Erasmus - još uvijek administrativni okvir, a ne poticaj za razvoj visokoškolskih ustanova

TEMA BROJA: INTERNACIONALIZACIJA VISOKOG OBRAZOVANJA

Erasmus - još uvijek administrativni okvir, a ne poticaj za razvoj visokoškolskih ustanova

Uz više sluha te pažljivijim i kvalitetnijim promišljanjem ishoda pojedinih aktivnosti, promišljanjem pravila i procedura, uspostavljanjem institucionalnog pamćenja kao i sustava nagrađivanja, uz veću proaktivnost i hrabrost uprava visokih učilišta te njihovo povjerenje i veću suradnju s vlastitim uredima za međunarodnu suradnju i Erasmus koordinatorima... Priredili Marijan Šimeg i Ivica Buljan; za Temu broja pišu i govore Antonija Gladović, Ksenija Klasnić, Nikola Baketa, Marija Brajdić Vuković, Ivana Didak...

STANJE STVARI

Samo da nam svima bude sretnije i uspješnije!

Da, pod gornjim naslovom prije godinu dana, u blagdanskom dvobroju Školskih novina, prisjetili smo se vrlog Stjepana Novotnyja, dotično njegovih riječi objavljenih u Napretku davne 1859. godine:

Družtvo se je većinom podielilo, imutak razciepkao, sveze medjusobne ljubavi i počitanja porazkidale, – mira, sloge, sreće i blagostanja nestalo. Pri stolu – ako ga još ima u kući – sjedi muž, žena i koje nejačko diete, pa i tim sumorno i namrgodjeno lice…

U prvom pak ovogodišnjem broju, nakon „onih” izbora, pitali smo se (i pitanje s čitateljima dijelili) tko može jamčiti da će obrazovanje biti među nacionalnim prioritetima i da nova vlast ne će (opet) ispočetka, učeći na vlastitim pogrješkama, vođena nejasnim ciljevima, neodlučno i s mizernim sredstvima…

Dvanaest mjeseci kasnije, na izmaku još jedne godine naših života, možemo se svi skupa pitati jesmo li u 2016. godini bili svjedoci pomaka nabolje u našem odgojno-obrazovnom sustavu… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Od krize naovamo imamo tri vlade koje slijepo i štreberski provode ekonomsku doktrinu iz Bruxellesa, čiji je cilj bio obračun s javnom potrošnjom, obrazovanjem i ljudima koji tamo rade. To je program ekonomske kontrakcije, zbog kojeg je cijeli kontinent zakočen, siromaštvo i nezaposlenost eksplodirali, a povećane nejednakosti razaraju dušu i tkivo Europe. Svi su bili gubitnici osim svjetskih bankstera. Cijeli je kontinent u rukama financijskog i multinacionalnog kapitala koji cijedi i malo i srednje poduzetništvo kao i radnike i građane. […]

Plaće za visoku stručnu spremu u obrazovanju su najniže u zemlji.

Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata

Večernji list, 18. prosinca 2016.

AKTUALNO

• ASOO: Promaknuće nastavnika strukovnih predmeta

Najbolji u strukovnom školstvu

U organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih prošlog je petka u Zagrebu održana svečanost dodjele Rješenja o napredovanju i ponovnom izboru u zvanje mentora ili savjetnika nastavnika strukovnih predmeta. Kako je pozdravljajući okupljene istaknuo Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, svi koji dobivaju rješenje o napredovanju uistinu su najbolje što hrvatsko strukovno školstvo ima...

• Ravnateljsko motrište

Položaj ravnatelja nikad pravno nesigurniji!

Izvan svake je pameti da ravnatelji, koji su izabrani kao kvalitetne osobe u svojem mikro i makrookruženju, nakon isteka mandata imaju Ugovor o radu na određeno vrijeme i da završe na Zavodu za zapošljavanje ako se više ne natječu ili ako ne budu izabrani u sljedećem mandatu... Piše Mile Lulić, ravnatelj Tehničke škole Karlovac

• HAZU: Održana redovita skupština

Središnje mjesto hrvatske znanstvene misli

Tijekom ove godine u HAZU-u je održano ukupno 414 događanja, od toga 130 raznih manifestacija u sklopu Dana otvorenih vrata HAZU-a te 101 znanstveni skup, kongres, simpozij i okrugli stol, 52 predstavljanja knjiga, konferencija za novinare, promocija programa i prikazivanja filmova, 34 posjeta delegacija i događanja vezanih uz međuinstitucijsku suradnju, 28 izložbi, 26 predavanja, 25 svečanih sjednica, dodjela nagrada i koncerata te 11 skupština i sedam komemoracija...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: DV „Mali svijet”, Pula

Vrtić s bogatim školskim programom

U skupinama u kojima se prepozna darovito dijete, bilo da to učini odgojitelj, stručni suradnik ili roditelj, obogaćuje se rad skupine odgovarajućim poticajima i planiranim projektnim aktivnostima ovisno o području djetetove darovitosti i njegova interesa…

• Nadareni učenici i njihovi mentori: Gimnazija Antun Vrančić, Šibenik

Najvažnije je stjecati nova znanja

Poziv u Zagreb radi dodjele bilo kakve nagrade vezane za uspjeh na natjecanjima svakako jest priznanje koje pruža zadovoljstvo. Ipak, znajući da se manifestacija Oskara znanja prije dvije godine nije trebala ni održati zbog nebrige ministarstva i agencije, a i s obzirom na to da nitko nije nagrađen ni nekom materijalnom, a ne simboličkom nagradom, može se zaključiti koliko politika drži do najboljih učenika u zemlji, govori Petar Vrvilo, učenik šibenske gimnazije Antun Vrančić, dobitnik Oskara znanja za postignuća u području povijesti. Njegov mentor, profesor Neven Đurić navodi kako je polaskan i ponosan što je upravo njegov učenik državni prvak.…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Prevencija od najranije vrtićke dobi

Prevencija od najranije vrtićke dobi

Što su djeca starija, sve je teže odgovoriti na njihova pitanja. To je dobro, jer otvara više mogućnosti za detaljnu diskusiju, ali vam donosi i neke nove izazove. Djeca i adolescenti suočeni su s vrtoglavim brojem informacija, od kojih su mnoge prilično loše. Postoji mogućnost da misle kako nešto znaju o određenoj drogi, jer su čitali o njoj na internetu ili u časopisu, ali ti su izvori na lošem glasu kao nepouzdani. Ako ste upoznati s osnovnim znanstvenim činjenicama, bit će te u izvrsnom položaju da se mirno suočite s dezinformacijama i mitovima.... Pišu Vesna Jerković, prof. psihologije i Sanja Pavić, mag. paed, Dječji vrtić CEKIN, Slavonski Brod

• Cjelovita kurikularna reforma: U obzoru edukacijske reformatologije

U potrazi za „novom kućom učenja”

Da bi se hrvatski odgojno-obrazovni sustav uskladio sa sustavima europskih zemalja mora se temeljiti na kurikulumskoj teoriji i metodologiji. Kurikulumski pristup uspostavlja kompetencije kao bitnu odrednicu postignuća u odgojno-obrazovnom procesu i mjerilo njegove uspješnosti. Bez znanstvenog uporišta u reformskoj edukologiji ne može se očekivati valjana reforma odgojno-obrazovnog sustava... Piše prof. dr. sc. Dragutin Rosandić, metodičar književnoga odgoja i obrazovanja

• OŠ Šećerana, Beli Manastir: IKT u nastavi prirodoslovlja

Digitalno osnaživanje prirodoslovne kulture

Suvremeni pristup nastavi prirodoslovlja uz upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije pruža velike mogućnosti vezane za proces učenja i poučavanja. Mlađe generacije učitelja vrlo lako prihvaćaju i primjenjuju tehnologiju u svom radu. No što je s učiteljima koji su tijekom svoga dugog nastavničkoga staža nastavni proces temeljili na drugim principima? Kako promijeniti stav i odnos prema metodama, oblicima i nastavnim sredstvima koji više nisu jedino mogući? Piše Đurđica Petrović, učiteljica razredne nastave, mentorica, OŠ Šećerana, Beli Manastir / PŠ Baranjsko Petrovo Selo

SVIJET

• Studija: Institut za istraživanje

Treba li učenje o duhovnim vrijednostima postati dio ranog obrazovanja?

Studije pokazuju da bi većina mladih cijenila priliku da istraži svoju duhovnost u sigurnom i stabilnom okruženju, oslobođenom predrasuda... Prema Education.com priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Učitelj pomaže učenicima da bi bili uspješni / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PRAVO | Tko je ovlašten nadzirati isplatu dnevnica? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• FINANCIJE | Pomoć za bolovanje duže od 90 dana / Piše Fadila Bahović, dipl.oec. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

SURADNICI JAVLJAJU

• Donja Voća: OŠ Andrije Kačića Miošića | Poezija na njemačkom jeziku

• Gvozd: Osnovna škola | Međunarodni dan volontera

• Hum na Sutli: OŠ Viktora Kovačića | Adventski humanitarni koncert

• Rugvica: Osnovna škola | Veseli posjet svetog Nikole

MEDIJI

• WEB | Zašto i kako sudjelovati u programu Erasmus+

• KAZALIŠTE | «Snježna kraljica» u ZKL-u

• KNJIGE | Dean Slavić, Biblija kao književnost, Školska knjiga, Zagreb, 2016.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

REFORMSKE ZAMISLI I OSTVARENJA U 20. STOLJEĆU

Osnovna škola: Programatska struktura (1958.)
[…] Društvena uloga i odgojno-obrazovni zadaci osnovne škole sastoje se u ovome: – da u granicama mogućnosti te životne dobi pruži svakom mladom čovjeku – bez obzira na prirodnu i nužnu raznovrsnost kasnijih životnih poziva – polaznu, zajedničku što solidniju osnovu suvremenog općeg obrazovanja i društvenog odgoja u interesu svestranog razvoja, punog procvata zdravog i kulturnog života svake ljudske ličnosti, kao i u interesu podizanja kulturnog nivoa društvene zajednice kao cjeline: da svestranim i skladnim odgojnim djelovanjem u školi, povezanim s cjelokupnim vanškolskim životom i aktivnošću omladine, pridonese harmoničnom intelektualnom, fizičkom, moralnom, estetskom, općetehničkog i praktičnom obrazovanju i odgoju svestrane mlade ličnosti svijesnog graditelja socijalizma... […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka, Učiteljskog doma i Školskih novina

Sjećanje na riječku gimnaziju / Janez Trdina (1903.)

REPORTAŽA | 90 GODINA VII. OSNOVNE ŠKOLE VARAŽDIN

Moderna tehnologija ne može zamijeniti kvalitetne ljude

Vjerujem da školu i dalje čine ljudi, stručni, motivirani učitelji i djelatnici. Kvalitetan rad učitelja, odnos prema djeci, priprema i samo izvođenje nastave ne može zamijeniti nikakva oprema. Vezano uz to, jasno, ključan je i timski rad, bez kojeg škola ne može normalno funkcionirati, ističe ravnateljica Ruža Levatić… Piše Branko Nađ