Bitan čimbenik osuvremenjivanja odgojno-obrazovnog procesa

TEMA BROJA: ŠKOLSKE KNJIŽNICE

Bitan čimbenik osuvremenjivanja odgojno-obrazovnog procesa

Sve veća uloga knjižničara u ostvarenju kvalitetne usluge knjižnica zahtijeva povećanje njegove stručne kompetencije u redovitom, ali i dodatnom obrazovanju – dakle, neophodno je povećati broj ECTS bodova iz stručnih knjižničarskih predmeta za stjecanje zvanja diplomiranog knjižničara. Predstavnici Hrvatske udruge školskih knjižničara i sveučilišta trebali bi izraditi zajednički prijedlog ostvarivog modela studija školskog knjižničara koji bi u dovoljnom opsegu uključio jezgru knjižničarske struke, ali i omogućio stjecanje odgovarajućih pedagoških kompetencija i to u sklopu redovnoga studija bibliotekarstva...
Priredili Ivica Buljan i Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Željko Milić, Vanja Jurilj, Andrijana Prskalo Maček, Mira Zovko, Ana Barbarić, Davorka Bastić, Biserka Sinjerec...

UMJESTO UVODNIKA

Odluka je pala: predškola postaje obvezna

Nimalo je ohrabrujuća činjenica da je Hrvatska – prema izvješću Europske komisije – među šesnaest zemalja koje su, kao odgovor na gospodarski pad i proračunske restrikcije, smanjile ili zamrznule učiteljske plaće. I o tome, dakako, valja nam pisati, upozoravajući po tko zna koji put da učitelji koji su mizerno plaćeni, društveno degradirani a sami nezadovoljni, razočarani pa i očajni, ne mogu (i ne će) biti važna, najvažnija poluga u procesima promjena i modernizacije odgojno-obrazovnog sustava... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Svim sustavima je škola bila potrebna i svi su deklarativno podržavali školu i obećavali, a nije se puno toga promijenilo. U mojih 35 godina staža prosvjetni radnik je u odnosu na ostale strukture bio podcijenjen, marginaliziran u smislu primanja. Nositelji politike utvrđivali su prioritete. Škola očito nije bila među njima. Osim deklarativno. Tako je i danas. Škola živi od entuzijazma i od podrške roditelja koji žele pratiti djecu. Mi radimo posao koji moraš voljeti, teško ga možeš dobro raditi ako ga ne voliš.

Luka Kujundžić, ravnatelj Srednje škole dr. Antuna Barca, Crikvenica

Novi list, 26. listopada 2012., str. 24.

MEĐU NAMA

Tko želi biti pametan

U desetak godina svakojakih kvizova u Hrvata – od Milijunaša, Jednoga protiv sto, Najslabije karike do Sve u sedam – čini mi se da su najviše novca odnijeli upravo prosvjetari. A one najveće dobitke od milijun kuna pobrali su jedna profesorica hrvatskog jezika i profesor povijesti. Netko će odmah reći da je posve jasno zašto se toliko prosvjetara javlja na svakojake kvizove. Natjerala ih je ljuta nevolja, životna situacija u kojoj su potplaćeni i rade doista za sitniš, za kikiriki, pa je posve jasno da rupe u vlastitom proračunu pokušavaju pokrpati na najjednostavniji način – sudjelujući u kvizovima... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: Održani 1. dani obrazovnih znanosti

Istraživačke perspektive kvalitete obrazovanja

U Zagrebu su 25. i 26. listopada, u organizaciji Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu – Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja, održani prvi Dani obrazovnih znanosti koji su bili posvećeni temi Kvaliteta obrazovanja – istraživačke perspektive. Premda već desetljećima pojam kvalitete obrazovanja predstavlja žarište interesa znanstvene zajednice, još uvijek ne postoji jednoznačna definicija pojma i jedinstven odgovor na pitanje što predstavlja kvalitetu obrazovanja…

• Razgovor: Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu

Kako do jednakih mogućnosti za djecu na otocima

Zajednički problem većine otočnih škola je nedostatak stručnih suradnika, posebno psihologa i defektologa, što posebno ugrožava djecu s teškoćama u razvoju, ali i ostalu djecu koja imaju poteškoće u učenju i ponašanju, disleksiju, disgrafiju, poremećaj govora ili poremećaj pažnje s hiperaktivnošću. Njihovi su učitelji u radu s njima često prepušteni sebi pa je, kako sami kažu, taj rad najčešće improvizacija…

• Predškolski odgoj: Djeca i kašalj

Obrambeni mehanizam tijela

Kašalj je refleksni odgovor donjega dišnog sustava na podražaj receptora za kašalj. Receptori su živčani završetci smješteni u sluznici dišnog sustava. Najviše ih ima u sluznici grkljana, dušnika, velikih bronha, a nešto manje u sluznici nosa, ždrijela i manjih bronha. Receptori mogu biti podraženi različitim podražajima – mehaničkim, toplinskim, kemijskim, bakterijskim, virusnim. Kašalj mogu izazvati vanjski podražaji – strana tijela, čestice prašine, plinovi, nagle promjene u temperaturi…

• Donja Stubica: Stručno usavršavanje pedagoga i odgajatelja

Timski rad i suradnja su presudni

Danas pedagoške službe u školama i učeničkim domovima nemaju toliko posla s vršnjačkim nasiljem, iako u medijima takvi slučajevi uvijek odjeknu i budu popraćeni bombastično. Najčešće su to ipak izolirani incidenti i nisu toliko veliki problem. Koliko to jesu nerealna očekivanja i pritisci roditelja slažu se stručni suradnici i odgajatelji…

• Mladi znanstvenici: Dr. sc. Damir Aumiler, Institut za Fiziku

Izvrsnost - osnovni kriterij znanstvenog napredovanja

Ostanak i rad u znanosti u Hrvatskoj moja je svjesna odluka, a znanstveni rad u hrvatskim uvjetima ponekad je izazov sam po sebi. No bilo bi prejednostavno reći da je osnovni problem hrvatske znanosti nedostatno financiranje. Bez promjene mentaliteta i ozbiljnih strukturnih promjena, koje će osigurati izvrsnost kao osnovni kriterij za znanstveno napredovanje i financiranje, ni povećanje ulaganja neće dovesti do kvalitativnog pomaka…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Iz dnevnika školskog psihologa: Prvoškolci (3)

Puna škola „rovovskih boraca”

Marin se muči od početka školske godine. Pokušavali su ga kod kuće ohrabriti, ali se njegov otpor prema školi ne smanjuje, dapače, sve je snažniji. Danas je jedva došao u školu. Navodno je kod kuće sve u redu. Roditelji žive u drugoj četvrti, a Marina, zbog blizine škole, dovode kod bake i djeda. Možda upravo u tome grmu i leži zec... Piše Milijana Kovačević, psihologinja savjetnica, OŠ Kman - Kocunar, Split

• Metodički pristup medijskoj kulturi (3)

Ustroj nastavnog sata

Kao izvor istraživanja mogu poslužiti školski udžbenici, školska knjižnica, mjesna knjižnica, istraživanje na internetu, posjet filmskoj ili nekoj drugoj skupini, razgovor sa stručnjakom, djelatnikom ili urednikom određenog radija, posjet zanimljive osobe u razredu itd... Piše Marija Tuskar, nast. hrvatskog i ruskog jezika, Montessori učitejica i dramska pedagoginja

• Program Comenius: Školsko partnerstvo u OŠ Tučepi

Bajke europskih naroda

U Osnovnoj školi Tučepi započeo je rad na dvogodišnjem projektu „Fascinantni svijet bajki Europe”, u sklopu programa Comenius – školsko partnerstvo, u koji je uključeno osam europskih zemalja: Njemačka, Portugal, Francuska, Rumunjska, Turska, Švedska, Grčka i Hrvatska... Piše Marlena Bogdanović, učitelj mentor i projektni koordinator u OŠ Tučepi

• Hvar: Državna smotra turističke kulture

Zabrinjavajući nedostatak znanja o baštini

U okviru interdisciplinarnog promišljanja i izazova koje baština postavlja pred različite javne politike, naglasak je na smotri turističke kulture bio na mogućnostima odgoja i obrazovanja, posebno u samospoznaji identitetskih odrednica te mogućih praktičnih aplikacija baštine, prije svega kroz turizam... Piše Duško Kovačić, umirovljeni ravnatelj OŠ Hvar

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Projekt u srednjim školama „Volontiraj – kreditiraj”

Volontiranjem do socijalne osviještenosti

Cilj projekta bio je probuditi u mladim ljudima potrebu da pomognu drugima te tako budu inicijatori kreiranja nove, stvaralačke i humane zajednice u kojoj će se prevladati osjećaji zatvorenosti, sebičnosti i izolacije… Prema Friedrich Ebert Stiftung i IDIZ priredio Ivica Buljan

• GLOBAL MONITORING REPORT 2012. | Izvještaj Mladi i vještine: od obrazovanja do posla

Program Obrazovanje za sve bez napretka

I dok izvještaj navodi da su nastavnici najvažniji resurs za poboljšanje učenja, u mnogim zemljama diljem svijeta i dalje je prisutan manjak osposobljenih učitelja, što predstavlja glavnu prepreku ostvarivanju ciljeva EFA-e... Prema Education International priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Vježbe i igre za poboljšavanje pažnje / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Roditelj suradnik / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Udaljavanje učenika s nastave / Olivera Marinković, dipl. iw2ur.

• MEDIJSKA KULTURA | Je li potrebno nasilje u crtićima? / Igor Kanižaj, dr. sc., docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Kako prihvatiti inovacije u obrazovanju / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Zdravstvene pogreške žena / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Čavle: Osnovna škola na državnim Danima kruha | Prekrasno i poučno iskustvo

• Crikvenica: OŠ Zvonka Cara, PŠ Selce | Svjetski dan hrane

• Petrinja: OŠ Mate Lovraka, PŠ Češko Selo | Pravilna i zdrava prehrana

• Vukovar: OŠ Antuna Bauera | Tjedan radosti

MEDIJI

• WEB | Okupljanja CARNetovih korisnika (http://cuc.carnet.hr/2012)

• TV | Kad gubitak bližnjeg i tuga ljude povežu (Oblak, dokumentarni film, HTV2)

• KAZALIŠTE | Mrvice iz dnevnog boravka, Žar ptica, Zagreb 2012.

• GLAZBA | Postolar od delfa, opera, HNK Zagreb

• KNJIGE | Lekcije iz Finske / Pasi Sahlberg, Školska knjiga, Zagreb 2012.

• ČASOPISI | Jezik, Književnost i dijete, Matica

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Pedagogija i škola (1) / Marijan Tkalčić (1934.)

U čovjeku mora da je neki duboki pranagon za cijelošću, iako ga eksperimentalna psihologija još nije utvrdila. Mogao bi stoga neko lako reći da je vjerovanje u pranagon za cijelošću nenaučno, tek puka konstrukcija – ali možda nije eksperimentalna psihologija pronašla taj pranagon stoga, što ga je moderni čovjek izgubio ili potisnuo – ili što se on vanredno rijetko javlja? Vjerujemo da postoji taj pranagon, štaviše, držimo da se njime služi i novija psihologija, premda nejasno, kad raščlanjuje komplekse (Gestaltpsychologie)...

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Domaćeg ognjišta, Učiteljskog doma i Školskih novina

Ivan Jakov Rousseau / Anun Tunkl (1912.)

REPORTAŽA | 170 GODINA OŠ KNEGINEC GORNJI

Opremljenost odlična, djece sve manje

Škola je tradicionalno dobra u sportu, pa su nogometaši svojedobno bili i državni prvaci. Zanimljive rezultate postižu i glazbene sekcije, od pjevačkog zbora do tamburaša. Djeca žive u skladu s prirodom, vole se kretati, igrati, pjevati, svirati … Piše Branko Nađ