Ciljevi i mjere u visokoškolskom obrazovanju i obrazovanju odraslih

TEMA BROJA: STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE (2)

Ciljevi i mjere u visokoškolskom obrazovanju i obrazovanju odraslih

Promjene koje se predviđaju Strategijom ne mogu biti brze. Ništa u Strategiji nije predviđeno da donese supstancijalne promjene već za godinu ili dvije, a za neke će trebati i deset godina. Ovo je dugoročna strategija i svaka odluka mora biti dobro promišljena, mora biti zasnovana na točnim pokazateljima...
Priredio Ivan Vavra; kao poseban prilog Temi broja ŠN donosimo «Ciljeve i mjere Strategije u visokoškolskom obrazovanju i obrazovanju odraslih / radni materijal)

UMJESTO UVODNIKA

Strategija svih strategija?!

Reče nam premijer: Strategija svih strategija. Da tako jest, znamo svi koji radni vijek posvećujemo obrazovanju, od njega i za njega živimo, a razmišljamo šire od granica vlastite profesije. No ako tako prvi ministar kaže, valjalo bi te riječi pozorno prihvatiti, a njega – „za riječ držati”. Baš tako: podsjećati na te riječi ne samo aktualnoga premijera, nego i njegove nasljednike na visokoj dužnosti (kojoj god stranci/koaliciji oni pripadali), u svakoj prigodi kad je riječ o budućnosti Hrvatske, osobito pak kad se raspravlja o prijedlogu DP-a (državnoga proračuna), od ove godine nadalje…... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije je strategija svih strategija. [...] Naš najveći i neoprostivi grijeh bio bi uskraćivanje modernog obrazovanja generacijama koje dolaze i koje su već ovdje. Sve što pokušavamo je da naše školstvo, i osnovno i srednje i visoko učinimo kvalitetnijim i kompetitivnijim, racionalnijim i fleksibilnijim. [...] Smisao tih reformi je da na svim razinama odgajamo i obrazujemo ljude koji će tako zadovoljiti svoje unutarnje interese i potrebe, ali i osigurati svoju egzistenciju; da s naših učilišta izlaze kompetentni i slobodnomisleći ljudi, da izlaze ljudi koji se – među ostalim – zdravo razvijaju i u duhovnom, i u tjelesnom, i u društvenom smislu.

Zoran Milanović, predsjednik Vlade Republike Hrvatske

Godišnje izvješće Vlade Republike Hrvatske, Hrvatski Sabor, 24. rujna 2013..

MEĐU NAMA

Hoće li se netko sjetiti učitelja

Tko da se sjeti svog učitelja ili učitelja svoga djeteta ili unuka, tko da uopće pomisli na sve nevolje koje su u posljednjih pola stoljeća snašle naše vrijedne, samozatajne i altruistične učiteljice i učitelje, kad imamo većih briga oko spašavanja napuštenih peseka i mačaka, proračunskog deficita, PDV-a, uhidbeni naloga i još koječega. Zanimljivo je da se rijetki ili gotovo nitko ne sjeti dostojanstva učitelja, da gotovo nitko više i ne spominje sva ona obećanja i projekcije plaća u prije šest ili sedam godina potpisanim dokumentima nad kojima je i nekadašnji premijer, a danas samo građanin Sanader nazdravljao šampanjcem zajedno sa svojim tadašnjim socijalnim partnerima... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb, Rijeka, Split: Noć istraživača

Kako znanost predstaviti i približiti građanima

U tri je hrvatska sveučilišna grada priređen pravi znanstveni tulum na kojemu su znanstvenici s brojnih institucija okupljenima predstavili znanost i svoja istraživanja kroz niz zabavnih i poučnih aktivnosti…

• Kritičko mišljenje (nova kolumna)

Kritika škole

Škola permanentno gubi autoritet u društvu, no to ne utječe na smanjenje razine njezine unutrašnje autoritarnosti… Piše Žarko Puhovski

• Predškolski odgoj: Djeca i razmaženost

Poštovati zadane granice

Pojam razmaženosti odnosi se na popustljivost, preveliku brigu te ispunjenje svake djetetove želje odnosno prohtjeva. Razmaziti dijete ne znači često ga milovati i pokazivati mu ljubav i nježnost nego mu pretjerano pomagati i posluživati ga te umjesto njega obavljati sve zadatke koje samo može izvršiti. Razmaziti ga možemo kupujući mu golemu količinu igračaka i popuštajući mu u svemu samo da bude sretno…

• Rijeka: Učenički dom Podmurvice

Dobra prehrana i čisti okoliš stvaraju zdrave generacije

Ovaj je dom 2010. godine dobio Priznanje Primorsko-goranske županije kao najbolja srednjoškolska odgojno-obrazovna ustanova, a odgaja i obrazuje srednjoškolsku mladež od 1947. godine. Jedna je od glavnih značajki i prepoznatljivosti UD Podmurvice ekologija i zdravi život...

• Udruge: Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola

Uvesti sustavno praćenje i vrednovanje rada

Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola strukovna je, nestranačka i dragovoljna udruga u koju je uključeno više od 800 ravnateljica i ravnatelja osnovnih škola Republike Hrvatske. Udruga ravnatelja osnovnih škola osnovana je 10. veljače 1995. godine na osnivačkoj skupštini koja je održana u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu i tada su bili nazočni ravnatelji iz svih hrvatskih županija. Udruga je registrirana 12. svibnja 1995. pri Ministarstvu uprave punim imenom Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ)...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Osnovna škola: Prijelaz iz razredne u predmetnu nastavu

Kako pomoći petoškolcu da postane i ostane uspješan i sretan

Kad se nađe u petome razredu, učenika dočeka mnogo lijepih i zanimljivih iskustava, ali izazovnih, zahtjevnih i teških situacija. U susretu s novim neki tek pristigli „petaši” počnu žaliti za onim što je prošlo, tužiti se na poteškoće, gubiti motivaciju za rad, popuštati u učenju, osjećati se loše... Zna se dogoditi da se iz tih nesnalaženja razviju emocionalne poteškoće te smetnje ponašanja. Da se to ne bi dogodilo i da poteškoće ne prerastu u problem, buduće petoškolce na vrijeme treba pripremiti za ono što ih očekuje... Piše Milijana Kovačević, psihologinja savjetnica, OŠ Kman-Kocunar, Split

• Grafička škola u Zagrebu: IPA projekt Medijska pismenost za 21. stoljeće

Za aktivno uključivanje u društvo znanja

Zajedno s Prirodoslovnom i grafičkom školom u Rijeci i Telecentrom iz Zagreba škola je realizirala program vrijedan 189 900 eura kroz koji se educiralo 33 nastavnika iz obje škole. Škole su opremljene suvremenom tehnologijom, a tiskana su i tri priručnika iz Digitalne fotografije, Videa i Zvuka... Piše Mirjana Tomašević Dančević, autorica Projekta

• Računalo u školi: Informatizacija i automatizacija rada školskih knjižnica

Zašto se u nekim školama ne uči o radu s mrežnim katalozima?

Istraživanje provedeno u osnovnoškolskima knjižnicama Krapinsko-zagorske županije pokazalo je da postoji pozitivna povezanost između postojanja mrežnih kataloga školske knjižnice i postojanja računala za rad učenika (i njihove povezanosti na internet) kao nezavisnih varijabla s poučavanjem informacijske pismenosti pomoću računala na primjeru mrežnih kataloga (zavisna varijabla)... Piše Denis Vincek, dipl. bibliotekar i dipl. novinar, Osnovna škola Ante Kovačića, Zlatar

• Fleksibilnost i kreativnost u suvremenom obrazovanju (5)

Poučavanje kao umjetnost

Obrazovni izazov našeg vremena jest školovanje tijekom kojeg će svaki učenik imati mogućnost otkriti svoj vlastiti identitet i za njega pronaći mjesto u postojećoj društvenoj shemi. Na taj način niti jedna vrsta rada neće više biti posao, već poziv... Piše David L. Brierley, Fakultet Rudolf Steiner, Sveučilište u Oslu

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Međunarodna znanstveno-stručna konferencija Balkanskog saveza udruga odgojitelja

Između tradicije i suvremenosti

Druga po redu Konferencija bila je prilika da se čuju praktična i primjenjiva iskustva iz predškolskog odgoja, iz visokoškolskih institucija koje obrazuju odgojitelje, ali i iz predškolskih ustanova… Prema Prosvetni pregled priredio Ivica Buljan

• NJEMAČKA | Slijedi li reforma školstva nakon parlamentarnih izbora?

Pitanja obrazovanje u samom središtu predizborne kampanje

Da visoko školstvo treba više novca, oko toga se slaže većina stranaka. Ali, nema jedinstvenog stava o tome kako financirati istraživanje i obrazovanje koje će biti na visokoj međunarodnoj razini... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Spavam, sanjam i hodam / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Planiranje sata razrednika (3) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Nastava u kući / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Mora li računovođa škole u mirovinu sa 65 godina? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | «Upravljači» i medijska kultura / Piše Danijel Labaš, dr.sc. profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Jesu li dvije glave uvijek pametnije od jedne / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Brinemo li se dovoljno o kostima / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Bjelovar: IV. osnovna škola | Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača

• Osijek: OŠ Augusta Šenoe | Mali ekolozi na izložbi bundeva i tikvica

• Zagreb: 100 godina romana o šegrtu Hlapiću | Izložba cehovskog pribora - timski rad nekad i danas

• Split: Stoljeće OŠ Manuš | Štorija o skuli

MEDIJI

• WEB | Da biologija bude privlačna i zanimljiva učenicima (http://www.bioteka.hr)

• TV | Jasno i svježe o znanstvenim temama (Znanstveni krugovi / HTV1)

• IZ MOJE LEKTIRE | Vedar pogled na svijet: Antologija naših i svjetskih mudrosti i gluposti

• KNJIGE | Nečastivi u snu ponoćne Hrvatske - Ivan Kutnjak, Biblioteka Insula, Čakovec, 2013.

• ČASOPISI | Jezikoslovlje, Lađa, Matka

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Ćudoredni uzgoj / Herbert Spencer (1820.-1903.)
[…] Nemojmo od djeteta očekivati velika stupnja ćudoredne dobrote. U ranih godina prodje svaki prosvietljeni čovjek onu fazu značaja, koju je prošlo i barbarsko pleme, iz kojega je potekao. Kao što su crte djetinjega lica: pljosnat nos, uzvrnute nozdrve, odebele ustne, izbuljene oči, manjkanje čelnoga sinusa i t. d., nekoje vrieme nalične crtam divljaka, tako su nalični i njegovi nagoni, nagonom divljaka. Odatle nagnuće k okrutnosti, kradji, laži, koje je toli obćenito medju djecom, nagnuće, koje će se i bez pripomoći uzgoja više ili manje promieniti, baš kao i crte lica. Ako je popularna ideja, da su djeca »nevina«, istinita glede znanja zla, posve je kriva glede zlih sklonosti, o čem se može svatko uvjeriti, tko pol sata promatra djecu u njihovoj sobi. Ostave li se djeca sama sebi, kao u javnih školah, postupaju jedno sdrugim brutalnije, nego li se to dogadja medju odraslimi; a kad bi se ostavila sama sebi u ranijoj dobi, njihova bi brutalnost bila još očevidnija. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Zore, Škole, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Učitelji, život i smrt / Dr. sc. Karmen Delač - Petković

REPORTAŽA | 160 GODINA TEKSTILNE I TRGOVAČKE ŠKOLE, RIJEKA

Mjesto gdje se cijeni kreativnost, nadahnuće i ručni rad

Uređeni su praktikumi po mjeri zanimanja odnosno potreba učenika, od radionice sa strojevima za krojenje, preko likovne radionice gdje se slika i izrađuju kiparska djela, do praktikuma za prodavače, gdje je zapravo insceniran i opremljen pravi mali dućan. Tu je i vježbenička tvrtka za komercijaliste… Piše Branko Nađ