Da ubuduće bude bolje

TEMA BROJA: STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Da ubuduće bude bolje

Dosljedni u svojoj orijentaciji da kao jedini hrvatski tjednik za odgoj i obrazovanje pratimo sva aktualna zbivanja i rasprave kojima je cilj poboljšavanje i unapređivanje odgojno-obrazovnog sustava, u ovom broju ŠN donosimo stavove, primjedbe i prijedloge koje su tijekom javne rasprave o nacrtu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije donijeli i objavili Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje, Senat Sveučilišta u Zagrebu, HAZU, Akademija odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Njihove priloge javnoj raspravi donosimo uz nužno kraćenje i s redakcijskom opremom..... Priredio Marijan Šimeg

UMJESTO UVODNIKA

Jadno, ministre, doista jadno i šokantno

Iz dana u dan, s naslovnica tiskovina i s glavnih mjesta internetskih portala da odjekuje na sve strane (da ne smetnemo s uma) da nam je stanje jadno, sve dok ne budemo sigurni da smo odmakli na putu poboljšanja. Da se ne proziva bivše ministre kao tobožnje krivce sadašnjega stanja (što, poprilično apsurdno, htjede inicirati g. ministar Jovanović), nego da sve stvaralačke snage nacije budu pokrenute da se, temeljem stručno verificirane dijagnoze, osmisle i primijene djelotvorne terapije, ne u službi kojeg parcijalnog interesa (stranačkog ili inog), nego radi javnoga, općega dobra. Nacionalnog probitka i boljitka, moglo bi se i tako reći.... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

U našoj zemlji je 47 posto ljudi koji jedva imaju osnovnu školu i nitko ih ništa ne uči. Imati takve ljude u zemlji interes je vlade u kojoj također sjede nedovoljno obrazovani. Nekad je parola bila učiti, učiti i samo učiti. Ideja je bila da se narod diže. Toliko desetljeća poslije ideja je očito da se narod „spušta“ jer tako je lakše s njime.

Dr. sc. Mirjana Krizmanić, psihologinja

Express (Zagreb), 6. prosinca 2013., str 25.

Pokušavajući opravdati odgađanje isplate putnih troškova, ministar Jovanović je izjavio kako su učitelji i nastavnici „ionako od 20. prosinca na praznicima” pa bismo ga rado podučili: dragi ministre, praznici su za učenike, ne i za nastavnike. Vrijeme koje djeca provedu na praznicima, učitelji i nastavnici provedu na sjednicama, stručnim usavršavanjima i obavljajući druge obaveze u školi.

Priopćenje: Patuljci pojma nemaju /

http://nastavnici.org, 6. prosinca 2013.

MEĐU NAMA

Građani ne žive samo u gradu

Na najrazličitije načine im se neprestano ponavlja da biti građanin ne znači biti stanovnik nekoga grada nego biti pojedinac koji poštuje pravila i norme svoje zajednice i čini sve da se brine za svoju zajednicu, a ne samo i isključivo za osobne interese. Za razliku od njih, građanski odgoj u nas je doista u pelenama, jer u proteklih godinu dana eksperimentalno ga se provodilo u dvanaest osnovnih i srednjih škola. Prema nekim najavama trebalo bi ga uvesti u sve škole, a da je to neophodno pokazuju i rezultati ispitivanja učenika koji su godinu dana slušali sadržaje građanskog odgoja i još uvijek im nije posve jasno što znači biti građanin i nemaju jasnih stavova o demokratskome društvu, o vladavini prava, nepotizmu i klijentelizmu, o toleranciji, prihvaćanju različitosti, pluralizmu ideja i svjetonazora, o nacionalizmu, etnocentrizmu, ksenofobiji, rasizmu... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: Sindikati u javnim i državnim službama

Zar opet smanjenje plaća u javnome sektoru?

Predstavnici devet sindikata koji djeluju u javnim i državnim službama pobunili su se protiv Zakona o plaćama u javnome sektoru, za koji kažu kako je zapravo „Zakon o smanjenju plaća”. Željko Stipić iz Sindikata Preporod i Branimir Mihalinec iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama kazali su kako će se nakon dva mjeseca, te više održanih sastanaka predstavnika vlasti predvođenih ministrom Mirandom Mrsićem i sindikalnih predstavnika, Zakon o plaćama naći u saborskoj proceduri donošenja...

• Kritičko mišljenje

Ministarstvo nedomišljenoga utilitarizma

Odluku o odgodi isplate naknade troškova za prijevoz zaposlenicima u školama ne može se opravdavati željom da djeca zaposlenika ne ostanu bez božićnih darova. Ne vjeruju valjda „nadležni” da je briga o darovima koji su luksuz važnija od preživljavanja obitelji u kojima će se djeca igrati novim igračkama, a roditelji švercati na putu do škole... Piše Žarko Puhovski

• MZOS: Predstavljeni rezultati PISA istraživanja 2012

Nema pomaka na bolje

Na posljednja tri međunarodna ispitivanja naši petnaestgodišnjaci nisu pokazali ni približno očekivanu razinu pismenosti – matematičke, prirodoslovne i čitalačke. Uzalud im sva činjenična znanja ako ih naši učenici ne znaju primijeniti u rješavanju najjednostavnijih životnih problema…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i motivacija

Svako dijete treba podržavati, ohrabrivati i poštovati

Motivacija je utjecaj koji izaziva, usmjerava i održava željeno ponašanje ljudi i bitna je za učenje, ali i za bilo što drugo. Ona sadrži i pozitivan stav prema radu i želju za novim saznanjima, postignućima i uspjesima. Zbog toga je važno znati pravilno motivirati dijete za određenu aktivnost…

• Zagreb: Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja

Osuda otkazivanja granskog koletivnog ugovora

Predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata – znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić oštro je osudio najavljeno jednostrano otkazivanje granskog kolektivog ugovora, što su iz Vlade, prema Ribićevim riječima, odlučili otkazati još ovog tjedna: – Mi smo se sve dogovorili prije mjesec dana i zato ovo otkazivanje GKU dolazi kada smo se najmanje nadali. Kada smo već gotovo popili piće zbog postignutog dogovora. Vlada je jednostavno promijenila stav, a mi ovo otkazivanje ugovora smatramo ushitrenom, paničnom odlukom ljudi koji se ne snalaze u sustavu. Nemaju nikakvih argumenata, pa se pri obrani svojih odluka koriste lažima. Zemlja nam je u dubokoj krizi, i smatram kako nikada nismo imali gore prosvjetne vlasti od ove, izričit je bio Ribić...

• Udruge: Hrvatska udruga za disleksiju

Rana je pomoć najučinkovitija

Disleksija se dijagnosticira kod djece normalne i nadprosječne inteligencije. Zato je to problem, jer im se pripisuje lijenost, neposluh, nemar, a oni su samo neshvaćeni u svojoj sredini. Dapače, pojedina su djeca vrlo talentirana u nekom području – glazbi, matematici, likovnom. Ipak, vrlo se rano može zamijetiti da će imati problema kad krenu u školu...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Međunarodna suradnja škola: Pet godina projekta PASCH u Hrvatskoj

Veliki koraci u popularizaciji njemačkog jezika

Projekt Škole: partneri budućnosti okuplja oko 1500 škola diljem svijeta u kojima se uči njemački jezik s ciljem stvaranja svjetske zajednice znanja i stvaranja partnerstva među školama, nastavnicima i prvenstveno učenicima. Od 2008. u taj projekt uključena je i Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu iz Pule... Pišu Vesna Pavletić i Marina Bojanić, nastavnice njemačkog jezika i školske koordinatorice projekta „Škole: partneri budućnosti”

• OŠ Vladimira Nazora, Pribislavec: Europska nagrada za projektne aktivnosti

U potrazi za obnovljivim izvorima energije

Osnovna škola iz Pribislavca od prošle godine sudjeluje u europskom projektu eTwinning posvećenom obnovljivim izvorima energije. Nagrade koje su dobili škola i voditeljica projekta potvrđuju da je rad škole, učiteljice i učenika OŠ Vladimira Nazora, Pribislavec prepoznat kao izvrstan na europskoj razini... Piše Iva Naranđa, učiteljica informatike, OŠ Vladimira Nazora, Pribislavec

• Izazovi suvremene škole: Učenje i ocjenjivanje

Ocjena ne bi smjela biti motivacija za učenje

Dobro obrazovani mladi ljudi jesu i trebali bi biti naše najveće bogatstvo. Njih se ni po koju cijenu ne bismo smjeli odricati. Ulaganje u njih najpotrebnije je i najisplativije. Nije im dovoljno osigurati školu i učitelje. Potrebni su dobri programi, učinkovite metode i kontinuirano odgovarajuće praćenje i usmjeravanje, razvijanje interesa, pozitivne motivacije, samostalnosti, samopouzdanja, samouvjerenosti, samoprocjene i evaluacije. Ocjena će tada doći sama po sebi... Piše Ankica Benček, učiteljica matematike u mirovini

• Izazovi suvremene nastave: Domaća zadaća – mit ili potreba

Manje zadaća – više znanja!?

Zabrinjavajuće je da hrvatski učenik puno radno vrijeme, predviđeno za odrasle osobe, odradi u školi. Iz nastavnih aktivnosti slijede i određene obveze, među kojima su i domaće zadaće, koje dodatno produžavaju radni tjedan i opterećuju učenika. Stoga proces rasterećivanja, koji se nameće kao nužnost, uključuje i domaću zadaću kao jedan od čimbenika opterećenja učenika od kojega se možda može prvo krenuti... Piše Vesna Vrbošić, prof. pedagoginja, OŠ Vijenac, Osijek

REGIJA

• BOSNA I HERCEGOVINA | Nemogući uvjeti rada u mostarskim osnovnim školama

Sindikati pripremaju štrajk

Mostarske škole nemaju najosnovnije uvjete za rad, jer su im telefoni isključeni, stigle opomene za isključenje struje, a krede i ostale materijale za rade još od početka školske godine međusobno razmjenjuju, dok problem grijanja niti u jednoj školi nije riješen… Prema Dnevnom listu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• AZIJA | Obitelji u Kini i Južnoj Koreji sve više troše na obrazovanje svoje djece

Roditelje trese „obrazovna groznica”

Zbog intenzivne želje za obrazovanjem svoje djece, roditelji često ulaze u dugove zbog velikih izdataka. Nisu u pitanju samo obitelji srednje klase. Radnici također svojoj djeci žele bolji život nego što ga oni imaju, a obrazovanje vide kao jedino sredstvo osiguranja društvene mobilnosti… Prema BBC News priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Poučavanje kroz raspravu i otkrivanje / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Uspjeh učenika na polugodištu / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Pravo na naknadu za stručnu zamjenu / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Medijske igračke / Piše Lana Ciboci, mag. novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Profesionalno povezivanje iz vlastite fotelje / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Loše vijesti za sve pušače / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Trpinja: Osnovna škola | Vrlo aktivno prvo polugodište

• Gračac: Srednja škola | Od robotike do robota

• Rijeka: Učenički dom Podmurvice | Zimski sportski turniri

• Budinščina: OŠ «Vladimir Nazor» | Izazov različitosti

MEDIJI

• WEB | Zanima li PISA koga (http://www.oecd.org/pisa/keyfindings/pisa-2012-results.htm)

• TV | Briga MZOS-a za Darka Vujnovića (Indeks - emisija o školstvu / HTV1)

• IZLOŽBA | ŠPUD Osijek - Radovi prof. Nedeljka Čubeka

• KNJIGE | Obrazovni kurikulumi, standardi i kompetencije – Dragutin Rosandić, Naklada Ljevak, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Bjelovarski učitelj, Modra lasta, Smib

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Razvitak etičnoga čuvstva / Gabriel Compayré (1893.)
[…] Socijalni život djetinjstva u istinu je moralna škola. U slobodnoj igri s vršnjacima upoznaje dijete dobra i zla njihova svojstva, a učinke dobra ili zla njihova vladanja iskušava na sebi. Onoga dana, kad mališ ne kaže više o sebi: »Dijete zločesto!«, nego kad razmišljeno bratu ili sestri dovikne: »Pavao zločest, Marta zločesta!« – toga dana postignut je velik napredak. Ne zbog toga, jer su Pavao i Marta bili neposlušni roditeljima svojim, kao i sam taj mališ što je neposlušan, nego zato, jer ga je Pavle šakom udario, a Marta mu uzela kolač ili igračku, što je on vrlo neugodno osjetio. Isti će napredak biti i u protivnim prilikama, naime ako se dijete bavi s mirnim i dobrim drugovima, koji mu pomažu i prijazno dijele s njim, što imaju. U svijesti njegovoj ne će se ukorijeniti tek dispozicija priznanja ili jeda – (već prema stanju stvari) – nego također, ako se takva iskustva dosta često ponove, i težnja za tim, da shvati onaj zavisni odnošaj, što postoji među tuđim činima i njegovom ugodnošću, pa i za tim, da tuđu nevaljalštinu ili dobrotu – međutim u čisto utilitarnom smislu – ocijeni po njenim učincima. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Učiteljskog doma, Škole, Napretka i Školskih novina

Pedagogija Lava N. Tolstoga / Josip Škavić (1911.)

REPORTAŽA | 140 GODINA OŠ MIHAELA ŠILOBODA, SVETI MARTIN POD OKIĆEM

Snježne padaline razvesele djecu, ali ne uvijek i odrasle

Iako Grad Samobor odnosno njihove službe relativno dobro čiste prometnice, kada padne snijega nema šanse da se školski autobus popne na naše brdo. Tako lani nismo čak devet dana imali nastavu zbog obilnog snijega, što smo kasnije morali nadoknađivati, otkriva ravnatelj Marijan Hetler… Piše Branko Nađ