Jamstvo zdravije i sretnije Hrvatske

TEMA BROJA: KURIKULUM ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Jamstvo zdravije i sretnije Hrvatske

Često osporavani zdravstveni odgoj krenuo je od ove školske godine i to u svim razredima od prvog osnovne do završnog razreda srednje škole, a njegovi sadržaji raspoređeni u četiri modula – Živjeti zdravo, Prevencija ovisnosti, Prevencija nasilničkog ponašanja i Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje – obrađivat će se u skladu s dobi, interesima i potrebama mladih te izazovima s kojima se nove generacije susreću...
Priredili Marijan Šimeg i Branko Nađ; za Temu broja Školskih novina govore Vesna Jureša, Vinko Filipović, Darko Tot, Dubravko Lepušić, Sanja Prelogović, Milana Rastović...

UMJESTO UVODNIKA

A da Vlada manje pomaže prosvjetnim djelatnicima?

Podsjećamo (ako je zaboravljeno, a pisali smo o tome): Plan 21, onaj što ga je prije izbora iznjedrila Kukuriku koalicija, a Vlada Republike Hrvatske potvrdila svojim Programom, zagovarao je „poboljšanje društvenog i materijalnog položaja nastavnika”. Kako to „gordo zvuči”! Pa i daje putokaz uoči pregovora o novom kolektivnom ugovoru... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Prema podacima Eurostata (2009.), očekivano trajanje obrazovanja u Hrvatskoj iznosi 15,3 godina što je manje od prosjeka EU koji iznosi 17,2 godine. Cjeloživotnom učenju u Hrvatskoj uglavnom se pristupa kao obrazovanju odraslih što nije zadovoljavajuće jer je potrebno razviti krovni pristup. Osim toga, prema Eurostatu, udio stanovništva u dobi od 25 do 64 godine koje sudjeluje u programima cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj je u 2010. godini iznosio 2% te bitno zaostaje za prosjekom EU (9,1%).

Analize Svjetske banke pokazuju da samo 28% hrvatskih tvrtki nudi formalnu obuku svojim radnicima u usporedbi sa 70% u Sloveniji ili 73% u Irskoj.

Obrazovanje postaje ključno u borbi protiv nezaposlenosti / EEF/H.B.

www.vecernji.hr (EUčionica), 14. rujna 2012.

MEĐU NAMA

Najviše mi je žao učitelja

Desetljećima plaće prosvjetara zaostaju i do dvadeset posto za plaćama zaposlenika s istom stručnom spremom u državnim i javnim službama. Zaostaju toliko da je i nepristojno spominjati podatak da je prosječna plaća u državi 5492 kune, a da je prosječna plaća srednjoškolskog profesora 5200, a učitelja u osnovnoj školi 4900 kuna premda se zna da je prosvjeta najobrazovaniji sektor s više od 80 posto visokoobrazovanih zaposlenika. I sve to nije dovoljan argument niti sindikalistima da uvjere Vladine pregovarače, niti potonjima da konačno shvate da je došlo vrijeme da se štedjeti počne na nekim drugim proračunskim stavkama... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Sindikalni referendum: Većina glasala protiv prijedloga Vlade

Vlada ipak otkazuje TKU?

Unatoč uspješnom sindikalnom referendumu, pokušaj mirenja Vlade i četiriju sindikata je propao. Vlada ide na otkazivanje Temeljnog kolektivnog ugovora te predstoji pregovaranje o novom, ovoga puta s čak jedanest sindikata u procesu pregovaranja…

• Agencija za odgoj i obrazovanje: Strategija učenja i poučavanja hrvatskog kao inog jezika

Važne interkulturne kompetencije

Najznačajnije je postignuće ovog projekta trideset sudionika, učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja, osposobljeno za primjenu različitih strategija učenja i poučavanja inojezičnih učenika, te kompetencije koje su stekli za uključivanja inojezičnih učenika u odgojno-obrazovni proces…

• Predškolski odgoj: Djeca i slobodne aktivnosti

Poticanje socijalnog razvoja

Organizirane aktivnosti imaju mnogo toga dobrog – potiču dječji socijalni razvoj, omogućuju djeci prostor za vježbu i stjecanje novih vještina, najčešće su djeci zabavne. No stručnjaci kažu da je dobit manja nego što većina roditelja misli. Između toliko zahtjeva za najboljom edukacijom, bavljenjem športom, svladavanjem raznih vještina, negdje je izgubljen osnovni zahtjev djetinjstva – obiteljski život…

• Stručno usavršavanje za profesore njemačkog jezika

Vrijedna iskustva za kvalitetniji rad

Stručno usavršavanje trajalo je od 1. do 22. srpnja u zemljama njemačkoga govornog područja, a 32 profesora njemačkog jezika iz 21 zemlje sudjelovalo je na seminaru koji se bavio zemljoznanstvom – proučavanjem kulture, jezika, običaja, povijesti, političke te ekonomske situacije i svakodnevnice Njemačke, Švicarske i Austrije – i na kojemu je sudionicima pokazano kako koristiti metodičke i didaktičke principe u tom specifičnom području…

• Mladi znanstvenici: Davor Bernardić, Prirodoslovno-matematički fakultet

Uključiti mlade i obrazovane ljude u društvene procese

Biti političar i znanstvenik i biti uspješan na oba polja vrlo je težak zadatak. Predsjednik skupštine grada Zagreba Davor Bernardić pokušava ostvariti taj cilj i ističe u razgovoru za Školske novine da se ustrajnošću može doći do svakoga postavljenog cilja…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Socijalne vještine: Upravljanje problemnim situacijama (1)

Biti u dobru sa sobom i s drugima

Svjedoci smo svakodnevnog nasilja nad djecom, ženama, muškarcima, nasilja među djecom, odnosno kršenja ljudskih i dječjih prava u obitelji, vrtiću, školi, na ulici... Ljudi često zadovoljavaju vlastite potrebe na način da pritom ugrožavaju potrebe drugih. Vještina odgovornog i učinkovitog ponašanja u problemnim situacijama sve je potrebnija... Piše dr. sc. Nevenka Modrić, pedagoginja savjetnica, DV Grigor Vitez, Samobor

• Suradnja vrtića i škole: Iskustva iz Slovenije

Uspješna integracija romske djece

Svaki je pojedinac važan za dobrobit drugih, kako na individualnoj, tako i na razini zajednice u kojoj živi. Upravo su škole i dječji vrtići prostori koji često šire pozitivne primjere humane prakse za dobro svih ljudi. Budući da romska djeca, zbog nepoznavanja jezika i drugih socijalnih okolnosti, školsko okružje nerijetko doživljavaju neugodnim, glavni je cilj projekta bio približiti djeci odgojne djelatnosti... Piše Lidija Jerš, odgojiteljica predškolske djece, Dječji vrtić, Kočevje, Slovenija

• Postali ste razrednik i – što sada? (3)

Autoritet se stječe radom i ljubavlju

Razrednik je taj koji određuje i usmjerava rast i razvoj svakog djeteta. On je jedan od bitnih činitelja u cijeloj strukturi obrazovanja svakoga svoga učenika. O njemu u velikoj mjeri ovisi hoće li to dijete voljeti ili mrziti školu, hoće li učiti „za život” ili „za školu”, tj. za ocjenu. Ne možete ni zamisliti koliko kao razrednik značite svojim učenicima i što im sve predstavljate. Budite im uzor u svemu... Piše Ankica Benček, učiteljica matematike

• OŠ Ivana Zajca, Rijeka: Projekt „Stoljeće olimpizma”

Moralne i pedagoške vrijednosti športa

Projekt je tijekom provođenja uspio izazvati visoku zainteresiranost svih uključenih učenika; motivacije tijekom rada nije nedostajalo. Iznimno zanimljiva tema povijesti olimpijskog pokreta i povijesti športa općenito pružila nam je mogućnost korelacije nekoliko nastavnih predmeta. Učenici su još jednom pokazali kako se uz dobru ideju, puno kreativnosti i dobre volje proces učenja može pretvoriti u zabavnu aktivnost... Pišu Josipa Gračanin, prof., Neven Fabijanić, prof. i Koraljka Mahulja-Pejčić, prof.

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA| Istraživanje o školskim pedagozima

U punoj snazi, a bez iskustva

Najmlađi su školski pedagozi s područja središnje Srbije, gdje ih je oko 70 posto rođeno poslije 1960. godine, a 30 posto poslije 1970. godine. Na jugu Srbije pedagozi su  nešto stariji – 57 posto rođeno ih je prije 1959. godine, a najprirodnija je distribucija u Beogradu – po četvrtina za svako razdoblje… Prema Časopis Nastava i vaspitanje priredio Ivica Buljan

• UNESCO | Treći međunarodni kongres o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju       

Izgrađivanje vještina za rad i život

Pod pokroviteljstvom UNESCO-a u Šangaju je nedavno održan skup kako bi se došlo do jedinstvene globalne platforme za razmjenu znanja, kao i debata o transformiranju tehničkog i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u skladu s vremenom i o unaprjeđivanju sustava za razvoj vještina... Prema UNESCO priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Ako učitelj podučava, to ne znači da učenik uči / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Pedagoška dokumentacija (1. dio) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (3) / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Treba li medijski odgoj biti poseban predmet? / Lana Ciboci, mag. novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Digitalna razdjelnica / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Zašto mali Ivica ne može učiti? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Zagreb: OŠ dr. Ivana Merza | Gosti iz Belgije, Nizozemske, Portugala...

• Koln: Svjetska geografska olimpijada | Impresivan rezultat hrvatskih predstavnika

• Zlatar Bistrica: Osnovna škola | Pismenost kao preuvjet za bolju budućnost

• Pazin: Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile | E-dnevnikom olakšan rad

MEDIJI           

• WEB | Stranica škole za nove tehnologije (http://www.ess.hr/)

• TV | Više kulture, umjetnosti i znanosti (Pokretanje trećeg programa HTV-a)

• KAZALIŠTE | Tri skockana prašćića, Plesni centar TALA, Zagreb, 2012.

• GLAZBA | Tri operne premijere (HNK Zagreb)

• KNJIGE | Garestinski hortus verbi – Varaždinska književna hrestomanija / Joža Skok, MH Varaždin - Tonimir, Varaždinske toplice, 2012.

• ČASOPISI | Andragoški glasnik, Meridijani, Lađa

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Problem pedagogijske nauke (III.) / Stevan Pataki (1936.)

U suvremenoj pedagogijskoj nauci velika se pažnja posvećuje samom pojmu odgoja koji pretstavlja njen predmet. Odgoj je jedno specifično područje zazbiljnosti sa svojom posebnom problematikom i metodikom, i upravo zato pedagogika nije niti »primjena« drugih nauka niti je poglavlje koje druge nauke (etike ili filozofije), nego je autonomna nauka kao i svaka druga nauka. Autonomna u tom smislu da posjeduje svoj vlastiti predmet ili objekt, svoj posebni zadatak i svoju vlastitu metodiku. Ova posljednja proizlazi iz samog predmeta i zadatka pedagogijske nauke. Mnogo je vremena trebalo dok se pedagogika osamostalila i učvrstila kao posebna nauka. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Učiteljskog doma i Školskih novina

Naputak, izvađen iz »Ratio educationis« i iz previšnjih kraljevskih normalnih rješidbi o upravi početnih škola (1801.)

REPORTAŽA | OSNOVNA ŠKOLA BOGUMILA TONIJA, SAMOBOR - PODRUČNA ŠKOLA MIRNOVEC

Stoljeće školstva u pitoresknom Mirnovcu

Područna škola Mirnovec, stogodišnja slavljenica, malena je prostorom i brojem učenika. Ipak, učiteljice i djeca te su „nedostatke” pretvorili u prednost, jer žive i rade poput velike obitelji. Dječju žeđ za znanjem olakšavaju i usmjeravaju učiteljice razredne nastave Vesna Bašić, Višnja Fresl, Branka Klisović (zamjena za učiteljicu Silviju Ivanščak) i Maja Šikić… Piše Branko Nađ