Cjeloživotno učenje - putovnica u održivu budućnost

TEMA BROJA: GRADOVI KOJI UČE

Cjeloživotno učenje - putovnica u održivu budućnost

Cjeloživotno učenje i dalje zauzima vrlo važno mjesto u raspravama o budućnosti suvremenoga svijeta i upravo zbog te svoje važnosti za život svakoga pojedinca kao i društva u cjelini postalo je sastavnim je dijelom akcijskoga programa održivoga razvoja za razdoblje do 2030. godine. Budućnost cjeloživotnoga učenja, njegov daljnji razvoj i perspektive predmetom su brojnih rasprava na globalnoj, svjetskoj razini i sve više gradova u svijetu pokušava provesti u djelo viziju cjeloživotnoga učenja kroz UNESCO-ovu Svjetsku mrežu gradova koji uče... Priredio Ivan Rodić

UMJESTO UVODNIKA

Za inkluzivnost, prosperitet i održivost

Pomalo naivno, priznajem, očekivali smo (neki) prije sedam dana da ćemo u ovome broju moći reći koju i o programskim odrednicama buduće hrvatske vlade, posebice o tome jesu li se, i u čemu – kad je riječ o školstvu – sporazumjeli predstavnici predstojeće saborske većine. Kako u vrijeme zaključivanja ovoga broja sporazum nije bio ni na pomolu, ostaje (ponovno) pričekati, u nadi da reforma i unaprjeđenje obrazovanja ne će biti zadnja briga nove vlasti, tko god u njoj imao glavnu riječ…... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Svi vidimo da se do stabilnosti i pomirenja ne može doći vojnim mjerama. To vidimo da je točno i u Iraku i u Afganistanu i u nizu zemalja. Ono što trebamo poticati jest znanje, obrazovanje i stvaranje uključenih društava. Na stranu sad činjenica da problemi u Siriji moraju biti riješeni. To je razumljivo. Ali trebamo tražiti odgovore, svako društvo u Europi i na Bliskom istoku traži odgovore na pitanja kako smo se našli tu gdje smo danas. Taj odgovor mora uključivati mlade ljude, inkluziju mladih u društvo, toleranciju... Tolerancija nema uvijek isto značenje. Ranije se govorilo tolerantni smo, da, ali prema nekome tko daleko od nas živi. Sada tolerantnost treba konstantno pokazivati prema ljudima koji žive vrata do. To je kompliciran, težak proces, ali moramo to učiniti. I tu je UNESCO lansirao vrlo svjež projekt nazvan obrazovanje za globalno građanstvo. Moramo gledati u kvalitetu i sadržaj obrazovanja s gledišta globalnog građanstva, zajedničkog življenja.

Irina Bokova, glavna ravnateljica UNESCO-a

Obzor, News magazin Večernjeg lista, 14. studenoga 2015.

MEĐU NAMA

Reforme, reforme

Nakon 25 godina vladavine parlamentarne demokracije malo nam se zakompliciralo na posljednjim izborima, jer nijedna od dvije najveće stranke nije osvojila apsolutnu većinu pa sad ovise o naklonosti stranke koja se zove Most nezavisnih lista i koja je u hrvatski politički život unijela neke nove vjetriće, jer je cijelo predizborno vrijeme ponavljala da su u Hrvatskoj neophodne promjene i reforme i to u području poduzetništva i gospodarstva, u upravi, regionalnoj i lokalnoj samoupravi te u pravosuđu. Na tom valu sada „jašu? i dvije najveće stranke koje se bore za naklonost Mosta, te i one odjednom valjda postaju svjesne nužnosti spomenutih reformi o kojima papagajski ponavljaju svaka svoju mantru... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• MZOS: Državna nagrada „Ivan Filipović?

Nagrade zaslužnim djelatnicima u odgoju i obrazovanju

Na prigodnoj svečanosti održanoj 11. studenoga u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta dodijeljena je Državna nagrada „Ivan Filipović? za značajna ostvarenja u odgojno-obrazovnoj djelatnosti za 2014. godinu. Pozdravljajući okupljene, dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik saborskog Odbora za dodjelu Nagrade, naglasio je da živimo u dinamičnom vremenu, vremenu promjena i reformi i kakve god da promjene budu, u njihovom centru moraju biti učenici, a nakon njih njihovi učitelji i nastavnici...

• Ravnateljsko motrište (nova kolumna)

Trener, dirigent, vođa, babica i prijatelj

Psihološke studije procjenjuju da svega 5 % ljudi ima osobine inicijatora, dok se preostalih 95 % ponaša poput imitatora. Važno je nenametljivo vođenje, a opet, nema li u skupini prirodnih vođa, ne će biti ni akcije…

• Školska knjiga: Veliki rječnik standardnoga hrvatskog jezika

Knjiga za svaki hrvatski dom i školu

Istinski kulturni događaj nacionalne važnosti, prvorazredno postignuće na jezikoslovnom i nakladničkom polju, zbio se prošloga tjedna, za trajanja INTERLIBERA, u prostoru Školske knjige. Javnosti je predstavljen najobuhvatniji i najpotpuniji rječnik suvremenoga hrvatskog jezika koji, na više od 1 800 stranica enciklopedijskog formata obuhvaća više od 120 000 natuknica i podnatuknica. Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika vrhunac je leksikografske djelatnosti Školske knjige – u njega je ugrađen dugogodišnji rad stručne redakcije, mnogih autora, urednika i suradnika…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i ljekovito bilje

Ljekovitim biljem do potpunoga zdravlja

Mnogi biljni lijekovi koje koristi službena medicina, a to su najčešće sirupi, tinkture i čajevi, zasnivaju se na recepturi koja se u narodnoj medicini koristi već stotinama godina. Upotreba jednakih ljekovitih biljaka i jednak način prerade, znanstvena su potvrda da se određenim biljem mogu smanjiti bolovi te spriječiti ili liječiti neke bolesti…

• Nadareni učenici i njihovi mentori

Učenica kao primjer generaciji

Izuzetno mi je drago što sam osvojila prvo mjesto na državnom natjecanju, iako mi to zapravo nije bio primarni cilj. Htjela sam vidjeti koliko znam i onda pokušati dati najbolje od sebe. Naravno, uvijek je lijepo primiti priznanje za uloženi trud, a također sam, zahvaljujući rezultatu, imala priliku boraviti u Vichyju u Francuskoj dva tjedna, što je bilo jedno od ljepših iskustava?, govori nam Pamina Benčić, učenica 4.d zagrebačke XVIII. gimnazije. Njezini uspjesi osobito raduju njezinu profesoricu francuskog i mentoricu Dubravku Krstanović koja ističe da je naravno jako sretna zbog uspjeha svojih svojih učenica među kojima se ističu dva prva mjesta i jedno treće…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• OŠ Jurja Dobrile, Rovinj - Program „Erasmus+”: C.S.I. Moncodogno

Arheologija i matematika ruku pod ruku do cilja

Primjenjujući prethodno usvojene matematičko znanje, učenici su na radionici nazvanoj CSI Moncodogno trebali otkriti ubojicu rješavanjem sedam matematičkih zadataka zadanih na engleskom jeziku. Matematičkim znanjem i logičkim razmišljanjem učenici du trebali, na temelju dokaznih materijala (zadataka), eliminirati šest osumnjičenika te otkriti tko je ubojica s Monkodonje... Pišu Ina Pendić i Sanja Bimbi, učiteljice matematike, OŠ Jurja Dobrile, Rovinj

• Iz dnevnika školskog psihologa: Profesionalna orijentacija

Pravo mjesto za Katu

Priča o tome kako su osmaši „na licu mjesta” upoznali jednu srednju školu, porazgovarali s profesorima i od njih iz prve ruke saznali sve o mogućnostima školovanja, vrstama programa i zanimanja, uvjetima upisa, doživjeli ugodno radno ozračje i upoznali se s time koliko je važna (radna) disciplina te da veličina naselja i škole nije bitna za uspjeh – bitni su ljudi i njihovo odgovorno ponašanje... Piše Milijana Kovačević, školska psihologinja savjetnica, Split

• Izazovi suvremene nastave: Učenje i motivacija

Samostalni stvaralački rad – najbolji poticaj

Motiv je sve ono što potiče „iznutra” na aktivnost usmjerenu određenim ciljevima i zadatcima. To je velika pomoć da se ustraje u radu. Motivi su utemeljeni i na nasljeđu, ali se steknu i u društvenoj sredini ili su rezultat individualnoga razvoja pojedinca. Motivirajući su čimbenici interes, pohvala, redovito poznavanje postignutih rezultata, natjecanja, suradnja. Samostalni rad djece u domu, vrtiću i školi postaje najveća vrlina pedagoškog rada... Piše Ivan Cerovec, pedagog i učitelj fizike, Krapinske Toplice

REGIJA

BiH: Poboljšanje uvjeta rada odgojno-obrazovnih ustanova

Povećati sredstva za obrazovanje na svim razinama

U sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu prošli su tjedan potpisani ugovori između Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti i županijskih ministarstava obrazovanja o (su)financiranju projekata Poboljšanja uvjeta rada odgojno-obrazovnih ustanova iz područja predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja. Ministarstvo je u proračunu za ovu godinu osiguralo 700.000 KM, i to za realiziranje 32 projekta koja je kandidiralo devet županijskih ministarstava obrazovanja (svi, osim Županije 10), a riječ je o projektima rekonstrukcije, kao i projektima dogradnje, odnosno završetka rekonstrukcije ili izgradnje već započetih objekata.... Prema FMON-u priredio Ivica Buljan

SVIJET

FRANCUSKA: Za i protiv upisa u škole prema mjestu stanovanja

Odluka prepuštena lokalnim vlastima

U Francuskoj je još od 1963. godine na snazi teritorijalno načelo prema kojemu se pri upisu u koledže i javne gimnazije glavni kriterij upisa uzima mjesto stanovanja. To je rezultiralo vrlo snažnom getoizacijom francuskih škola. Sada se i tomu pokušava stati na kraj... Priredio Ivan Rodić

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Perfekcionizam u školi / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Odgojno-obrazovne aktivnosti izvan škole / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Pravo korištenja godišnjeg odmora nakon roditeljskog dopusta / Olivera Marinković, dipl. iur.

• RIJEČ | Od otvornika do Kennedya / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Učenje povijesti pomoću računalne igre / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Muškarci imaju veće zdravstvene probleme / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Varaždin: I. osnovna škola | Tableti u nastavi matematike

• Rijeka: OŠ Ivana Zajca | Upali lampicu i - čitaj!

• Gvozd: Osnovna škola | Tulum u školskoj knjižnici

• Stubičke Toplice: Osnovna škola | Zajedništvom do izvrsnosti

MEDIJI

• WEB | Za kritičko i kreativno promišljanje odgoja i obrazovanja http://ed2.ufzg.hr/press/index.php/UFZG/catalog/book/28

• GLAZBA | Ciklus «Mladi za mlade» Hrvatske glazbene mladeži

• KNJIGE | Marija Sentić, Kronologija Republike Hrvatske, Školska knjiga i Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2015.

• ČASOPISI | Meridijani, Hrvatska revija

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

AH, KAKO LI POČINJE MOJE ŠKOLOVANJE...

Škola kao neizbježna profesionalna sudbina / dr. sc. Joža Skok
[…] Generacija kojoj osobno pripadam presudan je susret s ovom svojom školom imala 1. rujna 1938. godine kada smo se kao mali Ivice Kičmanovići našli pred novim razdobljem svoga života, na razmeđu slobodnoga i otad sve više društveno usmjeravanoga djetinjstva. Sa svojim legendarnim simbolom iz školske lektire sreli smo se nešto kasnije, ali smo njegovu školsku „sudbinu” (d)oživljavali od prvoga trenutka susreta. Pamtim doista dobro taj dan svoga života kada se moj djed Stjepan Telebar uputio sa mnom do škole, no zaključio je brzo da to ne će biti potrebno budući da su me pred svojim obližnjim kućama već očekivale tri vršnjakinje. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka i Školskih novina

Škola i dom - na selu / Stjepan Širola (1890., ulomci)

REPORTAŽA | ČETIRI DESETLJEĆA OSNOVNE ŠKOLE LUKA, SESVETE

Škola je naša radost, a znanje najveće bogatstvo

Odgovornost škole je golema jer o kvaliteti njezina odgoja i obrazovanja ovisi budućnost naše domovine. Škola traži veliku prilagodljivost i spremnost na nove izazove kako bi što kvalitetnije pratila promjene u društvenom i tehnološkom području globalizacije, smatra ravnateljica Marina Sabolović… Piše Branko Nađ