Građani se ne rađaju, oni to postaju odgojem i obrazovanjem

TEMA BROJA: GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Građani se ne rađaju, oni to postaju odgojem i obrazovanjem

Građanski odgoj i obrazovanje usmjereno na iskustveno učenje ima višestruki učinak na osobni razvoj svakog pojedinca, jer potiče mišljenje, rješavanje problema i odlučivanje, svladavanje izazova, kreativnost, preuzimanje rizika za učenje, suradnju s drugima, upravljanje sobom, samovrjednovanje prednosti i nedostataka, razvoj identiteta i samopouzdanje, poduzetnost te vještine uspješnog učenja...
Priredio Marijan Šimeg; za Tema broja Školskih novina govore Vedrana Spajić Vrkaš, Vera Hrvoj, Nevenka Lončarić-Jelačić, Zdenka Novak, Darko Tot...         

UMJESTO UVODNIKA

Mora li se i danas s brjemenom akomodavat

Jasno, u vremenima što se nikako nisu mogla dičiti demokracijom, slobodom i pluralizmom, morale su se i Školske novine – u težnji da se održe – s brjemenom akomodavat (što bi rekao genijalni dum Marin, Držić naš dubrovački). Jesu li pri tom akomodavanju uspostavljale kakvu-takvu ravnotežu između zadanosti politike (osnova i ciljeva) i zahtjeva struke (njezine teorije i metodikâ), o tome će – nadamo se – analitički prosuđivati budući povjesničari naših prilika i procesa u obrazovanju… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Osim racionalizacije, smisao reformi u obrazovanju i znanosti je da se na svim razinama odgajaju i obrazuju ljudi koji će tako zadovoljiti svoje unutarnje interese i potrebe, ali i osigurati svoju egzistenciju. Smisao je da su naša učilišta besplatna svima koji žele učiti, a da s naših učilišta izlaze kompetentni i slobodnomisleći mladi ljudi.

Pola puta: Pregled ostvarenog iz Plana 21 u prvoj polovici mandata Vlade RH

www.kukuriku.org

Osiromašenje starije generacije neminovno izaziva teži i siromašniji život mladih, koji će živjeti lošije od svojih roditelja. Pokazuju to i mnoga europska istraživanja, alarmirajući da se standard niže i srednje klase drastično smanjuje i pravo na obrazovanje postaje sve više ovisno o financijskim mogućnostima roditelja, ali Hrvatska o svojoj društvenoj i obrazovnoj regresiji ne govori, premda je pri vrhu tablica. S jedne strane zbog visokog broja nezaposlenih i nezaposlivih, odnosno onih koji zbog svoje obrazovne i kvalifikacijske strukture uopće nemaju šansu (ponovo) naći posao, a s druge, zato što je među njima sve više mladih, dakle ne onih koji su ostali bez posla nego onih koji ga nikad nisu ni našli. Ti tužni podaci u stvari na pravo mjesto stavljaju sve političke priče o društvu znanja i predizborna obećanja napisana u stranačkim programima.

Hrvatske vlade odavno su pljunule u lice mladima / Jasmina Popović

Express (Zagreb), br. 185., 17. siječnja 2014.

MEĐU NAMA

Koga treba usrećiti upisna politika

Pomalo smiješno onda u tom kontekstu zvuči preporuka da se sve one mlade nezaposlene, koji su uglavnom završili strukovne programe, i prije nego su uopće dobili zaposlenje ubaci u program prekvalifikacije kako bi im se omogućilo da lakše nađu posao. Pitanje je nije li ih se moglo savjetovati o izboru zanimanja prije nego što su upisali srednju školu i stekli kvalifikaciju s kojom jedino mogu sjediti na zavodu za zapošljavanje. Što, uostalom, rade savjetodavne službe, oni ljudi koji se bave takozvanom profesionalnom orijentacijom mladih?  Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• MZOS: Predstavljen pregled deficitarnih i suficitarnih zanimanja

Milijardu kuna za nova zapošljavanja mladih

U Hrvatskoj su najdeficitarnija zanimanja u području medicine, matematike, elektrotehnike, strojarstva i računarstva, ali i anglistike i germanistike, dok je u najvećem broju županija identificiran prevelik broj mladih s kvalifikacijama iz područja ekonomije i prava....

• Kritičko mišljenje

Poliveni poljevač

Građansko je obrazovanje nasušno potrebno u svakoj demokratskoj zajednici – to je nešto što iole korektno ustrojena škola može i mora dati. Drugo je pak pitanje može li škola „provoditi” i građanski odgoj. Jer, u najmanju ruku, tomu je na putu fundamentalno autoritarni ustroj same škole – naređivati nekome da bude demokratski usmjeren ne zvuči baš logično... Piše Žarko Puhovski

• Objavljen Popis udžbenika i pripadajućih nastavnih sredstava

Gotovo polovica novih udžbenika

Ministarstvo je novim Udžbeničkim standardom propisalo da svi udžbenici moraju biti usklađeni s jedinstvenim pravopisom, a propisana je i manja gramatura papira od dosadašnje kako bi bili lakši te je značajno smanjen i broj formata: s dosadašnjih stotinjak na najviše 12 formata. Jednako tako, Ministarstvo je sa svim nakladnicima postiglo dogovor da će broj araka u novim udžbenicima biti za 10 posto manji od dosadašnjeg prosjeka za određeni razred i predmet…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i zračenje

Ne ostavljati mjesta riziku

Djeca su, kako pokazuju brojna istraživanja, najrizičnija skupina kad je riječ o uporabi bežičnih tehnologija. Mnoge vlade diljem svijeta pozvale su na pojačane mjere opreza te se, primjerice, u pojedinim švicarskim, austrijskim, francuskim ili njemačkim školama i vrtićima ukida bežični pristup internetu te se ponovno uvodi žičani model…

• Udruge: Hrvatsko geografsko društvo

Propitati nastavni plan geografije

Zastupljenost geografije kao obveznog nastavnog predmeta u svim vrstama škola u Hrvatskoj je zadovoljavajuća, ali za ocjenu stanja nije dovoljno komparirati samo tjedni ili godišnji broj sati pojedinih predmeta već je važno usporediti doprinos pojedinih predmeta razvoju ključnih kompetencija...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Salezijanska klasična gimnazija , Rijeka: Projekt Comenius Retropolis

Za bolje razumijevanje nedavne prošlosti

Program pod projektnim nazivom Retropolis svojim nazivom sugerira povratak u prošlost, u povijest, uz bitnu usmjerenost prema ovom „sada” koje Europa trenutno živi. Projekt će biti ostvaren u obliku scenskih prikaza tematski vezanih uz povijesno razdoblje osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stoljeća u kojima će biti prikazani ključni događaji u europskim zemljama uključenima u projekt... Piše Mila Popić, prof. engleskog jezika, Salezijanska klasična gimnazija, Rijeka

• Domovinski rat u nastavi povijesti (2)

Tema od koje mnogi bježe

Na studiju povijesti devedesetih godina nije bilo nikakvog seminara, predavanja, izbornu nastave niti bilo čega o temi netom završenog Domovinskog rata. S obzirom na to da su tamo stasali budući profesori povijesti, neshvatljivo je kako je ta tema u to vrijeme bila nepoznanica. Da sami nisu čitali, slušali, gledali stvari vezane uz Domovinski rat, mnogi danas ne bi o tome znali gotovo ništa... Piše Marin Somborac, profesor povijesti, OŠ Ivana Filipovića, Osijek

• Nastava informatike: Europski tjedan programiranja u Cerniku

Učenje programiranja za najmlađe

Zadnjega tjedna mjeseca studenog u školi je obilježen Europski tjedan programiranja. Tim je povodom proveden niz zanimljivih aktivnosti koje su među učenicima vrlo dobro prihvaćene i posjećene. Učenici su mogli iskusiti kako programiranje nije „bauk”, već kreativan i nadasve zanimljiv proces koji razvija naš mozak i naše logičko razmišljanje, uči nas postupnosti, sustavnosti, analizi, rješavanju problema korak po korak... Piše Kristina Novak, učiteljica informatike, OŠ „Matija Gubec”, Cernik

• Učitelji pripravnici: Deset savjeta za uspješan početak

Budite profesionalni, odgovorni, pozitivni...

U protekloj godini broj pripravnika povećao se i značajnim brojem pripravnika – volontera. Veliki broj mladih kolega ima mnoštvo ideja, puni su inicijative, ambiciozni i vrijedni, žele se dokazati i pokazati sve što znaju. Evo nekoliko prijedloga koji bi pripravnicima mogli olakšati put... Piše Josipa Gračanin, prof., pedagoginja, OŠ Ivana Zajca, Rijeka

REGIJA

• BOSNA I HERCEGOVINA | Konferencija o depolitizaciji visokog obrazovanja

Jednak pristup kvalitetnom i modernom obrazovanju

Na konferenciji se raspravljalo o društvenoj odgovornosti i financiranju visokog obrazovanja, što je pretpostavka autonomije sveučilišta u BiH, te o depolitizaciji visokog obrazovanja kao pretpostavke i uvjeta za ostvarivanje prava na visoko obrazovanje utvrđeno međunarodnim standardima… Prema Dnevnom listu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• VELIKA BRITANIJA | Hoće li 2014. biti godina nastavnih pomoćnika

Treba pomoći i onima koji pomažu u nastavi

Mnogi priželjkuju poboljšanje uloge i funkcije pomoćnika u nastavi, a trenutak ne može biti bolji. Jesenske će reforme u Velikoj Britaniji promijeniti način na koji će škole rješavati probleme učenika s teškoćama, što uključuje i novi kodeks rada… Prema The Guardian priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | U potrazi za srećom / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Motivacija učitelja za rješavanje školskog neuspjeha / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Probni rad (2) / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Mogu li mediji spajati generacije / Piše Igor Kanižaj, dr.sc. docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Nastavnici i strojevi: četiri proturječnosti / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Deset zabluda o prehrani / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Čakovec: Graditeljska škola | Pomoć za Stamilino školovanje u Tanzaniji

• Varaždin: I. OŠ Čakovec | Korištenje tableta u učenju i podučavanju

• Osijek: Osnovna škola Mladost | 21. Zimska škola matematike

• Strahoninec: Osnovna škola | Šesti susret škola partnera u Francuskoj

MEDIJI           

• WEB | Za popularizaciju znanosti u školama (http://www.carnet.hr/ise/)

• TV | O obrazovanju zbrda-zdola (Press klub / HTV1)

• KAZALIŠTE | Čarobnjak iz Oza -  Zagrebačko kazalište lutaka, prosinac 2013.

• KNJIGE | Nastava povijesti usmjerena prema ishodima učenja - priručnik za nastavnike povijesti - Marijana Marinović online priručnik, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Jezik, Napredak, Kaj

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Obuka ženam u dužnostih im  / François de Salignac de La Mothe-Fénelon (1687.)
[…] Hajdmo sada na pojedine stvari, u kojih imade žena podučena biti. Koji su joj poslovi? Njoj je uzgajati djecu; dječake do neke dobe, djevojčice dok se ne udadu ili ne idu u samostan. Imade pazit na ćudorednost služičadi, na njihovo vladanje i službu. Njoj su u ruci svakakovi troškovi, sredstva, kako da sve štedljivo i pristojno uredi. Pače joj je sklapat zakupne pogodbe te primat prihod. Znanje se žena, kao i znanje mužkaraca ima stegnut na njihovo zanimanje. Kakova je razlika u njihovih poslovih, takova ima biti i u njihovih naucih. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka, Jutarnjeg lista, Preporoda i Školskih novina

Učitelj Dobrašin (1871.) / Ivan Trnski

REPORTAŽA | OSAM DESETLJEĆA IV. GIMNAZIJE, ZAGREB

Jezičarima su otvorena vrata diljem svijeta

U vidu priprema za možebitni odlazak u svijet škola niz godina ostvaruje međunarodnu suradnju s brojnim europskim školama, pa i šire. Kontinuirano surađuju s Hrvatskom gimnazijom „Miroslav Krleža” iz Pečuha i sa školom Clearwater Central Catholic Highschool na Floridi, a povremeno i sa školama iz Francuske i Njemačke… Piše Branko Nađ