Borba protiv nejednakosti u obrazovanju svjetski je prioritet

TEMA BROJA: OBRAZOVANJE ZA SVE – IZVJEŠĆE ZA 2013./2014.

Borba protiv nejednakosti u obrazovanju svjetski je prioritet

Iako je već sada sigurno da ciljevi programa Obrazovanje za sve neće biti ispunjeni do 2015. godine, nije prekasno da se ubrza napredak u završnoj fazi. Također je važno da se osnaži globalni obrazovni okvir nakon 2015. godine kako bi se što brže obavio dosadašnji nedovršen posao te da bi se vlade lakše suočile s novim izazovima. Odgojni i obrazovni ciljevi nakon 2015. bit će ispunjeni samo ako će biti popraćeni jasnim, mjerljivim pokazateljima za praćenje socijalno ugroženih skupina kako nitko ne bi bio izostavljen...
Priredila Ivana Čavlović

UMJESTO UVODNIKA

Nisu problem promjene nego ciljevi

O cilju ili ciljevima koji se žele postići pitamo se pripremajući svaki broj Školskih novina, pitamo se tragom obavijesti o mjerama tzv. obrazovne politike ili po „dojavama” o procesima „na terenu”, u samim odgojno-obrazovnim ustanovama. I nije pritom riječ o tome da ciljeve na naslućujemo ili ne uočavamo, Bože sačuvaj. Posrijedi su najčešće nedovoljna osmišljenost tobožnjih (deklariranih) ciljeva ili loše posljedice mjera koje bi te ciljeve tobože željele postići, bila riječ o tzv. javnim raspravama o propisima koji slijede, o pravilima upisa u srednje škole, o učiteljskoj normi, o proceduri prekomjernog deficita (udžbenike da i ne spominjemo)… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Znanstvenici s Oxforda izračunali su za 700 zanimanja vjerojatnost da će ih u iduća dva desetljeća zamijeniti računala ili roboti. Prodavači, urari, statističari, telefonski operateri primjeri su zanimanja koja nemaju nikakvu budućnost.

U Hrvatskoj za stotinu zanimanja s najvećim brojem nezaposlenih vjerojatnost da budu izbrisana s tržišta rada u doglednoj budućnosti veći je od 50 posto za gotovo sve s tog popisa. […] Najveću šansu za preživljavanje imat će samo zanimanja gdje su kreativnost i socijalna inteligencija ključni čimbenici, jer to računala, barem za sada, ne mogu ponuditi tržištu, poručuju ekonomist Carl Benedict Frey i informatički inženjer Michael Osborne sa Sveučilišta u Oxfordu koji prvi donose analizu utjecaja na pojedina zanimanja.

Najbolje stoji briga za druge: kirurzi, liječnici, nastavnici, treneri, voditelji rekreacije i fizijatri, nutricionisti, psiholozi i medicinske sestre redom imaju manje od jedan posto vjerojatnosti da će ih zamijeniti računala.

Je li Hrvatska spremna: Za 20 godina nestat će 47 posto poslova / G. Galović i P. Bulić

http://www.jutarnji.hr, 11. ožujka 2014.

MEĐU NAMA

Kako da svi budu zadovoljni

Učinjena je mala promjena u odnosu na lanjsku godinu pa će uz prosjek svih ocjena od petog do osmog razreda zaokružen na dvije decimale onim učenicima koji namjeravaju upisati gimnazijske ili četverogodišnje strukovne programe trebati i ocjene iz sedmog i osmog razreda iz hrvatskog, matematike i prvog stranog jezika te iz još tri predmeta karakteristična za srednjoškolski program koji namjeravaju upisati pa će ove godine moći na temelju ocjena skupiti 80, a ne kao lani 60 bodova. Ovakvo predloženo rješenje ima svoje zagovornike, ali i mnogo protivnika čiji je glavni argument sažet u tvrdnji da je rangiranje na temelju ocjena iz osnovne škole neprecizno i nepravedno... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• AZOO: Stručno usavršavanje za ravnatelje osnovnih škola

Kultura javnog komuniciranja

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Poreču je od 17. do 19. ožujka održan stručni skup za ravnatelje osnovnih škola na kojemu je glavna tema bila „Kultura javnog komuniciranja”. Više od šesto ravnatelja iz cijele Hrvatske na otvaranju skupa pozdravio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović te ih informirao o brojnim aktualnostima u školskom sustavu??...

• Razgovor: Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU

Za sustavnost, uporan rad, ozbiljnost i odgovornost

Vrhunski znanstvenik na čelu vodeće hrvatske znanstvene i umjetničke ustanove, ključnog sudionika u prepoznavanju i rješavanju pitanja hrvatskoga društva i osnaživanju hrvatskoga identiteta – to je razlog za razgovor s akademikom Zvonkom Kusićem, predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i samohrani roditelji

Kako izgraditi samopouzdanje odrastanjem uz jednog roditelja

Samohrani roditelji često se moraju sami sučeljavati sa svojim strahom, stresom i tjeskobama. Ponekad se osjećaju izdanima i od članova obitelji i od prijatelja, od kojih su očekivali podršku i pomoć. Samohrani roditelji često gube i samopouzdanje, jer nisu uspjeli održati vezu i odnos s partnerom, a taj se manjak samopouzdanja prenosi i na njihovu ulogu roditelja…

• Hrvatska zajednica za Down sindrom

Kroz ranu prevenciju i školu ostvareni veliki pomaci

Hrvatska zajednica za Down sindrom (HZDS) nastala je radi organiziranja i povezivanja djelovanja udruga za sindrom Down na području Republike Hrvatske s ciljem unapređivanja zdravstvene i socijalne skrbi, unapređivanja obrazovanja i uključivanja u društvenu zajednicu, zapošljavanja te poticanja znanstvenih i drugih istraživanja vezanih za sindrom Down. Kako nam priča predsjednica HZDS-a Dinka Vuković, Hrvatska zajednica za Down sindrom krovna je organizacija devet lokalnih udruga za sindrom Down...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Uz 100. obljetnicu smrti Antuna Gustava Matoša (17. ožujka 1914. – 17. ožujka 2014.)

Sanjar čistoga srca

Samo onaj tko može predočiti okolnosti u kojima je Matoš disao i stvarao, patio i stradavao, taj može barem naslutiti ćudljivu, neukrotivu prirodu prkosnika i pobunjenika, buntovnika i isposnika, ubogara i svjetskog skitnice, prognanoga i proganjanoga, stranca u domovini i stranca u tuđini koji vuče čemer magle tvojih gorah, svojih gora hrvatskih... Piše dr. sc. Miljenko Buljac, prof. hrvatskoga jezika i književnosti, Gimnazija Dinka Šimunovića, Sinj

• Nastava informatike u ekonomskim školama

Neshvatljiva odluka o ukidanju izborne nastave

Nastava Informatike u ekonomskim školama neprimjerena današnjem stupnju razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Neprimjereno je da učenici tijekom školovanja ostaju informatički polupismeni, a trebali bi se osposobiti za poslove unutar EU. Poželjno bi bilo da Informatika bude jedan od obvezatnih predmeta na državnoj maturi... Piše mr. sc. Vanda Pučar, prof. informatike, Prva ekonomska škola, Zagreb

• Iz dnevnika školskog psihologa: Jedan dan u DV Cekin u Slavonskom Brodu (2)

„Sanjati je lijepo, al' ljepše se roditi...”

Djeca u Brodu kao da drukčije rastu i sazrijevaju. Sporije i nekako ljupkije. Zbog ravnice, valjda. Djevojčica i dječačić, željni pažnje, prestaju se igrati i prilaze mi, traže me ruku. Tko im je, tako dražesnima, ne bi dao. Još nisu ni dovoljno sigurni na svojim nogicama, a moraju samostalno zakoračiti u život. Lijepo je da znaju potražiti oslonac kad im zatreba... Piše Milijana Kovačević, školska psihologinja savjetnica, OŠ Kman – Kocunar, Split

• OŠ Braća Ribar, Sisak: Kroskurikularni projekt Poznati parovi nekad i sad

Širenje vidika, jačanje samopouzdanja...

Projekt potiče na aktivno i uzročno-posljedično razmišljanje o društvu, međuljudskim odnosima i vrijednostima u suvremenome društvu, ali i kroz povijest. Naime, projektom su objedinjena područja povijesti, likovne umjetnosti, književnosti na hrvatskom i engleskom jeziku te tekuća društvena pitanja kao dio suvremenoga građanskog odgoja... Piše Danijela Medaković, učiteljica engleskoga jezika, OŠ Braća Ribar, Sisak

REGIJA

• Srbija: Teška situacija u visokom obrazovanju

Fakulteti žele povisiti školarine, jer im država ne daje novac

Ministarstvo prosvjete godinama izbjegava napraviti i registar profesora koji bi spriječio da pojedini predaju na tri ili čak pet fakulteta istodobno. Oni primaju pet plaća, a studenti ispaštaju zbog toga, gube predavanja ili trpe posljedice traljavog rada na brzinu... Prema Blicu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Girl rising: Globalni pokret za obrazovanje djevojčica

„Obrazuj djevojčicu i ona će izmijeniti svijet”

Pokret je nastao prošle godine, nakon što je dan uoči Međunarodnog dana žena 2013. u SAD-u prikazan istoimeni dugometražni dokumentarni film. U filmu devet djevojčica iz devet različitih zemalja priča o svojoj borbi za priliku da se školuju, unatoč velikom siromaštvu, prirodnim katastrofama, prisilnom radu... Prema Girlrising.com i Europa.eu priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Obrazovne potrebe darovitih učenika / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Neverbalna komunikacija / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Tko imenuje povjerenika zaštite na radu u osnovnoj školi / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Utjecaj seksualnih sadržaja u medijima na djecu i mlade / Piše Lana Ciboci, mag. novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Kako privući žene u informatiku / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Zablude o fizičkim aktivnostima / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Zagreb: Škola za primalje | Maškare razveselile bolesne mališane i roditelje

• Zagreb: Centar za odgoj i obrazovanje «Slava Raškaj» | Integracija kroz karate

• Zlatar: Osnovna škola | Knjiga i čitanje su hrana za mozak

• Klanjec: OŠ Antuna Mihanovića | Predavanje i koncert fagotista

MEDIJI

• WEB | Važnost obrazovanja odraslih (http://www.andragosko.hr / http://www.andragosko-uciliste.hr / http://andragoski-simpozij.weebly.com)

• TV | Shakespeare na Ksaveru (Shakespeare je kriv za sve / HTV1)

• GLAZBENA NAOBRAZBA | Venezuelski model zaživio i u Hrvatskoj

• KNJIGE | Branko Hanžek, Spomen knjiga dr. Gustavu Šindleru prigodom 100. obljetnice rođenja, nakladnik Ekološki glasnik d.o.o., Donja Lomnica

• ČASOPISI | Poučak, Časopis za suvremenu povijest, Jezikoslovlje

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

O odgojnim ciljevima (2) / Ernst Friedrich Wilhelm Meumann (1915.)
[…] Dolazimo k materijalno određenijim ciljevima, koje prema pojedinim ”oblastima vrijednostî možemo da naznačimo: ćudoredni, ćudoredno-religijski, čisto religijski, estetički, čisto praktični i čisto intelektualni uzgojni ciljevi. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Jutarnjeg lista, Preporoda, Učiteljskog doma i Školskih novina

Zablude (Iz učiteljskog života) / Aleksandar Čavrak (1928.)

REPORTAŽA | 150 GODINA OSNOVNE ŠKOLE SESVETE

Odlična odskočna daska za nastavak školovanja

Znanje učenika OŠ Sesvete na visokoj je razini, svake se godine odlazi na natjecanja, nerijetko na državnu razinu, no možda kvalitetnija povratna informacija dolazi iz srednjih škola u koju ova djeca odlaze, poglavito iz Gimnazije Sesvete, koja je izvrsna i zahtjevna škola, a u kojoj odlično prolaze baš ovi đaci… Piše Branko Nađ