Dječji crtež – iz srca srcu

TEMA BROJA: RAZVOJ DJETETA POMOĆU UMJETNOSTI

Dječji crtež – iz srca srcu

S obzirom na to da se u našim odgojno-obrazovnim ustanovama sve više povećava broj djece s emocionalnim smetnjama i poteškoćama u razvoju i ponašanju, za odgojitelje i učitelje organiziraju se posebni programi edukacije o tome kako umjetnost, u ovome slučaju dječji crtež, pridonosi  razvoju djeteta u najranijoj dobi. Jedan takav stručno–znanstveni skup održan je ovih dana u Zagrebu...
Priredio Ivan Rodić; za Temu broja Školski novina govore Gordana Buljan Flander, Marija Ivanković, Nada Ivanović, Vladimir Gruden, Emil Robert Tanay, Zdenka Gruden...

MEĐU NAMA

Kad bogovi silaze među narod

U posljednjih osam godina, otkako je još uvijek aktualna vlast uhvatila uzde i kormilo ove zemlje, Hrvati su se češće susretali sa Svetim Ocem nego što su ravnatelji osnovnih i srednjih škola vidjeli svoga ministra. Karikiram, naravno, i teza je malo nategnuta, ali gotovo da i nije tako daleko od istine. Pokušajmo se prisjetiti: bivši ministar Primorac, kojeg su od milja zvali vizionar i epohalni mislitelj, ukazao se ravnateljima, u pet i pol godina svoga naprasno prekinutog mandata, samo dvaput… Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Neoliberalizam na svom zalasku, posve nesvjestan krajnjih posljedica, kanibalski nasrće na vlastite, liberalne korijene na kojima je zasnovana moderna građanska demokracija. Ako se kapitalu žrtvuje jednakost građana u pravu na školovanje, sloboda akademske zajednice u istraživanju i poučavanju, kao i ethos bratstva (suradnje, prijateljstva, kolegijalnosti) među članovima akademske zajednice – što je onda uopće ostalo od građanske kulture?

Goran Starčević, filozof i povjesničar

Novi list / Tjedni kulturni prilog Mediteran, 30. listopada 2011., str. 3.

AKTUALNO

• Opatija – 19. stručni skup hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika

Važnost uključivanja izvornih govornika

Izvorni govornik donosi autentičnost, i jezika i kulture, a time se dobiva na motivaciji učenika za učenje stranog jezika. Važno  je nastavu i učenje njemačkog jezika povezati sa nekom slikom, doživljajem koji je njima blizak…

• Dubrovnik – Međunarodna konferencija ravnatelja osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova

U potrazi za izgubljenim dostojanstvom

Ravnatelji su i ovom konferencijom željeli ukazati na neodgovarajući model upravljanja i rukovođenja školama, koji je temeljni preduvjet za ostvarivanje strateških ciljeva u obrazovanju. Jer, ravnatelji se suprotno praksi u EU i drugim razvijenim državama biraju bez propisanih kriterija, standarda i provjere kompetencija te bez provedenog programa osposobljavanja...

• Razgovor: Danko Relić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu

Ne smeta nam pobuna, već neakademske metode

Pojedini fakulteti, ne obazirući se na preporuku Senata sveučilišta čije su sastavnice, niti na konzultacije s ministarstvom, odlučili su se za izrazito nepravedan i diskriminirajući model koji određuje da postoje dvije kvote studenata, od kojih jedni plaćaju, a drugi ne…

• Deset godina Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja

Središte izvrsnosti s međunarodnim ugledom

U budućnosti Centar teži prepoznatljivosti u nacionalnim i međunarodnim okvirima kao središte izvrsnosti u provođenju temeljnih i primijenjenih znanstvenih projekata te promicanju primjene znanstveno-istraživačkih spoznaja u razvoju cjelokupnog obrazovnog sustava…

• Predškolski odgoj - Razmažena djeca

Razmaženost vodi u asocijalnost

Čak 79 posto djece ponašanjem suprotnom od očekivanog želi skrenuti pozornost na sebe i svoje postupke. Drzak i neprihvatljiv oblik ponašanja često se javlja kod djece u nesređenim obiteljima i kod djece koja imaju prezaposlene roditelje…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Terenska nastava u OŠ „Braća Seljan”, Karlovac

Radost otkrivanja, istraživanja i stvaranja

U definiciji geografije stoji da je to mosna znanost koja povezuje društvenu i prirodnu osnovu, tj. prirodne i društvene znanosti. Iz takve definicije može se zaključiti da je jedna od osnovnih geografskih metoda i terenska nastava, koja upravo i predstavlja taj most. Kaže se da slika govori tisuću riječi, no praktični rad, odnosno rad na terenu, najbolji je oblik usvajanja znanja i pojedinih vještina... Piše Božena Marković Katić, učiteljica mentorica geografije u OŠ „Braća Seljan”, Karlovac

• Kako razgovaramo u našim školama? (9)

Problemi u razgovoru s učenicima

Učenika u razgovoru ne smijemo ironizirati, psihologizirati. Ne smijemo mijenjati teme, optuživati ga, prekidati, zastrašivati, ponižavati, izluđivati, izazivati osjećaj krivnje, izrugivati ili ignorirati. U razgovoru treba poštivati osobu učenika, uvažavati njegovo mišljenje, usredotočiti se na njegovu temu, pronalaziti ono pozitivno kod njega, aktivno ga slušati, ohrabrivati i pozitivno vrednovat... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, psihoterapeut i komunikolog

• Stručno usavršavanje – Primarna prevencija ovisnosti

Iz škole u kladionicu

Preventivna i zdravstvena zaštita mladih danas se bitno razlikuje od nekadašnje. Da bismo u mladih spriječili narušavanje zdravlja i neprihvatljivo ponašanje, nisu dostatne riječi, uvjeravanja, prijetnje, zastrašivanja, ucjene, zabrane ili prisile.  Prije svega treba provoditi zdravstveni odgoj, objektivno ih informirati, jačati i razvijati svijest o štetnosti psihoaktivnih tvari i igara na sreću te u mladih razvijati osobnu odgovornost za vlastito zdravlje i ponašanje... Pišu sudionici seminara

• Sjećanje na istaknute Hrvate izvan domovine – Stipan Blažetin (1941. – 2001.)

Omiljeni učitelj i svestrani književnik

Nizbrisiv je prinos Stipana Blažetina razvitku prosvjetne djelatnosti među mađarskim Hrvatima, a imao je istaknutu ulogu i u svim političkim i društvenim zbivanjima hrvatske manjinske zajednice u toj zemlji... Piše Vesna Kukavica,  urednica u časopisu Hrvatske matice iseljenika Matica

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti

Javnom raspravom do kvalitetne škole

Kvalitetno obrazovanje krajnji je cilj i ono se ne može postići bez uspostavljanja jedinstvenog obrazovnog sustava u kojem će sva djeca imati jednake uvjete obrazovanja i razvijenu svijest o pripadnosti državi Bosni i Hercegovini… Prema FMON priredio Ivica Buljan

•NJEMAČKA | Nova akademska godina

Birokratske prepreke otežavaju život stranim studentima

Njemačka je poslije SAD-a, Velike Britanije i Australije četvrta zemlja po popularnosti među stranim studentima. No, neki smatraju da je sustav diskriminirajući zbog stajališta da je njemačko obrazovanje najbolje… Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Vještine potrebne za život / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Osposobljavanje za rad - volontiranje i pripravnički staž / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Prednosti pri zapošljavanju / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Ogulin | Budi dobar kao kruh

• Klenovnik | Zahvalni za darove zemlje

• Hvar | Od baštine za baštinu

• Staro Petrovo Selo | Dva tjedna u znaku bijelog štapa

MEDIJI           

• WEB | Očuvanjem biološke raznolikosti živjeti u skladu s prirodom (http://www.cbd.int/2011-2020/)

• KAZALIŠTE | Rat i mir, HNK Zagreb i Pandur Theatres, Zagreb 2011.

• GLAZBA | Komorni ciklus Hrvatske glazbene mladeži

• KNJIGE | 100 godina Osnovne škole Žitnjak / urednik Tomislav Barun, 2011.

• ČASOPISI | Pedagogijska istraživanja, Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje

IZ PROŠLOSTI

OBLJETNICE | Hrvatski školski muzej – 110 godina (30)

Jedan od najvažnijih članova Hrvatskog pedagoško-književnog zbora i osnivača Hrvatskoga školskog muzeja bio je profesor Antun Cuvaj. Krajem osamdesetih godina 19. stoljeća velik doprinos dao je nastavi matematike. U stalnom postavu Muzeja izdvojene su njegove poznate zidne table - Računske ploče za zidnu stijenu, potom računice za sve razrede osnovne škole... Priredila Kristina Gverić

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Preporoda, Učiteljskog doma i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Ljetopis učione / Realna i glavna učiona u Varaždinu (1870.)

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA SREDNJE ŠKOLE VLADIMIRA NAZORA, ČABAR

Kvaliteta stanuje i u malim školama!

Zašto ne bismo objavili koje su škole najbolje, a koje najlošije?! Vjerujem da bi se kvalitetne škole rado time pohvalile. U našem primjeru, jasno bi se pokazalo da nije istina kako male seoske škole loše rade i imaju niske kriterije, jer su naši rezultati iznadprosječni. One loše škole bi se pak vjerojatno malo trgnule, smatra ravnatelj Kristijan Rajšel… Piše Branko Nađ