Blizu smo, ali moramo imati i vlastitu viziju i strategiju obrazovanja

TEMA BROJA: HRVATSKO ŠKOLSTVO NA PRAGU EU

Blizu smo, ali moramo imati i vlastitu viziju i strategiju obrazovanja

Europska Unija pomaže nam kroz razne fondove nepovratnim sredstvima, koja se mjere milijunima eura, da ojačamo organizacijske i kadrovske kapacitete naših odgojno-obrazovnih ustanova, a sve da bi bile spremnije što kvalitetnije raditi svoj posao i pripremati mlade naraštaje za budućnost, za ravnopravno uključivanje u svijet rada te za kvalitetan doprinos boljitku zajednice... Pripremio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore: Vlado Prskalo, Marlena Bogdanović, Irena Šteblaj, Ivančica Tajsl Dragičević…

MEĐU NAMA

Da nam živi, živi turizam

Mogućnost planiranja početka školske godine i trajanje zimskog odmora dana je lokalnim zajednicama, odnosno svim hrvatskim županijama, koje će ga uskladiti sa svojim razvojnim, gospodarskim i poslovnim obvezama. Uz dobrobit učenika koja je bila osnovni uvjet pri izradi dokumenta, istaknuto je, donositelji Pravilnika vodili su računa i o regionalnim posebnostima i posebnim zahtjevima pojedinih lokalnih sredina i škola vezanima za klimatsku uvjetovanost ili turističke potrebe… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

U situaciji kada se pojavljuju alarmantni brojevi koji govore da je nečitanje postalo navika i da među mladima, što najviše zabrinjava, nema interesa za knjigu i čitanje, bilo bi očekivano da Vlada pokrene nacionalnu kampanju za poticanje čitanja, kakvu je svojedobno provela Španjolska, a nakon koje se Španjolska, uz Nizozemsku, popela među europske zemlje u kojima se najviše čita. Druga je mogućnost da, po uzoru na Mađarsku, Poljsku ili Njemačku, intervenira u sustav obrazovanja.

Za Hrvate je čitanje gubljenje vremena / Branka Džebić

Vjesnik, 26. i 27. ožujka 2011., str. 8.

AKTUALNO

• Prevencija nasilja u mladenačkim vezama

Emotivna edukacija srednjoškolaca

Čak 85 posto učenika i učenica priznaje da je doživjelo nasilje u vezi, ali i da ga je počinilo. Sve su češće mladići žrtve zlostavljanja, a i djevojke sve češće priznaju da i same čine nasilje tijekom mladenačke veze, koja u prosjeku traje šest mjeseci…

• Razgovor - Michelle Braš Roth, voditeljica PISA centra za Hrvatsku

Kvalitetne analize pomažu poboljšanju školskog sustava

Sudjelovanje Hrvatske u OECD-ovu međunarodnom istraživanju o poučavanju i učenju omogućit će prikupljanje vrijednih pokazatelja i podataka vezanih za pet glavnih političkih pitanja, a to su privlačenje učitelja u profesiju, profesionalni razvoj učitelja, njihovo zadržavanje u profesiji, školska politika u funkciji učinkovitosti učitelja i kvaliteta poučavanja...

• UNICEF proveo istraživanje o cyberbullyingu

Dugotrajna trauma zbog zlih riječi

Za razliku do fizičkog nasilja, o problemu elektroničkog zlostavljanja djeca se znatno rjeđe požale učiteljima. Ne doživljavaju učitelje zainteresiranima za njihov život na internetu niti učinkovitim zaštitnicima u tom području njihova života…

• Predškolski odgoj - Djeca i robotika

Robotičari od malih nogu

U Dječjem vrtiću „Zvončić” u zagrebačkom Voltinom već se nekoliko godina provodi program elementarne robotike za djecu u petoj i šestoj godini, koji je nastao zahvaljujući suradnji Hrvatske zajednice tehničke kulture (HZTK) i ravnateljice vrtića Rosane Marcinjaš Lončar te sadašnjeg supervizora Hrvoja Vrhovskog, inače voditelja Informatičkog obrazovanja pri Hrvatskoj zajednici tehničke kulture…

• Nastava usmjerena na učenika (5)

Uzroci nediscipline

U sljedećih nekoliko brojeva donosimo fragmente iz knjige Nastava usmjerena na učenika (Prinosi razvoju metodika nastavnih predmeta u srednjim školama) čiji su autori dr. Milan Matijević i Diana Radovanović, koja je nedavno izašla iz tiska u nakladi Školskih novina…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Projektni dan Šaka bòli – Škola bez nasilja

Budi svoj, reci NE!

Energija, volja i vjera djelatnika škole usmjerena na postizanje ciljeva nenasilne komunikacije među učenicima nit nam je vodilja za sva naša buduća djelovanja i aktivnosti koje ćemo provoditi u sljedećim školskim godinama, a koje će biti obilježene težnjom i željom da se nasilje među mladima zaustavi... Piše mr. sc. Nataša Ljubić Klemše, učiteljica savjetnica, I. osnovna škola Bjelovar

• Upoznajmo sebe! (28)

Tipovi ponašanja učitelja

Jesmo li u razredu vođe, animatori, suradnici ili analitičari onda kada to nama odgovara ili smo u stanju prilagoditi se i izabrati onaj stil ponašanja koji najbolje odgovara pojedinom učeniku ili čitavom razredu? Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

• Međunarodna suradnja škola

Bajkama do stvarnosti – rješavanje sukoba

Odgoj kroz dramu temelji se na odgojnoj, a odgoj za dramu na estetskoj komponenti. Većina dramskih pedagoga slaže se da je dramski odgoj zapravo kombinacija i jednoga i drugoga, a pravac koji će u dramsko-pedagoškom radu dominirati određen je ciljevima neke aktivnosti ili projekta. Najvažnije je od svega da se dramski odgoj poučava kroz doživljeno iskustvo... Piše Ivan Slavić, učitelj engleskoga jezika, OŠ Ivana Gorana Kovačića, Gornje Bazje

• Pionirski pothvat Hrvatske matice iseljenika, Sveučilišta u Zagrebu i SRCE-a

Prvi internetski tečaj hrvatskoga jezika

Tečaj će omogućiti ponajprije učenje hrvatskoga jezika potomcima hrvatskih iseljenika koji nemaju mogućnosti doći na tečaj u Hrvatsku i kojima su ograničene mogućnosti učenja hrvatskoga jezika u zemlji u kojoj žive, a u mnogome će pridonijeti i promicanju hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu, čime će se hrvatski jezik pridružiti nizu velikih svjetskih jezika za koje postoje slični projekti... Pišu Lidija Cvikić i Lada Kanajet Šimić

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Utjecaj visokog obrazovanja na razvoj regija i gradova

Sveučilišta u službi lokalne zajednice

Tri glavne teme seviljske konferencije bile su olakšavanje pristupa tercijarnom obrazovanju, poticanje inovacija koje povećavaju zaposlenost i poduzetništvo te mobiliziranje visokoškolskih ustanova da pomognu razvoju svojih gradova i regija… Prema Prosvetni Pregled priredio Ivica Buljan

• AUSTRIJA | Zašto učenici izostaju s nastave

Povećava se broj markiranata

Francuska vlada problemu izostajanja s nastave pristupa vrlo ozbiljno. Naime, ako učenik bez opravdanja ne dolazi na nastavu četiri dana u mjesecu, a to se ponovi i sljedeći mjesec, njegovim se roditeljima ukida dječji dodatak, odlučio je nedavno francuski senat. U Austriji, pak, za markiranje učenika ne prijeti tako drastična kazna, budući da ondje roditeljska pomoć nije povezana sa školovanjem djece... Prema Die Presse priredio Željko Medvešek

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | "Idem tamo gdje je sve po mom" / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Građanski odgoj - humane vrjednote i humanitarno pravo / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Norma učitelja fizike u osnovnoj školi / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Ogulin | Odrasli slušaju i djecu

• Pula | Gostovao britanski veleposlanik

• Koprivnica | Pričaonica za djecu i bebe

• Zadar | Priznanje knjižničarki

MEDIJI

• WEB | Konferencija i kamp projekta eTwinning (http://www.confcamp2011.etwinning.net)

• KAZALIŠTE | Tigrić, Zagrebačko kazalište lutaka

• GLAZBA | Tjedan glazbe za djecu i mladež

• KNJIGE | Hrvatsko pjesništvo 1900.-1950. / Cvjetko Milanja; Vila bana zvala priko Vrana / O. Zvonko Martić i Vido Bagur

• Časopisi | Matica, Lađa, Drvo znanja

IZ PROŠLOSTI

OBLJETNICE | Hrvatski školski muzej – 110 godina (12)

Školsku spomenicu ima svaka škola. Ona je mjesto u kojem su sačuvane njezine najvažnije uspomene, običaji i događaji. Nekada su to bile rukopisne knjige, koje su vodili učitelji i pohranjivali ih u školama. Često su bile ukrašenih korica i na njih su škole bile iznimno ponosne. U Arhivskoj zbirci Hrvatskoga školskog muzeja čuva se Spomenica Opće pučke škole u Gornjoj Stubici… Priredila Kristina Gverić

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma, Škole, Preporoda i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Učiteljski razgovori (1913.)

REPORTAŽA | 80 GODINA ZDRAVSTVENOG UČILIŠTA U ZAGREBU

Kako do najsuvremenije opreme?

Strukovne škole nemaju previše smisla ako će učenike obrazovati na zastarjelim uređajima. Kao što modernog automehaničara ne možete podučavati na modelu Zastave ili Yuga, tako ni zubarski ili farmaceutski tehničar ne može raditi na uređajima koji polako izlaze iz uporabe. Država mora odlučiti što želi i može plaćati, smatra ravnatelj Ivan Cesarec… Piše Branko Nađ