UMJESTO UVODNIKA
Još jedan hrvatski lanac dobrote
Kad je u prošlome broju Školskih novina, na nekoliko mjesta, tek naznačen karakter i posljedice klimatske nepogode što je katastrofom pogodila dijelove Hrvatske, kolege u redakciji odlučili su o temama s tim u vezi opširnije pisati. (Kao da se moglo drukčije, možda pomišljate i sami nadahnuti solidarnošću koja nas je ujedinila u ogromnoj želji da pomognemo stradalnicima što nam učas postadoše tako bliski u patnji i nadi)… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina
PODCRTANO
Uvođenje djece u svijet algoritamskog razmišljanja primjenom ograničenog broja postupaka kojima se dolazi do rješenja može za djecu biti vrlo korisno. Naravno, moramo paziti da u tome ne pretjeramo, kao što volimo pretjerati u svemu, pa od djece hoćemo u najmanju ruku napraviti akademike u biologiji, matematici... Ako pretjeramo, napravili bismo više štete nego koristi. […]
Algoritamski je način razmišljanja egzaktan, sistematičan, i mogao bi pomoći hrvatskim učenicima da poprave svoj loš rejting u PISA istraživanjima, gdje već godinama bilježe slabu matematičku, jezičnu i prirodoslovnu pismenost. PISA je zapravo test sposobnosti snalaženja u životu, a ako dijete ima u glavi jasnu sliku, a algoritamski način razmišljanja to omogućuje, svakako će proći bolje. […]
Problem je što, da bi uveli informatiku, nešto drugo treba izbaciti, a to je uvijek problem. Osim toga, nema dovoljno nastavnika informatike, što znači da bi ih trebalo educirati i zaposliti, a u vrijeme krize takav je zahvat u školstvu teško očekivati.
Prof. dr. sc. Vedran Mornar, FER, Zagreb
www.novilist.hr, 22. svibnja 2014.
MEĐU NAMA
Kako odgojiti odgovorne građane
U Francuskoj ga je uveo reformator Jules Ferry još davne 1882. godine kada je iz javnih škola izbacio vjeronauk i uveo građanski i moralni odgoj. I danas se u Francuskoj kroz takav predmet mlade poučava o tome kako biti građanin, kako funkcionira država, odgaja ih se za toleranciju, prihvaćanje različitosti, za poštivanje ljudskih prava, a u današnjoj multietničkoj francuskoj državi važno je mlade odgajati za suživot u zajednici... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
AKTUALNO
• MZOS: Nejasno očitovanje o udžbenicima
Što jest, a što nije digitalni udžbenik
Očitovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o promidžbi digitalnih udžbenika u školama zbunjuje ovih dana učitelje i nastavnike, ali i izdavače. U tekstu koji je pripremila Uprava za standard, strategije i posebne programe MZOS-a upozoravaju se nakladnici da „prestanu dezinformirati“ javnost o tome da imaju digitalne udžbenike. Naime, samostalne elektroničke udžbenike, bez tiskanih varijanti, imaju svega dvije izdavačke kuće, PRO-MIL za informatiku i TIFLO za njemački jezik.
Prema očitovanju iz MZOS-a, digitalni odnosno elektronički udžbenici ne mogu se izjednačavati s višemedijskim materijalima odnosno sadržajima priloženim uz udžbenike i pripadajuća dopunska nastavna sredstva iz Kataloga obveznih udžbenika. [...]
Dio izdavača ponudio je školama, kao elektroničke udžbenike, samo inačice odobrenoga tiskanog udžbenika. Posrijedi su pdf varijante tiskanih knjiga bez interaktivnih elemenata, što znači da učenici ne mogu dodavati vlastite bilješke, niti imaju višemedijske materijale koji su novoj generaciji vrlo poticajni za učenje.
Jedino Školska knjiga, što je i naglašeno u njihovoj promociji, ima odobrene udžbenike s multimedijskim nastavnim materijalima (video i audio zapisima, 3D modelima i animacijama, pokusima i kvizovima) koji omogućuju da elektronička inačica tiskanog udžbenika postane interaktivna, pridonoseći bržem, jednostavnijem i privlačnijem usvajanje nastavnih sadržaja.
Prema Udžbeničkom standardu, svi dodatci udžbeniku, pa tako i multimedijski nastavni materijali, moraju proći isti postupak odobravanja kao i tiskane knjige. Kao što se može vidjeti na Popisu odobrenih udžbenika od 15. siječnja 2014. i u Katalogu obveznih udžbenika od 15. svibnja 2014. godine, jedini odobreni udžbenici s višemedijskim materijalima su izdanja Školske knjige. To znači da multimedijski materijali ostalih izdavača, ako i budu pripremljeni do jeseni, ne mogu biti korišteni u nastavi jer ih nije MZOS odobrio.
Kako saznajemo iz Školske knjige, ta izdavačka kuća htjela je u svojim promidžbenim materijalima upozoriti na razliku između elektroničkih udžbenika, koji su istovjetna, digitalizirana inačica tiskanih udžbenika, i digitalnih udžbenika s višemedijskim materijalima te s interaktivnim mogućnostima i mnoštvom alata za lakše učenje. Očitovanje MZOS-a smatraju krajnje nejasnim te ističu da su zatražili žurno objašnjenje u dodatnom očitovanju.
• Sindikati: Zajednička akcija
Referendum za donošenje zakona protiv outsourcinga
Naša akcija kreće s današnjim potpisivanjem Sporazuma. Referendumsko pitanje je, uz pomoć pravnih stručnjaka, usuglašeno i krećemo s tiskanjem promidžbenih materijala. Svi će naši aktivisti na štandovima biti prepoznatljivi po ovim majicama. Naša će akcija prikupljanja potpisa počinje 5. lipnja i trajat će 14 dana. Dodatno nas je povezala vlast koja nam ne daje mogućnost da kroz dijalog, isključivo snagom argumenata, riješimo ovaj problem. Outsourcing je, za nas u sindikatima, problem, a za vlast outsourcing je rješenje problema prekomjerne proračunske potrošnje. Kako se radi o dva nepomirljiva stava, problem je moguće riješiti jedino tako da posljednju riječ izreknu oni građani kojoj svojoj djeci i unučadi ne žele ostaviti lošije škole i bolnice od onih koje su naslijedili od svojih roditelja – zaključio je Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod, koji je u ovoj akciji okupio 17 sindikata...
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i igre na otvorenom
Boravak na otvorenom odmara i razvija kreativnost
Prema jednom engleskom istraživanju, danas se samo jedno od desetero djece igra u parku, vrtu ili šumi, no rijetko bez nadzora roditelja. Stručnjaci upozoravaju da su danas djeca uskraćena za zadovoljstva koja su prije desetak godina bila posve normalna…
• Zagreb: Osnovna škola Gustava Krkleca
Ekologija, terenska nastava i humanost - ruku po ruku
Osim izleta drugih razreda u Hrvatsko zagorje, cijeli tjedan bio je u znaku projektnog tjedna o temi biološke raznolikosti. U okviru središnje priredbe Dana škole proslavljena je obnova statusa Međunarodne ekoškole, čime su stekli srebrni status ekoškola…
• Hrvatska udruga socijalnih pedagoga
Pomagati pojedincima i zajednicama u riziku
Već godinama nema dovoljno stručnjaka koji se u odgojno-obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sustavu bave djecom. Također, nedostaju kvalitetne socijalne usluge za djecu, mlade i njihove obitelji, a sve to prati kriza u školskom sustavu...
ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
• OŠ Čavle, Čavle: Projektni dan «Eko travanj»
Briga za biološku raznolikost i održive izvore energije
Ovogodišnji Dan planeta Zemlje u Osnovnoj školi Čavle obilježen je zanimljivim predavanja o odnosu čovjeka prema vodi kroz povijest, zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama, ljekovitom bilju Grobnišćine i uporabi obnovljivih izvora energije... Piše Romina Stanković Šubat, prof. hrvatskoga jezika i književnosti i njemačkoga jezika, OŠ Čavle, Čavle
• Bruxelles: Radionica „Future Classroom Lab”
Stvaralačka uporaba igara u učionici
Radionica je osmišljena kako bi pomogla učiteljima razvijati ideje uporabe multimedija u edukaciji. Sudionici su stjecali i razvijali vještine potrebne za inovativnu uporabu teksta, zvuka, slika, animacije, videa i edukativnih igara u svakodnevnome radu s učenicima, pružena im je mogućnost eksperimentiranja i dijeljenja ideja o primjeni elemenata multimedije u poučavanju i učenju... Piše Iva Naranđa, učiteljica informatike, OŠ Vladimira Nazora, Pribislavec i II. osnovna škola Čakovec, Čakovec
• Vinkovački srednjoškolci u Programu za cjeloživotno učenje Leonardo da Vinci
Poljoprivredni uvjeti u različitim klimatskim područjima
Rad na projektu podrazumijeva posjet školama koje partnerima u Republici Češkoj i na Tahitiju, razmjenu iskustava i provođenje različitih istraživanja zadanih u ciljevima projekta – upoznavanje sa životom i radom u zemljama partnerima, razvijanje kulturne svijesti, međukulturna komunikacija, praktično osposobljavanje u inozemstvu, pitanje nezaposlenosti i njegovo rješavanje, ekološka politika, komunikacijske vještine, stjecanje novih iskustava i novih vještina u poljoprivredi... Piše Josip Šuker, profesor informatike i koordinator projekta, Zdravstvena i veterinarska škola dr. Andrije Štampara, Vinkovci
• Iz dnevnika školskog psihologa: Zapisi s putovanja
Jesmo li nalik jedni drugima!?
Ni jedno moje putovanje ne prođe, a da ne obratim posebnu pozornost na djecu. Posebno me zanimaju razlike u ponašanja djevojčica i dječaka. Živo me zanima kako crtaju djeca iz različitih zemalja, ali i kako ih odgajaju njihovi roditelji, odgojitelji i učitelji... Sva su djeca diljem svijeta na svoj ista: draga, kulturna, topla, privržena, prilagodljiva, znatiželjna – mnogo znaju i žele znati još više. I dobro je da su takvi – pred njima je život... Piše Milijana Kovačević, školska psihologinja savjetnica, OŠ Kman-Kocunar, Split
REGIJA
• BiH: Konferencija „Obrazovanje za integracije”
Problem su neusklađeni nastavni planovi i programi
Ovom se konferencijom dodatno aktualizira i afirmira pitanje međunarodnih programa u srednjim školama u FBiH te upoznaje šira javnost, kao i nadležne institucije, s različitim modelima međunarodnih programa koji se ondje provode te prepoznaju njihove vrijednosti i prohodnost u sustav obrazovanja... Prema FMON-u priredio Ivica Buljan
SVIJET
• Njemačka: Učitelji su nezadovoljni, sindikati prosvjeduju zbog prečestog testiranja
„Dosta nam je uspoređivanja i kontroliranja”
VerA bi trebala nastavnicima dati povratnu informaciju o tome što njihovi učenici u dva najvažnija predmeta znaju. On se, međutim, u mnogim saveznim zemljama koristi kao sredstvo kontrole škola. A za to nije bio predviđen... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović
SAVJETNIK
• PSIHOLOGIJA | Mi reguliramo naše emocije / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
• PEDAGOGIJA | Učenička dokumentacija / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak
• PRAVO | Tko ima prednosti pri zapošljavanju / Olivera Marinković, dipl. iur.
• MEDIJSKA KULTURA | Knjižničari znaju gdje je znanje / Piše Igor Kanižaj, dr.sc. docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org
• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Tri temelja digitalnih kultura / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu
• ZDRAV ŽIVOT | Razlozi zbog kojih ste depresivni / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine
SURADNICI JAVLJAJU
• Vukovar: OŠ Antuna Bauera | Dan škole ovjenčan uspjesima
• Čepin: OŠ Miroslava Krleže | Nahranimo naše ptice stanarice
• Čavle: Osnovna škola | Posjet slovenskoj školi
• Bjelovar: Medicinska škola | Kad nacrtam, bude živ
MEDIJI
• WEB | Javna rasprava o nacrtu predškolskog kurikuluma (http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13211&sec=1933)
• TV | O inozemnim temama na pravi način (Prilozi Katarine Alvir / NovaTV)
• KAZALIŠTE | Waitapu, Gradsko kazalište Žar ptica
• KNJIGE | Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu (VII. dio ), ur. Janko Herak, Hrvatsko-američko društvo & Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2014.
• ČASOPISI | Modra lasta, Smib, Hrvatska revija
ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ
DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA
Plan javnoga odgoja / Louis-Michel Lepeletier de Saint-Fargeau (1760. – 1793.)
[…]
Plan nacionalnoga, republikanskoga odgoja ima u vidu interese siromaha. Odvažimo se izdati zakon koji odstranjuje sve zapreke, koji olakšava izvršavanje boljih planova odgoja, koji će stvoriti krasne nastavne zavode, zakon koji će bezuvjetno biti prihvaćen za deset godina ako se mi odreknemo časti da ga prihvatimo danas. Ovaj je zakon potpuno namijenjen siromahu budući da prenosi na nj obilje bogataša, ali ovaj zakon mora odobriti i bogataš, ako je taj bogataš razuman čovjek. Ovaj se zakon sastoji u osnivanju uistinu nacionalnog odgoja, uistinu republikanskoga, uistinu podjednako pristupačnoga svima, jedino sposobnoga da izgradi ljudski rod u fizičkom i moralnom pogledu. [...]
Prije 150 / 100 / 50 godina
Novosti iz Narodnih novina, Napretka, Jutarnjeg lista i Školskih novina
Oglasi, oglasi... (Kako je izgledalo oglašavanje početkom 20. stoljeća)
REPORTAŽA | ŠEST DESETLJEĆA DJEČJEG VRTIĆA MATIJE GUPCA, ZAGREB
Na tradicionalne vrijednosti nadograđujemo suvremene!
Vrtiću kronično nedostaje još prostora. Ne samo zbog soba dnevnog boravka, već i zbog raznih popratnih programa i sadržaja, koje bi i danas ponudili djeci odnosno roditeljima, ali nemaju prostora. Primjerice, djeci jako nedostaje dvorana za sport i tjelesni. Najizglednija je nadogradnja središnjeg objekta… Piše Branko Nađ
