove etničke pripadnosti... Prema FMON-u priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Etiopija: Inkluzivna škola German Church School u Addis Abebi

Sva djeca imaju pravo ići u školu

U brojnim afričkim zemljama djeca s posebnim potrebama ili razvojnim teškoćama bivaju izolirana ili ih njihove obitelji čak skrivaju od očiju javnosti. Jedna škola u Etiopiji želi to promijeniti i čini to vrlo uspješno... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Učenici s poremećajima u prehrani / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Izvanučionička nastava (3) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Naknada troškova prijevoza za djelatnike u školama / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Kako se s učenicima dogovoriti o odgovornom korištenju IKT-a / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Kako izraditi vlastitu animaciju / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Tjelovježba je izvor mladosti / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Piškorevci: OŠ «Matija Gubec»  | Maketom Sunčevog sustava do vrijednog teleskopa

• Donja Stubica: Osnovna škola | Nada Mihaljević - nada stubičkog kraja

• Rešetari: Književno likovno društvo | Povezanost s Mađarskom

• Vugrovec-Kašina: Osnovna škola | Um se obogaćuje primanjem, a srce davanjem

MEDIJI           

• WEB | IDEM: Od integracije do inkluzije http://www.idem.hr

• TV | Hrvati i Hrvatska u ratu prije stotinu godina (Hrvatska u Prvom svjetskom ratu - HTV1)

• IZLOŽBA | I fotoradionica Hrvatskog fotosaveza

• KNJIGE | Dr. sc. Božo Skoko, Hrvatski velikani, Večernji list, Zagreb, 2014.

• ČASOPISI | Meridijani, Hrvatska revija, Riječki teološki časopis

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Naredba o polazku škole (1875.)
[…] §. 1. Od navršene sedme pa do dvanajste godine dobe svako je diete školu polaziti dužno; nu već od navršene šeste godine dobe svako je diete školu polaziti sposobno ili vlastno (§. 44. šk. zakona i §. 2. školskoga i nastavnoga reda.)

§. 2. Prama tomu ima se najmanje mjesec danah prije početka školske godine (§. 5. škol. i nast. reda) obaviti popis svekolike, unutar školske obćine nalazeće se, na polaženje škole obvezane djece bez razlike vjeroizpoviedanja, i to putem posebnoga odbora, kojemu su članovi načelnik dotične političke obćine, dotični dušobrižnici, mjestni školski nadzornik, učitelj i dva izkusna, s mjestnimi okolnostmi pobolje poznata zastupnika dotične školske obćine. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Škole, Učiteljskog doma, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Tko da bude učitelj učiteljâ? / Davorin Trstenjak (1898.)

REPORTAŽA | 45 GODINA OŠ „RIKARD KATALINIĆ JERETOV” OPATIJA

Iskoristiti postojeću tehnologiju na najbolji mogući način

Ravnatelj Fredi Glavan priželjkuje reformu sustava koja će prvenstveno vratiti dostojanstvo prosvjetarske struke. Jasno je da bez vrijednih učitelja i nastavnika, a koji su potplaćeni i marginalizirali u društvu, nema kvalitetnih škola niti bilo kakvi programi ni ideje mogu biti realizirane… Piše Branko Nađ