Doprinos razvitku bipartitnog i tripartitnog pregovaračkog procesa u Hrvatskoj

TEMA BROJA: SOCIJALNI DIJALOG U VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANOSTI

Doprinos razvitku bipartitnog i tripartitnog pregovaračkog procesa u Hrvatskoj

Do sada su se u Hrvatskoj odvijala dva izolirana bipartitna procesa. S jedne strane su sindikati vodili dijalog s resornim Ministarstvom, prije svega o radnim pravima, a Sveučilišta su s Ministarstvom razgovarala o uvjetima rada, o financiranju takozvanog hladnog pogona i svemu ostalom što je omogućavalo funkcioniranje sustava. No, između Sveučilišta i sindikata nije bilo dijaloga što je izazivalo niz poteškoća, jer se strateška pitanja na taj način nisu mogla kvalitetno rješavati... Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Damir Boras, Vilim Ribič, Krešo Zadro, Jasmina Popović, Igor Radeka...

UMJESTO UVODNIKA

Da glas struke dođe do mjerodavnih

O predloženoj kurikularnoj reformi diskutira se ovih dana na sve strane. I neka je tako, i nek’ potraje u još većem opsegu i dubinskom sagledavanju problematike. Već je razvidno da je i u široj javnosti sazrela svijest o potrebi promjena (ili reforme, ako vam je draže) našega odgojno-obrazovnog sustava, ali i da se predložene sastavnice kurikularne reforme, posebice predmetni kurikulumi, ne smiju prihvaćati nekritički, zdravo za gotovo, tim više što su uočene brojne nedorečenosti, slabosti i nedostatci kako u samim tekstovima tako i u mjerama/postupcima pomoću kojih bi se predložene promjene implementirale... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Smatram da s 14 godina ne možeš odlučiti što ćeš zaista biti, a pogotovo ne s deset godina kao što se forsira. To može pet posto djece, a što je s ostalima? Samo pet posto će preživjeti sve reforme, uspjeti u životu učio ih fratar ili marksist. No, nije škola samo za tu elitu i mislim da ljudi koji se bave edukacijom i obrazovanjem ne prate dovoljno što se zna o biološkom razvitku kognitivnog, emocionalnog i socijalnog mozga. [...]

Odgoj djece uopće nije prilagođen da spriječi negativni utjecaj pretjerane komunikacije preko interneta, mobitela, Facebooka jer ljudski mozak za to nije stvoren.

Akademik Ivica Kostović

Večernji list, 6. veljače 2016.

TRAGOVI ZBILJE

Pravopisna diktatura

Ovih dana, dok se zahuktava stručna i kritička rasprava o predloženoj kurikularnoj reformi, u ozračju neviđene medijske kampanje pojavio se i tekst intervjua sa Željkom Jozićem, ravnateljem Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji glasno poručuje: „Sredili smo pravopisni kaos!”... Piše dr. sc. Ante Žužul

AKTUALNO

• Hrvatski sabor: Tematska sjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu

Ima li gospodarskoga razvoja i održivoga rasta bez većega ulaganja u znanost i visoko obrazovanje?

Europska je komisija u više izvješća navela da je Hrvatska jedina zemlja članica EU-a u kojoj već godinama ulaganje u obrazovanja i znanost stalno pada, dok je u drugim i manje razvijenim članicama EU-a na snazi obratni proces. Sve zemlje koje žele razviti održivo gospodarstvo čak i u krizi povećale su ulaganje u taj važni sektor. Hrvatska pak ne može planirati nove investicije u gospodarstvo i otvaranje visoko plaćenih radnih mjesta...

• Kurikularna reforma: Odriče li se hrvatsko školstvo hrvatske književnosti?

Pljuska nacionalnom ponosu

Predložena kurikularna reforma kanonskim je djelima hrvatske i svjetske književnosti koja su dosad bila propisana kao obvezatna u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju ukinula status obvezatnosti, a s popisa predloženih književnih djela od kojih tek trećina pripada hrvatskoj književnosti izbacila je oca hrvatske književnosti Marka Marulića, autora prvoga hrvatskog romana Petra Zoranića te pisca najboljeg romana hrvatske moderne Milutina Cihlara Nehajeva. Je li riječ o previdu stručne radne skupine za hrvatski jezik kurikularne reforme ili je pak riječ o nacionalnoj izdaji… Piše Pia Jelena Horvat

• Razgovor: Doc. dr. sc. Matko Glunčić, Prirodoslovno matematički fakultet – Fizički odsjek

Premalo vremena za dobar kurikulum

O aktualnoj kurikularnoj reformi razgovarali smo s Matkom Glunčićem, koji od 2013. godine radi kao docent na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U početku svog znanstvenog rada proučavao je organizaciju i evoluciju genoma čovjeka i ostalih primata, a trenutno se bavi istraživanjem dinamike molekularnih motora te dinamike citoskela. U kurikularnoj reformi sudjelovao je kao član stručne radne skupine za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje te kao član stručne radne skupine za izradu prijedloga predmetnog kurikuluma za fiziku...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i znojenje

Znojenje kod djece je normalna pojava

Pretjerano znojenje ili hiperhidroza je stanje koje može biti urođeno, odnosno prisutno od rođenja te se uočava već u vrlo ranoj dobi. Isto tako, može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Kod hiperhidroze žlijezde znojnice pretjerano su stimulirane da proizvode znoj zbog pretjerane aktivnosti simpatičkog živčanog sustava…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• OŠ „Ivan Mažuranić”, Sibinj: Projekt „Za djecu Afrike”

Veliko slavonsko srce za male afričke prijatelje

Projekt prikupljanja pomoći za djecu iz Afrike, koji se u sibinjskoj školi provodi već pet godina, usto što su u tih pet godina prikupljena znatna sredstva, nosi u sebi još jednu važnu poruku: da smo, iako svi različiti, u jednome isti – u potrebi za prihvaćanjem i ljubavlju i da jedni bez drugih ne možemo... Pišu učenici i djelatnici OŠ „Ivan Mažuranić“, Sibinj

• Osnovna škola Tenja: Program Erasmus+ „Classroom of tomorrow”

Stvaralačke mogućnosti nove škole

Osnovna škola Tenja sudjelovala je u programu Erasmus+, Ključna aktivnost 1 – KA1 – stručno osposobljavanje djelatnika u inozemstvu, s projektom pod nazivom „Classroom of tomorrow”, koji se provodio od siječnja do prosinca 2015. godine. Cilj je bio u projekt uključiti i nastavno i nenastavno osoblje kao i učitelje razredne i predmetne nastave te jačanjem timskoga rada u nastavnom procesu i općenito u školi pokrenuti inovativne i kreativne aktivnosti za učenike u školi... Piše Jadranka Bando, dipl. iur., tajnica, Osnovna škola Tenja

• OŠ „Braća Bobetko”, Sisak: Razvoj poduzetničkih kompetencija

U potrazi za zdravim životom

Vrijeme u kojem živimo zahtijeva drugačiji način razmišljanja i djelovanja, a upravo cilj pilot-projekta „Poduzetničko učenje” i jest razvijati u djece samostalnost, kritičko razmišljanje, preuzimanje odgovornosti, donošenje odluka i timski rad. Poduzetna je škola izvor promjena u društvu, jer promiče poduzetništvo kao ključnu kompetenciju za izgradnju održivoga razvoja... Piše Jadranka Groza, prof. knjižničarka, koordinatorica projekta, OŠ „Braća Bobetko”, Sisak

REGIJA

• BiH: Djeca s teškoćama u razvoju bez asistenata u nastavi

U mostarskim školama i vrtićima diskriminirano oko 200 djece

Škole nemaju asistente u nastavi i to nam je jedan od većih problema. Ako Ministarstvo obrazovanja pokrene program i uvođenje asistenata u nastavi, ono je dužno angažirati te ljude, međutim ono to ne radi, kaže Lejla Lelić... Dnevnom listu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Ljudska prava autohtonih skupina u svijetu: Raskorak između teorije i prakse

Djeca bez škole, djeca bez budućnosti!

Ove godine obilježava se osma obljetnica usvajanja Deklaracije UN-a o pravima domorodačkoga stanovništva. Iako su u tom pogledu učinjeni veliki pomaci, treba još dosta toga učiniti jer se svagdje u svijetu i dalje javljaju nejednakosti zasnovane na podrijetlu. Uzroke tomu ne treba tražiti samo u uvjetima života, nego i u nedostatku političke volje da se zajamči ostvarivanje tih prava... Priredio Ivan Rodić

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Matematika po mjeri učenika / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Literarni i likovni natječaji / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Što s potvrdom o boravištu koja je istekla? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• RIJEČ | Dani hrvatskog jezika / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Uspješni završetak digitalnog obrazovanja / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Koja hrana može pomoći u borbi protiv raka / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Sveti Ivan Žabno: OŠ Grigor Vitez | Vitezova igra ne prestaje

• Poreč: TUŠ Antona Štifanića | Likovni natječaj Lions Cluba

• Zagreb: OŠ Gornje Vrapče | Obilježili Dan ružičastih majica

• Čavle: Osnovna škola | Ružičastom bojom protiv nasilja

MEDIJI

• WEB | Nastavnici raspravljaju o kurikularnoj reformi http://obrazovanje.freeforums.org/kurikularna-reforma-2015-16-f41.html

• KAZALIŠTE | Godišnja doba (premijera), Zagrebačko kazalište lutaka

• KNJIGE | Milijana Kovačević, Iz prakse školskog psihologa – Neću kod Milijane, Naklada SLAP, Jastrebarsko 2015.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

AH, KAKO LI POČINJE MOJE ŠKOLOVANJE...

Hvala mojim učiteljima! / akademik Andrej Dujella
[…] Trenirao sam košarku, ali nisam imao većih uspjeha. Možda su zato matematička natjecanja bila način da u nečem što volim i za što imam dara pokušam biti što uspješniji. U trećem razredu osvojio sam 1. mjesto na prvenstvu Hrvatske u matematici, a u četvrtom, nakon 3. mjesta u Hrvatskoj, osvojio sam 2. mjesto na prvenstvu tadašnje države i kvalificirao se na međunarodnu matematičku olimpijadu. Na olimpijadi koja se te 1984. godine održala u Pragu dobio sam brončanu medalju (jedan od dobitnika srebrne medalje te godine bio je i kasniji dobitnik Fieldsove medalje Laurent Lafforgue). Sudjelovanje na matematičkoj olimpijadi definitivno me je opredijelilo za studij matematike.. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Narodnih novina, Jutarnjeg lista, Učiteljskog doma i Školskih novina

Učiteljeva priprava za obuku (1918.) / Dragutin Heckmann

REPORTAŽA | 380 GODINA PRVE GIMNAZIJE VARAŽDIN

Izvrsna postignuća, a uvjeti u kojima rade još i bolji

Početkom školske godine 2015./2016. školi su odobrena čak četiri projekta Erasmus+ (jedan KA1 i tri KA2) te projekt Osnaživanje gimnazijskog obrazovanja provedbom kurikularne reforme STEM i ICT područja u sklopu kojeg će biti razvijeno čak sedam fakultativnih kurikuluma za učenike koji žele upisati neki od tehničkih ili prirodoslovnih fakulteta… Piše Branko Nađ