Kako generacijama koje dolaze osigurati stjecanje digitale kompetencije

TEMA BROJA: INFORMATIKA U NACIONALNOM KURIKULUMU

Kako generacijama koje dolaze osigurati stjecanje digitale kompetencije

Podupirući osmišljen projektni pristup reformi obrazovanja, stručnjaci s područja informatike smatraju da je u postojećem Nastavnom planu i programu za osnovne škole izborni predmet Informatika pretvoriti u obvezni predmet koji se predaje od petog do osmog razreda osnovne škole. Tako će se naraštajima učenika koji ne će biti zahvaćeni osuvremenjenim nacionalnim kurikulumom omogućiti stjecanje potrebnih kompetencija...
Priredio Marijan Šimeg: za Temu broja Školskih novina govore Leo Budin, Dean Švorc, Aleksandra Čižmešija, Marko Rosić, Zlatka Markučić, Branka Vuk...

UMJESTO UVODNIKA

1874. – 2014. – 2154.

Što god da se događalo otad do danas (kažu – malo zvjezdanih trenutaka i previše kriznih stanja), potpuno neizvjesnoj budućnosti unatoč, mogli bismo se poigrati obrtanjem vremenske perspektive pa se zapitati hoće li se primjerice 2154. godine po ičemu pamtiti ova naša, 2014.? Ako ljudskog pamćenja tada još bude i povijesni tragovi/izvori opstanu, možda će koji kroničar spomenuti da je, primjerice, nastavljeno smanjivanje broja djece u školama... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Godine su samo broj za jednu brooklynsku učiteljicu matematike koja još odgaja mlade i nadahnjuje druge nakon što je proslavila stoti rođendan.

Madeline Scotto prošloga je utorka navršila stotu i još radi u St. Ephrem’s Elementary School.

Pomaganje drugima učinilo me sposobnom da budem osoba kakva sam u stotoj – izjavila je slavljenica radio postaji WCBS 880

http://newyork.cbslocal.com/2014/10/17/at-100-years-old-brooklyn-math-teacher-continues-to-shape-young-minds, 17. 10. 2014.

MEĐU NAMA

Treba li učenika izbaciti iz škole?

Opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu – mjere su koje se izriču osnovcima, od čega se opomena i ukor izriču za tekuću školsku godinu, a strogi ukor vrijedi do kraja osnovnoškolskog obrazovanja. Predložene pedagoške mjere u srednjoj školi jesu opomena, ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz srednje škole. Opomena i ukor izriču se za tekuću školsku godinu, a opomena pred isključenje vrijedi do kraja srednjeg obrazovanja. Učenik koji je isključen, osim učenika isključenog zbog teškoga nasilničkog ponašanja, ima pravo polagati razredni ispit. Učenik koji je isključen zbog teškoga nasilničkog ponašanja gubi status redovitoga učenika. Upravo ova potonja mjera uzburkala je prosvjetnu javnost, a mnogi su stručnjaci izrazili svoje negodovanje zbog njezina uvođenja u obrazovno zakonodavstvo... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: Skupština Europske udruge za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju

Promocija hrvatskog sustava visokog obrazovanja

Godišnja Skupština članova Europske udruge za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA) s pratećim stručnim programom iz područja unapređenja kvalitete visokog obrazovanja održana je u Zagrebu, 16. i 17. listopada, a njezin organizator i domaćin bila je Agencija za znanost i visoko obrazovanje....

• Sveučilište u Zagrebu: Inauguracija novog rektora Damira Borasa

«Radimo plemenit i dragocjen posao za cijelu domovinu Hrvatsku»

Zbog ispadanja zagrebačkog sveučilišta iz uglednog društva petstotinjak najboljih u svijetu, novi rektor Boras ukazuje na potrebu povećanja obujma i kvalitete znanstvenoistraživačkog rada na Sveučilištu u Zagrebu, ali i odgovarajućeg javnog financiranja znanosti u Hrvatskoj te djelotvornog trošenja proračunskih sredstava koja su izdvojena za tu namjenu...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i nogomet

Nogomet uči suradnji i kolegijalnosti

Sportski programi u vrtiću priprema su za djecu koja će se kasnije uputiti u sportske klubove s odgovarajućim programima i treninzima odgovarajućima za određenu dob. Stručni kadrovi koji provode sportske aktivnosti odnosno treninge u vrtiću i u klubovima imaju propisane licence za rad s djecom ili najviši stupanj izobrazbe, a to je visokoobrazovni kadar…

• Zagreb: 10. Sajam stipendija i visokog obrazovanja

Festival potpora za studente

Nakon Velike Britanije, SAD-a i Kanade, ove je godine zemlja partner Francuska, koja se sa skoro 280 tisuća inozemnih studenata godišnje ubraja među prva četiri najpopularnija svjetska odredišta za studiranje…

• Zagreb: Stručno znanstveni skup „Matrice i strukture dječjeg crteža kroz glazbu, ples i govor”

Dijete piše i priča – slikom

Likovnost je medij likovnoga i emocionalnoga komuniciranja. Svijet likovnog stvaralaštva jest svijet slobode u kojemu dijete pomoću crteža, slika, grafike i skulpture na svoj način prenosi unutarnji svijet u vanjski – istaknuto je, među ostalim, na stručno-znanstvenom skupu na kojemu se raspravljalo o glazbi, plesu i govoru kao poticajima dječjeg likovnog stvaralaštva...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Hrvatske škole u EU projektima: Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb

Obnovljivi izvori energije za svjetliju budućnost

Glavni je cilj projekta jačanje sektora obrazovanja odraslih u cilju povećanja konkurentnosti polaznika na tržištu rada razvojem programa u području obnovljivih izvora energije. Posebni su ciljevi projekta uspostava suradnje s tržištem rada kako bi se napravili kvalitetni programi koji omogućavaju povećanje kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih, a time i povećanje zapošljavanja njihovih polaznika... Piše Ivica Buljan

• Nastava književnosti: Kako učenicima približiti starija djela

Dundo Maroje u lektiri i školskim klupama

Mnogima se čini da između Marina Držića 16. stoljeća i nekoga današnjega dubrovačkog ili bilo kojeg drugoga srednjoškolca postoje nepremostive razlike u razmišljanju, društvenim i socijalnim okolnostima, svakidašnjici, odnosu prema tradiciji, kulturi, politici... No njegove komedije i danas oduševljavaju publiku svojom živošću i suvremenošću i po tome se Marin Držić može mjeriti s najvećim svjetskim komediografima... Piše Maja Milošević, prof. hrvatskog jezika, Turistička i ugostiteljska škola, Dubrovnik

• Iz dnevnika školskog psihologa: Sve noviji klinci - i mi takvi kakvi jesmo (1)

Žive rane učiteljske duše

Način na koji organiziramo utvrđivanje spremnosti za školu isti je kao i ranijih godina, ispitni materijal također. Jedino su djeca svake godine drugačija nego prije. Sve su noviji klinci. A mi smo takvi kakvi jesmo: sve stariji, umorniji, ili sve mlađi, zbunjeniji, zabrinutiji, razočaraniji, grintaviji... Piše Milijana Kovačević, školska psihologinja savjetnica, OŠ Kman – Kocunar, Split

• Mladi i baština: Međunarodni fotografski doživljaj baštine 2014.

Kamen i ljudi – svijet u svojoj punini

Nakana projekta Međunarodni fotografski doživljaj baštine, koji se priređuje u okviru Europskih dana baštine pod pokroviteljstvom Vijeća Europe i uz potporu UNESCO-a, od samoga početka bila je usmjeriti što veći broj mladih na fotografiranje i razumijevanje kulturne i prirodne baštine... Piše Ivna Dorić

REGIJA

• Srbija: Suradnja državnih sveučilišta i institucija EU u projektu «Tempus»

Master program za obrazovanje nastavnika predmetne nastave

Svaki budući nastavnik, želi li se zaposliti u školi, mora imati završen master studij i ostvarenih 30 bodova iz pedagoško-psihološko-metodičke grupe predmeta, kao i šest bodova prakse u školi... Prema BBC Education priredila Ivana Čavlović

SVIJET

• Povijest školske odore: Od povijesne tradicije do modnog izričaja

Uniforme školama daju osjećaj identiteta i povezanosti

Povjesničari kažu da uniforme nisu tradicija britanskih javnih škola već potječu još iz engleskih dobrotvornih škola otprije oko 460 godina.... Prema UNESCO-u priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Učenici s emocionalnim projektima / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Odluka o programu Građanskog odgoja i obrazovanja (3) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Može li se u vijeće roditelja imenovati osoba zaposlena u školi / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | eTwinning kao sigurna društvena mreža / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Europskim projektom do informatičkih kompetencija / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Truje li nas prekomjerna buka / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Zadar: Pomorska škola | U Dubrovniku održan seminar nastavnika brodostrojarstva

• Gornja Stubica: OŠ Matije Gupca | Zdrava avantura u Poljskoj

• Klenovnik: OŠ grofa Janka Draškovića | Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje

• Vinkovi: OŠ A.G.Matoš | More je živo

MEDIJI

• WEB | Ključne kompetencije u obrazovanju odraslih http://www.andragosko.hr/index.php/medunarodne-konferencije-internacional-conferences

• TV | Književnost u igrama čitanja bez granica (Klasici narodu - HTV3)

• GLAZBA | Bogat tjedan Hrvatske glazbene mladeži

• KNJIGE | Tatjana Leus, Najčešće roditeljske zablude – 40 zamki u odgoju i kako ih izbjeći, Planet Zoe d. o. o., Zagreb, 2014.

• ČASOPISI | Matematika i škola, Modra lasta, Smib

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Zakon od 14. listopada 1874. ob ustroju školah i preparandijah za pučko učiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji [4.]
[…] Glava sedma Ob učiteljih na javnih pučkih školah

§. 109. Učitelji javnih pučkih kolah (§. 3.) jesu javni činovnici.

§. 110. Za definitivnoga učitelja pučkih školah može biti namješten samo onaj, tko je na kojoj javnoj preparandiji u austrijansko-ugarskoj monarkiji stekao učiteljsku svjedočbu, ter je kako u obziru kaznenoga zakona, tako i u obziru ćudorednom neporočan.

Inostrancu koji je osposobljenje za učiteljsku službu postigao na kojoj preparandiji austrijansko-ugarske monarkije, na kojoj nastavnim jezikom nije hrvatski, valja se podvrći izpitu iz hrvatskoga jezika. Ako je pako koji ini jezik ao materinski nastavnim (§. 11.) one škole na kojoj ovakov inostranac želi biti namješten, valja mu se, na koliko nije već osposobljen, podvrći izpitu iz ovoga jezika. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Narodnih novina, Škole, Učiteljskog doma i Školskih novina

Pismo mladom učitelju Petru Dobriću / Miho Zglav (1899.)

REPORTAŽA | ŠEST DESETLJEĆA SREDNJE ŠKOLE ISIDORA KRŠNJAVOGA, NAŠICE

Gotovo 1300 učenika u skladnome suživotu

Morat ćemo se okrenuti europskim projektima, razmjenama, škole i ravnatelji morat će se povezati i u zemlji i izvan nje da bismo koliko-toliko održali transfer tehnologije i znanja, pogotovo kada ne možemo računati na veća ulaganja države, smatra ravnatelj Željko Filjak… Piše Branko Nađ