Cilj: moći se upisati, moći završiti studij i moći se zaposliti

TEMA BROJA: OSUVREMENJIVANJE VISOKOG OBRAZOVANJA U EUROPI

Cilj: moći se upisati, moći završiti studij i moći se zaposliti

Mnoge europske zemlje postaju sve svjesnije da se u visoko obrazovanje mora ulagati ne više nego mudrije. Nije dovoljno samo poticati mlade da uđu u visoko obrazovanje već ih ondje treba i zadržati. Studentima treba omogućiti pristup visokom obrazovanju, dati im dobre upute za što kvalitetnije studiranje, omogućiti im pravilnu podršku te pravodobne informacije o mogućnostima zapošljavanja nakon završetka studija...
Priredili Ivan Rodić i Ivana Čavlović

UMJESTO UVODNIKA

Da nije pravi život drugdje?!

Prošloga tjedna, avaj, medijska Hrvatska došla je na svoje: bez vlastitoga iskustva i spoznaje prave i cjelovite istine (kakva god ona bila), uvelike se čitalo, slušalo i gledalo ono što i kako mediji donose, da ne kažemo prenose, ili konstruiraju, ili navješćuju…

Kako pritom ni obrazovanje ne može biti iznimkom, vijesti i izvještavanje o njemu nisu odudarali od „filozofije” medijske Hrvatske koja, moglo bi se zaključiti, drži da tobožnji interes javnosti nije okrenut obrazovanju, a ako se i kadšto javi, onda se očituje u temama/događajima koji su – opet sukladno „filozofiji” medijske Hrvatske – iznimni (u negativnom smislu), senzacionalistički najčešće, s onu stranu normi, pristojna ponašanja i dobra ukusa…... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

1) Vladajuća koalicija pri preuzimanju vlasti, premda je osam godina provela u opoziciji, nije imala jasan plan konkretnih promjena u obrazovanju i znanosti.

2) Trenutno vodeća opozicijska stranka niti jednom u 3 godine koliko je u opoziciji nije iznijela stavove i prijedloge uz brojne teme u obrazovanju i znanosti, niti ponudila prijedlog osmišljenih politika u ovim sustavima.

3) Predsjednik Republike Hrvatske je tek dva mjeseca prije isteka svog četverogodišnjeg mandata odlučio progovoriti o stanju u obrazovanju i znanosti iznoseći većinom osobne i arbitrarne procjene.

Dr. sc. Boris Jokić

Skup na Veleučilištu VERN u Zagrebu, 24. listopada

MEĐU NAMA

Koga je briga za obrazovanje!?

Od učenih Europljana moglo se čuti da novac koji se „upumpava? u školski sustav ne može jamčiti njegovo dobro funkcioniranje, odnosno da ne treba previše ulagati u sustav koji je osuđen na neuspjeh. Jer su ga na neuspjeh osudili upravo političari. I stvarno je nevjerojatno da se, kako su izvijestili novinari koji su nazočili rečenome skupu, ministar Mornar čudio mnogim, prosječnom hrvatskom prosvjetaru, posve normalnim i već uobičajenim činjenicama.... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• HAZU: Obilježena 200. obljetnica rođenja Ivana Mažuranića

Čovjek koji je vjerovao u prošlost, sadašnjost i budućnost Hrvatske

Ivan Mažuranić nezaobilazna je osoba u hrvatskoj povijesti, i kao književnik, ali i kao političar i državnik. Kao političar Mažuranić sintetizira hrvatsku povijest, kroz njega se ogledaju sve dileme i traume kroz koje je hrvatski narod prolazio....

• Krk: Mala staroslavenska akademija „Dr. Antun Mahnić”

Povijest je učiteljica života samo ako je djeci zanimljiva

Krčki učitelji povijesti slažu se da je plan i program zastario, treba ga mijenjati iz temelja. Djeci danas nije potrebno toliko faktografije, nego treba s njima raditi na povezivanju gradiva, uzročno-posljedičnim vezama, razvijanju kreativnosti. Frontalni rad učitelja, predavanje, mora biti tek pomoćno nastavno sredstvo, a ne glavno kao dosad...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i pasivno pušenje

Pasivno pušenje može biti gore od aktivnog

Dijete kao pasivni pušač udahne toliko štetnih sastojaka iz dima kao da je i samo popušilo svaku cigaretu kao osoba pokraj njega, a poznato je da djeca roditelja pušača češće obolijevaju od astme i upala uha, krajnika i pluća. Oko 55 posto djece čiji roditelji puše postat će i sami pušači, jer je roditelj prvi uzor svojem djetetu. No, čak i kad bi vaše dijete bilo u preostalih 45 posto, ako pušite izlažete ga ozbiljnim zdravstvenim rizicima pasivnog pušenja, koje može biti gore od aktivnog…

• Zagreb: Stručni skup Udruge Pragma

Ulaganje u obrazovanje mladih – najpametnija investicija

Anny Brusić, direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca, upozorila je na posljedice ranog napuštanja školovanja poput socijalne isključenosti, siromaštva i nezaposlenosti. Govoreći o gospodarskom aspektu problema, istaknula je kako se predviđa da će od deset radnih mjesta samo jedno biti za one s niskim obrazovanjem, a da se troškovi napuštanja školovanja po osobi kreću od sto do dvjesto tisuća eura u zemljama EU…

• Hrvatsko vojno učilište „Petar Zrinski”

Kadrovi za NATO savez

Studijski programi razvijeni su u suradnji Ooružanih snaga Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu, a njihova je atraktivnost u tome što prvostupnike nakon završetka tih studija čeka siguran posao u postrojbama oružanih snaga, na mjestima prvih časničkih dužnosti...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Hrvatske škole u EU projektima: V. gimnazija, Zagreb

Afirmativna nastava i inovativno učenje i poučavanje u gimnazijama u sklopu HKO-a

U ovom projektu nudi se pristup nastavi iz drugog kuta, želi se nastavu i školu učiniti kvalitetnijom i zanimljivijom, onakvom kakvu vole i učenici i nastavnici. Pitanje je hoće li sve te napore i postignuća prepoznati i obrazovna politika i ugraditi ih u nove dokumente... Piše Marijan Šimeg

• Turistička kultura: Državna smotra nagrađenih projekata

Odgojna vrijednost turizma

Djeca i mladež iz Hrvatske i dijaspore, koja su u oštroj konkurencji pristiglih projekata izabrani kao najzapaženiji istraživači kulturnog i prirodnog nasljeđa na zadanu temu, imali su priliku tijekom trodnevnog druženja pokazati svoju viziju o tome kako se vrjednote baštine sustavno i promišljeno mogu ugraditi u proces odgoja i obrazovanja... Piše Duško Kovačić, Hvar

• Iz dnevnika školskog psihologa: Sve noviji klinci - i mi takvi kakvi jesmo (2)

Ima li nade za nas?

Isti oni ni dječaci ni mladići, zdrmani hormonima, što mutiraju, imaju dvije lijeve noge i dvije lijeve ruke koje su nespretne i često zapinju, lome, ruše i udaraju, ta muška djeca koja urlaju kad su osujećena, divljaju preko malih i velikih odmora, krive sve i svakoga – među malenima su bili nježni anđeli čuvari bdijući nad njima kao da su krhke pahulje upravo pale s neba... Piše Milijana Kovačević, školska psihologinja savjetnica, OŠ Kman – Kocunar, Split

• Mladi i baština: Fotomonografija Brački suhozidi učenika i učitelja OŠ Pučišća

Povijest ispisana ljutim kamenom

Bračke su gomile spomenik ljudskom trudu i borbi za preživljavanje na škrtoj zemlji. Čovjek stvara svoj krajolik životom i radom, ali na isti način krajolik uvjetuje ljudski život i rad. Ta međusobna uvjetovanost i povezanost čovjeka i krajolika presudna je za njihov obostrani opstanak. Ova fotomonografija priča nam o tom začudnom suživotu čovjeka i krajolika na brački način... Piše Ivna Dorić

REGIJA

• Srbija: Međunarodna konferencija o profesionalnoj orijentaciji

Lakši put do željenog zanimanja

Mladi se osposobljavaju da upravljaju svojom karijerom i prilagođavaju brzim promjenama na tržištu, da se stalno usavršavaju, donose odgovorne odluke u svim područjima života i aktivno utječu na ključne društvene i ekonomske okolnosti... Prema Prosvetnom pregledu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Njemačka: Spor između knjižnica i autora zbog elektroničkih knjiga

Ozakonjena digitalizacija knjiga

Smiju li knjižnice same digitalizirati knjige koje žele posuđivati? I smije li korisnik potom sam tiskati ili pohraniti tu knjigu u svojoj digitalnoj biblioteci? Europski sud pravde pozabavio se tim pitanjima.... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Strah od ispitivanja - tjeskoba - anksioznost - fobija / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Izvanučionička nastava (1) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Mogu li se za tajnika škole pri zapošljavanju tražiti i dodatni uvjeti / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Politika izvrsnog ili prihvatljivog korištenja tehnologija / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Projekti: dan poslije sutra / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Budite odgovorni prema lijekovima / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Zlatar: OŠ Ante Kovačića | Kamerom zabilježeno recitiranje kajkavske poezije

• Zagreb: OŠ Gustava Krkleca | Od Crne kraljice do rudnika Zrinskih

• Zagreb: OŠ Pantovčak | Svjetski tjedan svemira

• Kumrovec: OŠ Josipa Broza | Sedma Nacionalna smotra turističke kulture

MEDIJI

• WEB | Erasmus+ 2015. u Hrvatskoj http://www.mobilnost.hr/nio.php?n=239

• TV | Važnost dodatne izobrazbe i učenja u inozemstvu (Briljateen - HTV2)

• KAZALIŠTE | Mala scena - Zašto baš ja?

• KNJIGE | Sandra Kadum Bošnjak, Mara Cotič, Darjo Felda, Činitelji uspješnosti u primarnom obrazovanju, Univerza na Primorskom, Pedagoška fakulteta, Koper, 2014.

• ČASOPISI | Zrno, Djeca u Europi, Dijete-vrtić-obitelj

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Zakon od 14. listopada 1874. ob ustroju školah i preparandijah za pučko učiteljstvo  u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji [5.]
[…] Ob obćinskoj upravi.

§. 146. Svaka školska obćina mora imati obćinski školski odbor.

§. 147. Članovi obćinskoga odbora jesu:

a) načelnik one političke obćine, u koje se području škola nalazi;

b) župnik djece školu polazeće. K tomu u konfesionalno mješovitih obćinah dušobrižnici one vjere, kojoj pripada manjina učenikah, ako broj tih učenikah iznosi bar 20;

c) učitelj, a ako škola ima više učiteljah, ravnajući učitelj;

d) 2–5 članovah dotične školske obćine, izabranih tako, da, sastoji li školska obćina od više mjestah (§. 25), bude razmjerno zastupano svako od uškolanih mjestah;

e) školski patron. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Škole, Učiteljskog doma, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Prosvjetne smjernice Antuna Radića (Predavanje održano 14. siječnja 1940. na svečanoj sjednici Hrvatskog pedagoško-književnog zbora u Zagrebu) / Pavao Vuk-Pavlović

REPORTAŽA | STOLJEĆE OSNOVNE ŠKOLE „VEŽICA”, RIJEKA

Tableti u svakodnevnoj uporabi prve hrvatske iŠkole

Danas se tabletima služi šest razrednih odjela predmetne nastave, veći je dio nabavljen izravnom pomoći roditelja i to je ulaganje bilo pun pogodak. Pokazalo se da su učenici više motivirani, manje izostaju s nastave, podigli su čak jednu srednju ocjenu između dva razreda. I ponašanje učenika je bolje, jer im više nije dosadno na nastavi… Piše Branko Nađ