Pripremamo sadržaj…
Iskusna po godinama, mlada po idejama – ovako bi ukratko glasio opis Hrvatske zajednice tehničke kulture (HZTK), jedne od najstarijih organizacija u Europi koja djeluje na promicanju i razvitku tehničke kulture, a poglavito uključuje mlade u svijet tehnike i inovacija. Kroz programe Hrvatske zajednice tehničke kulture i njezinih članica na godinu prođe od pedeset do sedamdeset tisuća sudionika, pa iako većinu čine mladi, velika se pozornost posvećuje cjeloživotnom učenju i osobama u trećoj životnoj dobi. Ove godine HZTK slavi ponosnih 70 godina rada... Pišu Denis Vincek i Biljana Trifunović; za Temu broja Školskih novina govore Zvonimir Jakobović, Đula Nađ, Ivan Vlainić, Marica Berdik...
Prošloga tjedna, bez osobita odjeka u medijima i javnosti (za što je možda još rano), objavljeno je Izvješće Povjerenstva za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja. (To je ono povjerenstvo što je osnovano odlukom bivšega ministra Šustara, a na čelu su mu dr. sc. Dijana Vican i dr. sc. Matko Glunčić). A „odjeka” Izvješća bi itekako trebalo biti: riječ je o ozbiljnom i važnom dokumentu, možebitnoj prekretnici u valjanom osmišljavanju provedbi reformskih procesa hrvatskoga predtercijarnoga odgoja i obrazovanja. Kritičkom raščlambom niza mjera i aktivnosti iz Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije te Akcijskog plana za provedbu Strategije, Povjerenstvo razložno uočava niz nedostataka, pogrješaka i upitnih postupaka. Kako je riječ o ozbiljnim prigovorima na stanje stvari u izradi i sadržajima reformskih planova, s time bi se stručna i šira javnost morala upoznati, posebice zbog višestruko javno iskazane snažne opće zainteresiranosti za unaprjeđenje našeg odgojno-obrazovnog sustava. Upoznavanje pak s tim prigovorima, o kojima smo već podosta pisali u Školskim novinama, moglo bi biti prvi korak na putu redefiniranja Strategije, njenih aktivnosti i mjera, nositelja i rokova provedbe... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina
Iako se možda čini banalnim, prepisivanje i drugi oblici varanja u obrazovnim ustanovama kasnije prelaze u naviku i šire se u sve grane zajednice, jednog dana kada ti učenici i studenti odrastu. Mentalitet je po tom pitanju kod nas dosta drugačiji nego, primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se varanje i prepisivanje smatra sramotom, a pojedinac koji to čini biva izopćen iz društva. Kod nas se to smatra vrstom pomoći kolegama i često se zna dogoditi da su oni koji odbiju 'pomoći' ostalima izopćeni iz društva.
Kaja Pavlinić, višestruka dobitnica Oskara znanja, studentica FER-a i pokretačica projekta Integritas
srednja.hr/Novosti/Hrvatska/Integritas-Varanje-na-ispitima-korijen-je-korupcije-u-hrvatskom-drustvu, 6. 11. 2016.
• Zagreb: Obilježen Dan Sveučilišta u Zagrebu
• Ravnateljsko motrište
• Nakladnička kuća Lumen na Interliberu 2016.
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Dječji vrtić Varaždin
• Nadareni učenici i njihovi mentori: Gimnazija Andrije Mohorovičića iz Rijeke
Kakav je osjećaj biti najbolji u nekom području, upitali smo Nou Jelića Matoševića, učenika drugog razreda Prirodoslovno-matematičkog razreda Gimnazije Andrije Mohorovičića iz Rijeke. – Mislim da ovo pitanje ukazuje na duboki problem našeg školstva, a i društva u cjelini. Naime, školstvo je duboko određeno idejom natjecanja, uspoređivanja, a učenici su stalno izloženi ideologiji uspjeha. Ta je ideologija bolest današnjeg školstva, jer frustrira i nastavnike, i roditelje, i učenike – vrlo je jasno odgovorio Noa...
• DV„Cekin”, Slavonski Brod: Djeca istraživači seoskoga načina života
• OŠ Pantovčak, Zagreb: Projekt „Ostavi svoj trag – budi zalog uključenosti”
• Nastava matematike: Misaone operacije i matematičko mišljenje
Bez misaonih operacija nema ni matematičkog mišljenja, a ni mišljenja uopće. Nevolja je u tome što učenici ponekad ne razumiju što znače riječi analiza, sinteza, analogija, generalizacija, apstrakcija..., a nastavnik pretpostavlja da znaju, a ne znaju, pa bi im to trebao objasniti svaki put kad osjeti da učenici imaju poteškoća s razumijevanjem tih riječi, odnosno pojmova. Učenike treba postupno i primjereno naučiti analizirati, sintetizirati, apstrahirati, konkretizirati, generalizirati, specijalizirati, inducirati, deducirati, uočavati analogije... Piše Marko Obradović, profesor matematike, Slatina
• OECD: Istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj
Vlasti trebaju unaprijediti financijsku otpornost i dugoročno planiranje, podržati pametan izbor financijskih proizvoda i općenito unaprijediti znanje, vještine i ponašanje odraslih učinkovitim financijskim obrazovanjem u kombinaciji s odgovarajućom financijskom regulativom, inkluzijom i politikom zaštite potrošača... Prema EurActiv.com priredila Ivana Čavlović
• PSIHOLOGIJA | Svakom djetetu treba pružiti priliku / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
• PRAVO | Mora li logoped polagati stručni ispit ako radi u školi / Olivera Marinković, dipl. iur.
• FINANCIJE | Povrat godišnje karte zbgo duljeg bolovanja / Piše Fadila Bahović, dipl.oec. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
• Rijeka: UD Kvarner | Peto po redu «Sidro u Kvarneru»
• Zlatar: OŠ Ante Kovačića | Kišobrani iz školske knjižnice
• Severin na Kupi: Područna škola | Vježbanje životnih vještina uz miris pečenih kestena
• Opatija: Hotelijersko-turistička škola | Veliki međunarodni uspjeh u Londonu
• WEB | Izvrstan povijesni prikaz rasta ljudske populacije www.amnh.org/explore/amnh.tv/(watch)/science-bulletins/human-population-through-time
• KAZALIŠTE | Renato Baretić u zagrebačkoj Maloj sceni
• KNJIGE | Ivan Prskalo i Goran Sporiš, Kineziologija, sveučilišni udžbenik, Školska knjiga, Učiteljski fakultet i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2016.
• ČASOPISI | ABC tehnike, Hrvatska revija
Uz visoku razinu informatičke pismenosti, vrlo su jaki u STEM području, ali i jezicima. I niz se godina iz tih područja postižu vrlo dobri rezultati na regionalnim i državnim natjecanjima. Prirodoslovlje im leži, primjetno je da djecu zanimaju ti sadržaji, a kada se oni obrade i učenicima prezentiraju uz pomoć novih tehnologija, onda uspjesi ne mogu izostati… Piše Branko Nađ