Imamo problem, ali nemojte nikome reći!

TEMA BROJA: PRIKRIVANJE „NEPOŽELJNIH” OBILJEŽJA U DJETINJSTVU

Imamo problem, ali nemojte nikome reći!

Proces skrivanja bilo kojeg problema u rasponu od fizičkog izgleda, bolesti, spolne orijentacije do teškoća koje nisu vidljive, ali predstavljaju problem, kao i proces njihove stigmatizacije mladih nosi brojne i velike posljedice. Kako će se dijete s time nositi i kad će o tome pričati ovisi o karakteristikama njega samoga, o karakteristikama njegove okoline i nema strategije koja će biti efikasna u svim situacijama. Sigurno je da otkrivanje u podržavajućoj okolini najviše pomaže u prevladavanju svih teškoća...
Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Jelena Maričić, Stanislava Džaja, Tanja Dejanovič Šagadin, Jadranka Orehovec...

UMJESTO UVODNIKA

Ako’š sa mnom razgovarat’– muči!

Iskusni i ugledni znanstvenik dr. Marko Samardžija je, uz ostalo, s razlogom suzdržan (blago rečeno) prema izjavi mladog kolege jezikoslovca koji samouvjereno koliko i nevjerodostojno ovih dana najavljuje (prema kriteriju potvrđenosti riječi u praksi) neki novi pravopis. Ne bude li od toga ništa, kao što po svoj prilici novoga pravopisa vjerojatno ne će biti do ulaska Hrvatske u EU (što je dotični također najavio), ipak ne bi bilo dobro p(r)ozvati ga da umukne, ali isto tako ne bi trebalo previše podcijeniti pouke njegovih medijskih istupa, ako ni zbog čega drugoga onda zbog košulja koje rado nosi i u kojima se fotografira… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Trebaju nam nove metode, u svemu: u privredi, odgoju, školovanju koje će biti adaptiarne ritmu današnjeg vremena. Neke metrode ne stare, primjerice Camridege i Oxford koledža gdje učenici žive zajedno s učiteljima. Prisjetimo se školovanja djece iz bogatih familija. Bilo je idnividulzirano. To bi bilo idealno da nam djeca mogu odrasti u ono što već jesu, a različiti su, srećom. To nam izgleda skupo, ali najskuplje je propasti. Nužne su te metode školovanja koje su i danas najbolje.

Dr. Miroslav Radman

http://www.vecernji.hr/regije/rotary-forum-trebaju-nam-nove-metode-skolstvu-clanak-514776; 23. veljače 2013.

MEĐU NAMA

Inkluzija ili krajnji egoizam

Dovoljno je da u školi koju pohađa njihovo dijete bude samo jedan učenik s tjelesnim invaliditetom koji im jako bode oči i u razvoju «ometa» njihovu zdravu djecu. I to govore roditelji djece – gle ironije! – koja pohađaju školu čije je jedno od temeljnih poslanja zajedno s učenicima i njihovim roditeljima promicati upravo vrijednosti inkluzivnog obrazovanja i prihvaćanja različitosti u najširem smislu. Baš zato ne vjerujem da su roditelji cijeli kraval izveli da bi ubrzali rješavanje problema... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• HAD: Stručni skup andragoga

Između aktualnosti u obrazovanju i mjera politike zapošljavanja

Zimska andragoška konferencija, 34. po redu, održana prošloga tjedna u Stubičkim Toplicama, po temama i raspravi bila je dobro osmišljena s obzirom na zahtjeve vremena i prijedloge struke, a zasigurno bi bila i uspješnija glede njena odjeka u praksi da je broj sudionika bio veći…

• Učilište IDEM Zagreb: Novo zanimanje u Hrvatskoj

Školovanje pomoćnika u nastavi

Istinske prepreke inkluziji nisu teškoće djece već neprilagođeni sustav te osobne i društvene predrasude. Inkluzivna škola traži razdoblje prilagođavanja svih sudionika, od društva, udruga, škola, nastavnika, roditelja do onih kojima je i usmjeren, dakle djece s teškoćama, smatra ravnatelj učilišta Darko Kobetić…

• Predškolski odgoj: Djeca i mliječni proizvodi

Majčinim mlijekom do zdravog odrastanja

Danas se u tvorničke dojenačke mliječne pripravke dodaju dugolančane višestruko nezasićene masne kiseline, taurin, nukleotidi, palmitinska kiselina prebiotici i probiotici... Međutim, još uvijek nije pronađen način da se u mliječne pripravke dodaju imunosne stanice i brojni imunosni čimbenici, nužni za obranu organizma od raznih uzročnika upale…

• Održan Lidrano Grada Zagreba

Praznik stvaralaštva za oči i uši

Na ovogodišnjoj smotri, koja je održana od 18. do 21. veljače, sudjelovalo je više od tisuću učenika zagrebačkih osnovnih i srednjih škola. U pratnji svojih učitelja, imali su priliku predstaviti svoje književne i novinarske uratke, školske listove i radijske emisije te pojedinačne i grupne scenske nastupe. Osim u kazalištu „Kerempuh”, smotra se održavala i u kazalištu „Vidra” i na okruglim stolovima u Osnovnoj školi Antuna Gustava Matoša i u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga, dvjema školama koje su već nekoliko godina sjajni domaćini ove manifestacije...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Razgovor: Prof. dr. sc. Marko Samardžija

Jezik u raljama politike

Potkraj prošle godine u izdanju Školske knjige pojavila se knjiga Hrvatski jezik i pravopis od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske (1918. – 1941.) autora prof. dr. sc. Marka Samardžije, redovitoga profesora pri Katedri za hrvatski standardni jezik Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Postanak ove knjige, kako nam objašnjava sam autor u predgovoru, povezan je s proučavanjem sudbine hrvatskoga jezika i pravopisa u vrijeme NDH... Piše Ivan Rodić

• Djeca s poteškoćama: Poučavanje čitanja i pisanja

Pogrešne procjene o smanjenoj inteligenciji

Već u drugom polugodištu drugog razreda znatna odstupanja i neuspjeh u vezani su za teškoće koje dijete ima i kojima treba odgovarajući pristup i pomoć logopeda. Što prije ustanovimo problem i počnemo s odgovarajućom stručnom pomoći, to će i rezultati biti bolji i dijete će se prije uključiti u redoviti sustav školovanja... Piše Vlatka Jantolek, prof., logoped, DV Bukovac, Zagreb

• IV. gimnazija, Zagreb: Povijesno-pedagoški projekt „Staze sjećanja” u Normandiji

Za Europu mira i pravde

Učenici IV. gimnazije iz Zagreba sudjelovali su na povijesnoj konferenciji o masovnim zločinima u XX. stoljeću koja je održana u živopisnoj Normandiji. Ovakvim projektima koji su sastavni dio prakse i rada IV. gimnazije koja ima dvojezični nastavni program na engleskom, njemačkom i francuskome jeziku nastoji se učenicima pružiti mogućnost povezivanja s europskim i svjetskim školama i usavršavanja stranih jezika radeći na zajedničkim projektima... Pišu Spomenka Šabić, prof. francuskog jezika i Julija Pantić, prof. povijesti

• Ocjenjivanje učenika: Od «zadovoljavajuće» škole do kvalitetne škole (1)

Sveobuhvatno vrjednovanje učeničkih postignuća

Ocjenjivanje je učenika postupak kojim se propisima prati učenikovo odgojno-obrazovno postignuće i određuje stupanj razvoja koji je postigao u odnosu na određeni plan i program rada. Taj postupak treba promatrati s više aspekata, jer je ocjenjivanje višeslojno i višedimenzionalno... Piše Ankica Benček, učiteljica u mirovini, Zagreb

REGIJA/SVIJET

• CRNA GORA | Prijedlog izmjena Zakona o općem odgoju i obrazovanju

Veća uloga školskih odbora u izboru ravnatelja

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o općem odgoju i obrazovanju, u najvećem broju slučajeva Vlada Crne Gore odnosno Ministarstvo prosvjete biraju i razrješavaju direktora obrazovne ustanove. Time se umanjuje utjecaj i značaj školskih odbora u postupku izbora i razrješenja direktora i njihova se funkcija svodi na tehničko raspisivanje natječaja… Prema Vijesti priredio Ivica Buljan

• EUROPSKA UNIJA | Visoko obrazovanje

U-Multirank – novi sustav rangiranja sveučilišta

S ciljem da ispravi nedostatke drugih međunarodnih sustava rangiranja sveučilišta, Bruxelles je osmislio i upravo počeo primjenjivati U-Multirank, nov višedimenzionalni sustav međunarodnog rangiranja visokoškolskih institucija. Očekuje se da će se u pilot-rangiranje, koje će biti objavljeno početkom 2014., uključiti oko 500 sveučilišta... Prema University world news i U-Multirank.eu priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Visokim samopoštovanjem protiv depresije / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Normativi za prehranu učenika u osnovnoj školi / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Rješenje o psihofizičkom stanju djeteta / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Izbor i imenovanje članova školskog odbora (2) / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Reći «ne» špijunima na Facebooku / Piše Danijel Labaš, dr.sc., profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu / ww.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Škola kao tvornica, učenici kao proizvodi / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Kako djelotvornije provoditi dijetu / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Bobota: Osnovna škola | Kreativno kroz praznik ljubavi

• Čakovci: Volontiranje u osnovnoj školi | Poruke tolerancije i ljubavi

• Rijeka: OŠ Ivana Zajca | Dječja karnevalska povorka

• Trpinja: Dan osnovne škole | Ponosni na naših 236 ljeta

MEDIJI

• WEB | Udruga Zamisli treba pomoć da bi nastavila pomagati drugima (http://www.zamisli.hr)

• TV | Sastojci i okusi hrane u novijim ratovima (dokumentarni film Kuhanje povijesti - HTV2)

• KAZALIŠTE | Amerikanska jahta u splitskoj luci, HNK Split 2013.

• GLAZBA | Snaga Verdijeva realizma

• KNJIGE | Slika i crtež u psihoterapiji djece i obitelji / Damir de Zan, Medicinska naklada, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Hrvatski iseljenički zbornik 2013., Meridijani

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

O znanjima i vještinama / Nikola Gučetić (1589.)
[…] Reći ću vam koliko mogu. Kao prvo nužan je zakon kojemu se čovjek po razumu mora podvrgnuti, stoga se najprije mora podučiti božanskome kultu, koji je svima ljudima, po naravi, bio najprije poznat, kako to izjavljuje Platon u svojoj knjizi o Zakonima. On navodi kako su perzijski kraljevi poradi toga običavali svoju djecu, prije učenja prirodnih i društvenih predmeta, podučavati Zoroastrovu i Ormuzdovu magiju koja se nazivala nauk vjere [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Preporoda, Škole i Školskih novina

Uspomene staroga školnika: Prinos povijesti našega školstva (4) / Ivan Martinović (1905.)

REPORTAŽA | ŠEST DESETLJEĆA IV. OSNOVNE ŠKOLE VARAŽDIN

Kvaliteta škole leži u daljnjem životnom uspjehu bivših đaka

Moramo djeci osigurati kvalitetno upisivanje u srednje škole odnosno držati se tendencije da tom mladom čovjeku trebamo osigurati razvoj i što bolji život, da bude konkurentan, sposoban, trajno upošljiv kada jednog dana izađe na tržište rada. Zbog toga se bez skromnosti možemo smatrati uspješnom školom, pogotovo s obzirom na tešku socijalnu sliku našeg upisnog područja, govori nam ravnateljica Jasmina Dvorski… Piše Branko Nađ