
Usporedna analiza vremenskog trajanja nastave u obvezatnom obrazovanju u Europi pokazuje da se Hrvatska nalazi na samom začelju po vremenu poučavanju u redovitoj nastavi u obvezatnom obrazovanju – hrvatski osnovci provedu u redovitoj nastavi u prosjeku u jednoj školskoj godini svega 555 tzv. sunčanih sati (60 minuta) dok su na vrhu ljestvice Irska, Francuska, Italija i Nizozemska s 900 i više sati redovite nastave tijekom jedne školske godine...
Pišu Ivana Čavlović i Ivan Rodić; za Temu broja govori Milan Matijević...
U ovome broju čitateljsku bismo pozornost voljeli usmjeriti na neke važne činjenice našega odgojno-obrazovnoga sustava promatrane u međunarodnome kontekstu, u prvome redu na razinu učeničkih postignuća u području računalne i informacijske pismenosti, te na svojevrsnu a ozbiljnu prikraćenost naših učenika kad je riječ o broju sati školskog poučavanja i učenja u obvezatnom obrazovanju. Istina, o tim smo temama već pisali, s ovoga ili onoga motrišta, no sada spoznaje o tome potkrjepljujemo pokazateljima međunarodnih projekata, istraživanja u kojima se rabe jedinstveni pojmovni i kategorijalni sklop te osmišljena metodologija, dakako i jednaka pitanja/zadatci, pa su rezultati pouzdani i pogodni za usporedbe i rangiranja... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina
Posvećivanje posebne pažnje nastavničkoj profesiji trebao bi idućih godina biti prioritet. U jedanaest zemalja članica vidljiv je nedostatak kvalificiranih učitelja (Austrija, Belgija (francuska zajednica), Danska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska), a to je poseban problem u školama u ugroženim područjima. Rezultati istraživanja TALIS također naglašavaju da bi nastavnicima početnicima trebao biti omogućen pristup formalnim programima obrazovanja i dodatnog stručnog osposobljavanja te sustavnim mehanizmima procjene. Dosljedan politički okvir o poučavanju trebao bi istaknuti atraktivnost nastavničke profesije te zapošljavanje i zadržavanje kvalificiranih nastavnika. Dužnu pozornost treba posvetiti osmišljavanju obrazovnih programa za nastavnike koji razvijaju vještine potrebne za poučavanje različitih skupina učenika.
Education and Training Monitor 2014 / Europska komisija, 2014.
Već se sada može pretpostaviti da će si kandidati u hrvatski uljuđenom dijalogu prebrojavati krvna zrnca, provjeravati svjetonazorski profil, analizirati jedan drugome obiteljsko stablo doslovce do korijena, da će vaditi loše ocjene iz gimnazijskih svjedodžbi, a sve da bi omalovažili i ocrnili svoga rivala, takmaca u borbi za predsjedničku fotelju... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
• Zagreb: Sindikati zbog outsourcinga pred Vladom RH
• Split: Dvadeseti Dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i posvojenje
• Zagreb: Stručni skup u Matici hrvatskoj za djelatnike u učeničkim domovima
• NCVVO: Istraživanje ICILS 2013
Analize razlika u postignućima učenika između i unutar zemalja sudionica te kontekstualni podatci prikupljeni u istraživanju omogućuju zemljama sudionicama i obrazovnim sustavima stjecanje boljeg razumijevanja konteksta i ishoda obrazovanja u području računalne i informacijske pismenosti...
• Hrvatske škole u EU projektima: Hotelijersko-turistička škola, Opatija
• Dubrovnik: Oživljavanje zaboravljenog govora
• IV. OŠ Varaždin: Međunarodna suradnja u sklopu Programa „Erasmus+”
• Komunikacija u školi (u svjetlu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologija)
Svjedoci smo da se u komunikaciji s učiteljima javljaju razne poteškoće koje su posljedica nedovoljna međusobnog poštovanja i nerazumijevanja sudionika u školi kao i birokratiziranih odnosa u sustavu. Nažalost, kako opada ugled školstva, tako se smanjuje i ugled učitelja. Njegov se profesionalizam i kompetentnost dovodi u pitanje često s pozicije neznalica, nezadovoljnika koji svoje nezadovoljstvo usmjeravaju na krive osobe. Stoga je utješna činjnica da se Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologija dosta pozornosti posvećuje podizanju ugleda učitelja... Piše Marija Ajša Peuc, diplomirana pedagoginja u mirovini, Zagreb
• Crna Gora: Forum političkih vođa za Zapadni Balkan i Tursku
Forum je bio prilika da politički vođe razmijene stavove o naporima države u razvoju vještina koje potiču povećanje konkurentnosti, zapošljavanja i socijalne inkluzije do 2020. godine... Prema MPCG-u priredio Ivica Buljan
• Njemačka: Kolika je zastupljenost novih medija i tehnologija u učionicama
Novi se mediji premalo koriste u njemačkim školama. Do te je spoznaje došla studija u kojoj su sudjelovali učenici iz 24 zemlje. Njemačka djeca – a i njihovi učitelji – očito još uvijek više vole „staromodnu” nastavu... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović
• PSIHOLOGIJA | Prepisivanje na ispitima znanja / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
• PEDAGOGIJA | Mjesec borbe protiv ovisnosti / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak
• PRAVO | Tko može sudjelovati u izboru i imenovanju ravnatelja škole / Olivera Marinković, dipl. iur.
• SIGURNOST NA INTERNETU | E-pošta naša svagdašnja / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica
• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Produkcija video seminara / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu
• ZDRAV ŽIVOT | Otpadne stvari iz ljudskog tijela / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine
• Zlatar: OŠ Ante Kovačića | Osmaši posjetili knjižnicu Filozofskog fakulteta
• Štitar: OŠ Ivan Goran Kovačić | Integrirani dan povodom Dana kruha
• Kaštel Stari: Gradska knjižnica | Edukativno-zabavne igre «Prijatelj vašeg uspjeha»
• Brod Moravice: Osnovna škola | Desetljeće županijskog bibliobusa i Mjesec knjige
• WEB | Da znanost globalno pokrene razvoj http://www.nature.com/wls
• TV | Tko je kome gost, dobrodošao navodno
• KAZALIŠTE | Pepeljuga Kazališta Trešnja, Zagreb
• KNJIGE | Sanda Ham, Jadranka Mlikote, Borko Baraban i Alen Orlić Hrvatski jezični savjeti, Školska knjiga, Zagreb, 2014.
• ČASOPISI | Matka, Poučak, Obnovljeni život
Kriteriji vrednovanja i ocjenjivanja vrlo su jasni, transparentni i visoki i naša djeca nauče učiti, raditi, biti vrijedni. To se pak najbolje vidi kada odu u srednje škole, gdje zapravo uglavnom zadržavaju ocjene i uspješnost iz osnovne škole. Zato imamo jako dobre povratne informacije iz srednjih škola, naglašava ravnateljica Sanja Čagalj… Piše Branko Nađ