Dobro je vrijeme za promjene...

TEMA BROJA: KURIKULARNE PROMJENE U SREDNJOŠKOLSKOM OBRAZOVANJU

Dobro je vrijeme za promjene...

U školama optimizma ne nedostaje kad je riječ o prihvaćanju kurikularne reforme i njenoj implementaciji. Dobro je vrijeme, dobra je klima, ovo je velika šansa za Hrvatsku i treba samo biti uporan i ustrajan u svemu. Čak i novca ima, onoga koji čeka u Europskoj uniji. Na nama je da osmislimo kvalitetne projekte i da ga uzmemo. U korikularnu reformu trebaju se uključiti i ravnatelji i svi zaposlenici škola, sva ministarstva koja imaju bilo kakav doticaj s obrazovanjem, agencije, lokalna samouprava, Gospodarska i Obrtnička komora...
Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Boris Jokić, Tihomir Tomčić, Ljubica Banović, Tea Dragić Runjak, Ksenija Pavlović, Josip Šiklić, Čedomir Ružić...

UMJESTO UVODNIKA

Da ne ostane na trajnosti udžbenika i današnjim zahtjevima tržišta rada

Što sve ljudima, dobro – nekim ljudima pada na pamet, i o čemu se usude javno govoriti, pokazivalo se prošloga tjedna, u završnici tzv. (pred)izborne promidžbe. Mislim pritom, dakako, na pitanja školstva, posebice promjene koje bi se tobože imale provesti, ove ili one, ovako ili onako. Čuli smo, primjerice, da istaknuti dužnosnik važne stranke kaže da će se osigurati trajnost udžbenika. Kako, nije rekao, a nekoga zasigurno zanima kako bi mu unuk mogao rabiti očeve udžbenike……... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Iza nas je jedan mandat socijaldemokratske vlade, koja je, kako znamo, prema školstvu bila nadasve široke ruke. Dovoljno se sjetiti ukidanja božićnica, regresa, pola tuceta dodataka na plaće, smanjivanja naknada za prijevoz, osnovice za isplatu jubilarnih nagrada, donošenja zavidnog broja upravo neshvatljivo besmislenih zakonskih rješenja, nakaradnih kadrovskih rješenja kao i neprovođenja istinskih reformi obrazovnog sustava. Bit ćemo pristojni, kako i priliči školničkom kadru, pa ćemo reći da se tu, dakako, ne radi o otimačini, već o svojevrsnoj preraspodjeli sredstava. Sabornici, koji se inače hvataju za grkljan zbog budalaština, unisono su dizali ruke za navedena rješenja. Budući da su se na samom kraju mandata SDP i BDP približili dovoljno da stanu u istu rečenicu, povećana su primanja zdravstvenih, ali ne i obrazovnih radnika. Što nam nudi lijeva opcija u predstojećem razdoblju, osim novih obrazaca, teško bi predvidjela i koalicija Davora Gjenera i babe Vange, budući da o obrazovanju ne govore, niti se njime ozbiljnije bave.

Braća Karagmazovi / Žukov

http://nastavnici.org/2015/11/07/braca-karagmazovi, 7. 22. 2015.

MEĐU NAMA

Taština naša svakidašnja

I prigovara akademik da je na HNOS-u radilo četiristotinjak stručnjaka kompetentnijih od ovih koji danas rade na kurikularnoj reformi i koji su valjda obezglavljeni bez njegova vodstva, ali zaboravlja da ga u provođenju HNOS-a nije spriječila tadašnja oporba nego vladajuća stranka za koju je osmišljavao reformski paket. Prigovara i da su današnji reformatori preuzeli samo 8 od 20 njegovih stožernih točaka iz HNOS-a, a u svojoj inicijativi usmjerenoj protiv kurikularne reforme okupio je i više od 150 potpisnika među kojima su i barem dva akademika koji su preminuli još u travnju... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• HAZU: Znanstveni skup o jeziku i kulturi Roma

HAZU je akademija i romskog naroda

U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ureda saborskog zastupnika Veljka Kajtazija i Udruge za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj Kali Sara, 4. studenoga u palači HAZU održan je znanstveni skup Položaj Roma u Republici Hrvatskoj: Jezik, kultura i književnost, čiji je temeljni cilj bio potaknuti interes akademske zajednice i medija za romsku problematiku te kroz predavanja i diskusije postaviti temelje za daljnji istraživački rad s krajnjom svrhom što kvalitetnije integracije Roma u društvo...

• Ravnateljsko motrište (nova kolumna)

Znamo kakvu školu, učenje i poučavanje (ne) želimo

Traženje i nalaženje sponzora, donatora ili trećih nije nego, doslovno, malo pristojnije prosjačenje kako bi se „vezao kraj s krajem“ svakog mjeseca. Sva moja „prosjačenja“ služe da V. gimnazija funkcionira na dnevnoj razini. Ali ni to ne može zaustaviti proces zaduživanja…

• Umag: Stručni skup ravnatelja srednjih škola

Ravnatelji u promjenama odgojno-obrazovnog sustava

U organizaciji Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja u Umagu je od 5. do 7. studenoga održan stručni skup na kojemu se okupilo više od tristo ravnatelja srednjih škola i učeničkih domova i kojemu je glavna tema bila Ravnatelji i promjene odgojno-obrazovnog sustava. Kako je otvarajući skup istaknula predsjednica Udruge Suzana Hitrec, ove se godine intenzivno radilo na cjelovitoj kurikularnoj reformi i očekivanja su vrlo visoka, traži se brzo i učinkovito rješenje za sve probleme koje imamo u sustavu…

• Ususret INTERLIBERU 2015.

Obilje zanimljivih i važnih naslova

I ove se godine Školska knjiga, najveći nakladnik u zemlji i regiji, predstavlja nizom naslova čija izvedbena struktura pokazuje kako recesija nije ostavila traga na kvaliteti knjiga toga nakladničkog diva…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i jesen

Čarolije jeseni za lijepo odrastanje

Znanstvenici iz Finske ustanovili su da djeca rođena tijekom listopada i studenoga imaju veći rizik od nastanka alergija na neke namirnice, osobito na mlijeko i jaja. Stručnjaci vjeruju da je za to zaslužna visoka razina polena tijekom proljeća, što može narušiti razvoj imuniteta fetusa. Također je za to zaslužna i sezona gripe koja nastupa neposredno nakon bebina rođenja…

• Nadareni učenici i njihovi mentori

Priznanja kao poticaj za stjecanje novih znanja

Uspjesi me motiviraju za daljnji rad najviše zato što pokazuju da sam dobar u nekom području, a to me motivira da i dalje napredujem te povećava moje zanimanje za dotično područje. Možda na ovaj način naučim nešto novo i to me potakne na daljnji napredak, govori učenik Patrik Matošević…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• PŠ Nikole Tesle, Moravice: Tjedan Republike Irske

Ujedinjeni u različitosti

Tjedan Republike Irske bio je prigoda da se učenici bolje upoznaju s tom zemljom, s njezinom poviješću i prirodnim ljepotama, da saznaju kako funkcionira irska vlada i tko su bile neke od najvećih žena u irskoj povijesti, a upoznali su i najveće irske filmske zvijezde i glazbene legende, da bi Tjedan završio radionicom u kojoj su učenici učili plesati tradicionalni irski ples... Piše Davorka Nekić, učiteljica engleskoga jezika, PŠ Nikole Tesle, Moravice

• Izazovi suvremene nastave: Učenje u svijetu multimedije

Multimedijski dvosjekli mačevi

Internet je najinovativniji i u današnje doba najrasprostranjeniji oblik društvenoga medija. Svojom brzinom, aktualnošću i mnoštvom online knjižnica i edukativnih materijala uvelike olakšava učenje i omogućuje brzu i jednostavnu komunikaciju s velikim brojem ljudi. Internet je multimedijski planetarni medij s neograničenim resursima za učenje i velikim mogućnostima za individualnu i grupnu interakciju. No je li i – pouzdan?! Piše Sanja Pavlović Šijanović, prof. informatike mentorica, Gimnazija Vukovar

• OŠ „Slava Raškaj”, Ozalj: Integrirani dan posvećen zdravoj prehrani

Povijesno-geografski putovi hrane

Svjetski dan hrane u OŠ „Slava Raškaj” u Ozlju obilježen je tematskim radionicama u kojima su sudjelovali svi učenici. Na taj je način obilježen Dan kruha i izrečena zahvala zemlji na njezinim plodovima. Posebnu naglasak staviljen je na pravila zdrave prehrane i štednju energije pri njezinoj pripremi... Piše novinarska grupa OŠ «Slave Raškaj», Ozalj

REGIJA

• Srbija: Politike i prakse inkluzivnog obrazovanja

Inkluzija mora biti inkluzija u društvo, a ne samo u razrede

Inkluzija će biti uspješna kad budemo vidjeli da daje efekte i to ne samo na razini školskog programa nego i na razini zapošljavanja, jer želimo takve osobe uključiti u društvo, ne u razrede, rekao je ministar... Prema MPNTRS-u priredio Ivica Buljan

SVIJET

• UNESCO: Obrazovanje u STEM-u i ravnopravnost spolova

Ženama širom otvoriti vrata znanosti

Mlade bi žene trebalo još snažnije ohrabrivati i poticati da se u većem broju uključuju u obrazovanje u području prirodnih znanosti, tehnologija, inženjeringa i matematike – istaknuto je tijekom panel-rasprave u sjedištu UNESCO-a u Parizu... Priredio Ivan Rodić

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Adaptivni i neadaptivni perfekcionizam / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Pedagoške mjere / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Koje su tjedne radne obveze školskog knjižničara? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• RIJEČ | Što je zajedničko Zlatki i Brunu? / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Tehnološki potpomognuto uvođenje učenika u radno okruženje / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Šećer - sladak, ali i pomalo gorak / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Zagreb: OŠ Gustava Krkleca | Kravata - dio hrvatskoga identiteta

• Lički Novi: Područna škola | Integrirani Dan jabuka

• Osijek: Škola primijenjene umjetnosti i dizajna | Veliki odaziv za natjecanje u rezbarenju bundeva

• Dubrovnik: Osnovna škola Lapad | Svjetsko online natjecanje iz matematike

MEDIJI

• WEB | Za ozdravljenje Lane, prvašice http://os-sucidar-st.skole.hr

• GLAZBA | «Karneval životinja» u KD Lisinski, Zagreb

• KNJIGE | Laura E. Berk, Dječja razvojna psihologija, prijevod 8. izdanja, urednica hrvatskoga izdanja Gordana Keresteš, Naklada SLAP, Jastrebarsko, 2015.

• ČASOPISI | Mogućnosti, Matica

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

AH, KAKO LI POČINJE MOJE ŠKOLOVANJE...

Školo! Školo! Kad te se sjetim… / akademik Tonči Maroević
[…] U četverogodišnju pučku školu upisan sam 1947. godine, s nenavršenih šest godina. Žarko sam želio što prije krenuti prema znanju, a pogotovo nisam htio ostaviti (nešto starije) društvo iz ulice i okolice, a motiv i razlog za upis nadređeni su našli u tome što sam već umio solidno čitati i pisati. Činjenica da sam bio najmlađi u razredu poslužila je za ispriku i opravdanje mojega nešto izrazitijega neposluha, a što sam rastresenije pratio nastavu moglo se pripisati tome da sam elementarno gradivo već bio prethodno svladao. Kako bilo, vrlo osjetljiv, pomalo plašljiv i plačljiv te podosta nemiran bio sam s posebnom pažnjom tretiran od učiteljice Gligo. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Narodnih novina, Učiteljskog doma i Školskih novina

Riječ u prilog zabavištu / Antonija Cvijić (1891.)

REPORTAŽA | ČETIRI DESETLJEĆA DJEČJEG VRTIĆA BIOGRAD, BIOGRAD NA MORU

Predani odgojitelji koji trajno istražuju i uče

Za odgojiteljicu je važno promatrati kako se dijete odnosi/nosi s određenom temom, koja pitanja postavlja i na kojim se pitanjima zadržava. Kroz projektnu metodu rada omogućuje se djeci da tijekom življenja u vrtiću kreiraju vlastiti, umjesto da «konzumiraju» tuđi program, uvjereni su u DV Biograd… Piše Branko Nađ