Informatika nije (samo) pisanje teksta i slanje e-maila, nego – (i) način mišljenja

TEMA BROJA: NASTAVA INFORMATIKE

Informatika nije (samo) pisanje teksta i slanje e-maila, nego – (i) način mišljenja

Informacijska tehnologija postala je sastavni dio čovjekova svakodnevnog života. U svjetskoj konkurenciji zemlja može biti uspješna samo ako obrazuje ljude koji kreativnošću i inovativnošću stvaraju nove proizvode, sustave i usluge. Posebnu važnost u tom obrazovnom procesu ima obrazovanje iz područja matematike, prirodoslovlja i tehnike i posebice informatike. Ona gospodarstva koja se ne budu zasnivala na visokorazvijenim informacijskim tehnologijama gubit će korak na globalnim tržištima, a zaposleni u njima bit će osuđeni na nisko plaćena radna mjesta... Priredili Ivan Rodić i Ivica Buljan; za Temu broja Školskih novina govore Vedran Mornar, Damir Boras, Dejan Škvorc, Zvonko Kusić, Leo Budin, Zlata Markučić, Jasminka Mezak...

UMJESTO UVODNIKA

Raštimani orkestar dok svira

Doista, školstvo nam je poput raštimanog orkestra, a održavanju tog stanja, uz mnoga „potpirivanja sa strane”, pridonose i neke novije, blago rečeno zbunjujuće odluke i izjave iz samoga vrha prosvjetne vlasti, kao što raštimanost (u smislu beskorisnosti) „potvrđuje” besramna izjave jednog saborskog zastupnika, neukog i oholog u izjavi tobože iskrenoj, a zapravo glupom do bola… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Ta diploma, uostalom, nikad mi nije zatrebala niti sam se njome koristio. Radio sam kao uspješni privatnik i što se moga životnog puta i uspjeha tiče, nisam morao završiti ni dva razreda osnovne škole.

Ante Jerolimov, saborski zastupnik (HDZ), osumnjičen za krivotvorenje diplome

www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/282437/Default.aspx; 17. travnja 2015.

Poštovani gospodine Vedrane, gospodine ministre!

Izjavili ste da ne znate što se u školama događa nakon 15. lipnja. Točnije, Vi se pitate. Evo, pozivam Vas u svoju školu (OŠ Malešnica, Zagreb) kako biste vidjeli i doznali što se događa jer nema smisla da ste ministar obrazovanja, a da ne znate što se u školama događa nakon završetka nastave.

Srdačan pozdrav i do, nadam se, skorog viđenja, kraj nastavne godine samo što nije.

Sanja Lukić, učiteljica kemije i predsjednica udruge Nastavnici organizirano

http://nastavnici.org/2015/04/18/ministre-navratite-u-nasu-skolu-nakon-15-lipnja; 18. travnja 2015.

MEĐU NAMA

Što će sutra biti s nama...

Sindikati javnih službi digli su se na noge, lani početkom lipnja prikupili više od 612 tisuća potpisa građana za svoju inicijativu – donošenje zakona kojim bi se bilo kojoj vlasti onemogućilo da provede takvu nakanu i da potezom pera zapečati sudbinu oko 26 tisuća radnika i radnica zaposlenih na pratećim i neosnovnim poslovima, odnosno poslovima koji nisu neophodni za obavljanje osnovne djelatnosti. Već polovicom srpnja predstavnici inicijative oko koje se okupilo čak 17 sindikata predali su prikupljene potpise predsjedniku Sabora očekujući rješenje zahtjeva za raspisivanje referenduma u kratkom roku. No, budući da saborskim tijelima, ali i uvaženim zastupnicima, mnoge stvari koje su inače običnom puku posve jasne, nisu bile posve jasne, zatražena je od Ustavnog suda procjena ustavnosti referendumskog pitanja... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Opatija: Konferencija Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Istraživanja paradigmi djetinjstva, odgoja i obrazovanja

Možemo li današnjoj generaciji učenika ponuditi neke primjerene didaktičke scenarije koji prate njihov način življenja, komuniciranja i učenja ili ćemo ih i dalje prisiljavati da se prilagode didaktičkim modelima koji su već dugo predmetom kritike...

• Split: Regionalna Domijada u najvećem učeničkom domu u Hrvatskoj

Rad s mladima je poziv, a ne posao

Iako domski listovi nisu uključeni u natjecateljski dio, u Učeničkom domu Split posebno se ponose listom „Svjedok”, koji zajedno s učenicima priprema i uređuje odgajatelj Ivan Smoljić...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i pjevanje

Pjevanje potiče govorno-jezični razvoj

Istraživanja pokazuju da djeca čak u intrauterinom razdoblju mogu razlikovati majčin glas od buke, a najučinkovitije sredstvo komunikacije mogle bi biti upravo pjesmice. Štoviše, bebe su od začetka do rođenja neprestano izložene ritmu majčina srca. Novija istraživanja u neurologiji otkrila su da zvuk, ritam i ostali oblici kojima roditelji pokušavaju stimulirati bebu u trbuhu doslovno oblikuju mozak, za razliku od uvriježenog mišljenja da se samo utiskuju u njega…

• Zagreb: X. gimnazija „Ivan Supek”

Ljudski živjeti znači stvarati

Zagrebačka X. gimnazija u počast čovjeku čije ime nosi već nekoliko godina provodi projekt pod nazivom „Dani Ivana Supeka”, kako bi potaknuli stvaralaštvo mladih, promovirali humanistički, znanstveni i inovatorski duh. Prošloga tjedan tijekom tri dana u školi su organizirane različite radionice u društveno-humanističkom, prirodoslovnom, glazbenom, scenskom, filmskom, sportskom području u kojima su gimnazijalci mogli po tko zna koji put pokazati svoju kreativnost, ali i usvojiti vrijednosti humanizma, nenasilja, tolerancije, beskompromisne borbe za mir, ljudskih prava i socijalnu pravdu, koje su bile način života velikog čovjeka, Ivana Supeka…

• U očekivanju novoga koncepta odgojno-obrazovnoga sustava (3)

Od kurikuluma do kompetencija

Za uspješno oblikovanje kurikuluma za sve stupnjeve odgojno-obrazovnog sustava traži se koordinacija stručnih povjerenstava za sve odgojno-obrazovne stupnjeve te koordinacija sa stručnim povjerenstvima za odgovarajuće kurikulume iz umjetnosti, društvenih znanosti i stranih jezika. No bez jasno definirane metodološke matrice ne mogu se očekivati valjani predmetno-modularni kurikulumi i njihove inačice (jezgrovni, razlikovni i školski kurikulum)...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• DV Tatjane Marinić, Zagreb: Slobodne igre

U funkciji cjelovita razvoja djeteta

U slobodnoj igri djeca djeca znaju itekako međusobno surađivati, dogovarati se, međusobno se uvažavati, zajednički tražiti i pronalaziti rješenja u problemskim situacijama, razvijati strpljivost i toleranciju. U skupini vlada radosna atmosfera, svi se osjećaju uvaženo i prihvaćeno. Djeca razvijaju socijalne vještine. Igra je autentična i konstruktivna, a sam je proces važniji od ishoda akcije... Pišu Vlatka Krajačić, odgojiteljica mentorica, Lidija Kišur, odgojiteljica mentorica i Kristina Barbarić, prof. ped., ravnateljica, DV Tatjane Marinić, Zagreb

• Obrazovne institucije u projektima EU: Prirodoslovna škola Karlovac

Zdrava radna mjesta za zdravu hranu

Projekt je omogućio modernizaciju postojećih školskih kurikuluma u sektoru poljoprivrede, prehrane i veterine, jačanje kapaciteta institucija za obrazovanje odraslih, stvaranje regionalne mreže strukovnih škola u sektoru poljoprivrede te edukaciju učenika i odraslih za proizvodnju hrane korištenjem obnovljivih izvora energije... Piše Marijan Šimeg

• OŠ Jelsa: Fotoradionica „Procesija za Križen”

Tragom pasionske baštine

Rezultat radionice bit će izložba fotografija mladih autora, a u planu je i izdavanje posebne fotomonografije kao vrijedne zabilješke bogate pasionske baštine Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja i Vrboske. Sve to kao rad kreativnih učenika koji su na kvalitetan način proveli dio svojih proljetnih praznika... Piše Katija Barbić, učiteljica tehničke kulture, OŠ Jelsa

• Istraživanje: Dostupnost i uporaba suvremenih medija u osnovnoj školi (1)

Boje li se Gutenbergovci elektroničke ere?

Kakva je situacija među učeničkom populacijom što se tiče dostupnosti i korištenju novih medija u učenju i slobodnom vremenu, imaju li ti mediji ulogu u obrazovnom procesu i koliku te koja opća mjesta tih sadržaja navode kao generacijski važne mogu se vidjeti u rezultatima istraživanja provedena u I. osnovnoj školi Bjelovar među učenicima četvrtoga i sedmoga razreda... Pišu mr. sc. Zdenka Brebrić, pedagoginja savjetnica i mr. sc. Nataša Ljubić Klemše, učiteljica savjetnica, Tim za kvalitetu I. osnovne škole Bjelovar

• Obrtnička škola za osobne usluge, Zagreb: Uspješan nastavak projekta „Idemo u Europu!”

Po nova frizerska iskustva u Milano

Projekt Idemo u Europu! koji se već drugu godinu zaredom vrlo uspješno provodi u zagrebačkoj Obrtničkoj školi za osobne usluge ima na učenike gotovo magičan učinak. Osim što su silno motivirani da dobrim rezultatima steknu uvjete za sudjelovanje, daju svoj maksimum na aktivnostima i uistinu u najboljem svjetlu predstavljaju sebe i školu... Piše Sanda Modrić, voditeljica projekta „Idemo u Europu”, Obrtnička škola za osobne usluge, Zagreb

REGIJA

• BiH: Elvira Dilberović nova je ministrica znanosti i obrazovanja

Obrazovni uvjeti moraju biti jednaki za sve

Ministarstvo obrazovanja i znanosti FBiH nastavit će poticati razvoj znanstvenoistraživačke djelatnosti, praćenje inovacija... U tom smislu ono ima značajnu ulogu koordiniranja u ostvarivanju prava u području obrazovanja i znanosti, koja će idućim planiranim aktivnostima postati još vidljivija... Prema Oslobođenju priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Velika Britanija: Program Udruge za osobno, društveno, zdravstveno i gospodarsko obrazovanje

Spolni odgoj ne potiče na seks nego na – razmišljanje

U uvodu nacrta dokumenta novog programa stoji da mlade treba poučavati o seksualnom pristanku i prije nego što postanu seksualno aktivni. Učenje o zdravim odnosima ključno je kako bi 16-godišnjaci, koji su uglavnom već seksualno aktivni, ostali zdravi te bili sigurni i zaštićeni od zlostavljanja i izrabljivanja... Prema BBC Education priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Može li se spriječiti zaboravljanje / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Kako platiti učitelja koji je koordinator međunarodnog projekta / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Papirnato ili digitalno - pitanje je sad / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Softver otvorenog koda u obrazovanju nije samo opcija / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Kako se riješiti gljivičnih infekcija noktiju / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Budinščina: OŠ «Vladimir Nazor» | Čitajmo zaboravljene knjige

• Novigrad Podravski: OŠ «Prof. Blaž Mađer» | Učenici PŠ Plavšinac posjetili koprivničku gradsku knjižnicu

• Tordinci: Osnovna škola | Platnena vrećica čuva prirodu

• Split: Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju | «SolidarnoST» na djelu

MEDIJI

• WEB | Izostanak dosljedne politike promjena u visokoškolskom obrazovanju http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/thematic_reports_en.php

• KAZALIŠTE | «Carevo novo ruho» Zagrebačko kazalište lutaka

• TV | Groteskne slike likova nadrealnog muzeja (Otvorenje Muzičkog biennala Zagreb (prijenos) - HTV3)

• KNJIGE | Marina Marasović-Alujević i Katarina Lozić Knezović, Toponimija otoka Šolte, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2014.

• ČASOPISI | ABC tehnike, Hrvatska revija

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Pravila Hrvatskoga pedagogijsko-književnog sbora / 1871.
[…] §. 2. U tu svrhu izdavat će društvo pedagogijske i obće obrazovne spise za pučke učitelje iza školsku mladež, osnovati će si za svoj rad potrebnu knjižnicu i nabavit će si potrebne sbirke, uredit će pedagogijsku čitaonicu za članove svoje i nastojat će, da si vanjsko učiteljstvo takove knjižnice ustrojava; nagradjivat će i podupirati izdavanje pedagogijskih spisa, davat će putne i naukovne podpore, priredjivati će pedagogijska i ina popularna naučna predavanja, podnosit će višim vlastim iz svojih skupština obrazložene predloge na boljak školstva smjerajuće, ocjenjivat će sva djela pučkoj školi namienjenjena, i rabit će u obće sva zakonom dozvoljena promicala u §. 1. naznačene svrhe. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Ogledalo za pitomce Kolegija sv. Antuna u Varaždinu (1931.)

REPORTAŽA | 170 GODINA ŠKOLSTVA U BAŠKOJ VODI

Djeca se stalno vrte oko škole, jer drugih sadržaja baš i nemaju

Nemamo ekstrema ni u jednom smjeru, niti slabih ocjena niti inflacije odlikaša. Važnije je od toga da su djeca zaista dobra i problema s njihovim ponašanjem nemamo. To je možda izravna posljedica smanjenog broja učenika, pa bih rekao da je očito svako zlo za neko dobro, ističe ravnatelj Matko Granić… Piše Branko Nađ