Kako mlade motivirati za cjeloživotno učenje

TEMA BROJA: MEĐUNARODNI DAN PISMENOSTI

Kako mlade motivirati za cjeloživotno učenje

Državna matura je instrument kojim se ponajprije mjeri uspjeh učenika. Ona mjeri koliko su uspješno učenici svladali nastavne sadržaje propisane nastavnim planovima i programima i to je mjereno testovima za koje se smatra da su najbolji koji su u danim uvjetima mogli biti napravljeni. Na temelju te ocjene oni mogu nastaviti svoje školovanje na visokim učilištima. Činjenica je također da su rezultati indikativni i govore o tome što se događa u obrazovnom sustavu, koji su problemi, što bi trebalo poboljšati ili promijeniti...
Priredili Marijan Šimeg i Branko Nađ; za Temu broja Školskih novina govore Evica Tihomirović, Marija Bednjanec, Ivana Ivančić, Jasminka Vajzović

UMJESTO UVODNIKA

Zašto bismo se suzdržavali…

Sredina rujna za nekoliko je dana, eto prilike da je imamo, dušu joj razotkrijemo, o njoj raspravljamo, stavove o njoj argumentiramo i drukčijima suprotstavljamo, mukotrpno postižemo suglasnost (?) o budućem smjeru i tempu razvitka (?!) hrvatskoga školstva. Doista, sve bi vizionarske i kreativne snage valjalo usmjeriti prema rješenjima koja će biti optimalna (da ne kažemo najbolja) i o kojima će se se postići sveopća suglasnost, u Hrvata – istina – ne baš česta, još manje trajna... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Ja jesam pobornik javnog dobra. I to branim. Jednako tako sam pobornik istraživanja kao sustava koji nosi zemlju i protivim se tome da ga zapustimo ili čak izgubimo. Može ministar Jovanović govoriti da se i on za to zalaže, ali njegova politika govori drugo. Ako on ne vidi da ovaj čas njegova vlada smanjuje postotke izdvajanja za istraživanje i visoko obrazovanje i pritom se sve i sva difamira uzduž i poprijeko i daje se do znanja kako ništa ne vrijedimo, to je smjer s kojim se nemam namjeru miriti. […]

Svakodnevno smo pred pitanjem što će danas biti i kako spriječiti nevolju koja bi se mogla dogoditi. I onda živiš kao homo duplex, izvan zemlje ti čestitaju, tvoja je zemlja ušla u EU, sad ćemo zajedno još jače krenuti, otvaraju nam se programi, prilike i ja doista nastupam isto tako optimistično, a u sebi mislim – Bože moj, vratit ću se u ured i opet će me dočekati nekakav dopis kojeg se ne bi sjetio ni Gogolj u svom „Revizoru”. To je taj pristup gdje se gleda kako da te se diskvalificira zato što si iritantni rektor.

Prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu

http://www.vecernji.hr/vijesti/aleksa-bjelis-ministar-jovanovic-ne-moze-me-ni-uvrijediti-clanak-610230, 9. rujna 2013.

MEĐU NAMA

Posao pravne države

U ovoj državi postalo je gotovo pravilo da se svi oni – u rasponu od okorjelih i dokazanih kriminalaca do uglednih poduzetnika i političara – koji budu zatečeni s prstima u pekmezu, odmah pozovu na najdražu rečenicu koja glasi „Neka pravna država radi svoj posao”. Nebrojeno puta smo se osvjedočili kako to onda pravna država odradi i sve češće mi pada na pamet misao da pravne države gotovo u pravilu nema baš onda kad nam je najpotrebnija. Eto, vratimo se samo do prošlog ponedjeljka, dana kad jedan desetogodišnji dječak nije krenuo u novu školsku godinu sa svojim vršnjacima iz petoga razreda. Razlog je prilično prozaičan, barem za hrvatske prilike... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Washington: Hrvatski učenici i nastavnici na konferenciji Programa GLOBE

Velik uspjeh na svjetskoj smotri

Učenici iz dvije hrvatske GLOBE škole – Medicinske škole u rijeci i i Medicinske škole Vrapče iz Zagreba – svojim su projektima impresionirali sudionike iz cijeloga svijeta…

• Kritičko mišljenje (nova kolumna)

Otrcani autoritet

U Hrvatskoj se, međutim, i dalje djeluje kao da se svijet ne mijenja – država je odredila pompozni Nacionalni obrazovni kurikulum (popularno: noklica) kao da se i dalje neupitno zna što treba znati; sustav djeluje kao da i dalje nema mjesta sumnji (bez koje, uz put, prosvjetiteljstva nema), kao da se – „u međuvremenu” – znanost nije samo promijenila (i samu sebe radikalno relativirala), nego i ozbiljno osramotila (katastrofalno efektnim zloporabama, od atomske bombe do nadzora na intimnošću osoba)… Piše Žarko Puhovski

• Predškolski odgoj: Djeca i karakter

Odgojem i pažnjom do karakternog djeteta

Karakter je osobina s kojom se susrećemo u svakodnevnoj komunikaciji te se prema tim osobinama ravnamo: biramo prijatelje, poslovne partnere, tražimo sreću u ljubavi, sami se suočavamo sa svojim karakterom... Roditelji pak od malih nogu prate razvoj karaktera kod svojih mališana i postaju svjesni činjenice da se neke karakteristike osobnosti genetski nasljeđuju, ali to roditelje ne oslobađa odgovornosti da odgajaju svoju djecu. Kako navode psiholozi, važno je da roditelji razumiju da osobnost koju će dijete razviti više ovisi o njima nego o bilo kojem naslijeđenom svojstvu…

• Zagreb: Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u srednjim školama

Inspiracija za društveni i kulturni život

Vjeroučitelji su pozvani u odgojno-obrazovni sustav unositi dragocjene dimenzije ljubavi i otajstvenosti, unutar društva zaraženog individualizmom i zatvorenog privatnim interesima...

• Udruge: Savez izviđača Hrvatske

Kroz igru i zabavu do učenja

Savez izviđača Hrvatske nacionalna je izviđačka organizacija i najveća organizacija za djecu i mlade u Hrvatskoj. Savez je osnovan 1952. godine te ima 60 godina iskustva u radu s djecom i mladima, a ujedno je baštinik stogodišnje tradicije skautskog pokreta u Hrvatskoj...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Inkluzivno obrazovanje: Stanje, problemi, izazovi...

Potrebna je suradnja svih stručnjaka

Veliku poteškoću predstavlja to što plan i program rada treba uskladiti s potrebama svakog pojedinog djeteta koje ima rješenje bilo za prilagođeni plan i program ili pak za ndividualizirani pristup, a da mnogi učitelji pa i neki stručni suradnici još uvijek nisu načistu u čemu su razlike i postoje li uopće razlike između te dvije opcije. A razlike su velike i jako bitne... Piše Ankica Benček, učiteljica u mirovini, Zagreb

• Korištenje Facebooka u nastavi povijesti

Facebook više nije (samo) igra

Korištenje Facebooka u nastavi povijesti uz bolju pripremu i razradu zadatka dobro je došla promjena u standardnim zadatcima koji se inače zadaju. Učenici u takvim zadatcima mogu rješavati zadaću ili radeći u grupama odraditi projektni zadatak. Društvena mreža postaje tako mjesto objavljivanja javnog sadržaja koji je dostupan svima, pa na taj način učenici vježbaju kako se predstaviti svijetu... Piše Miljenko Hajdarović, mag. hist. et mag. edu. soc, Srednja škola Čakovec

• Iz dnevnika školskog psihologa: Vršnjačko nasilje (1)

Tikvani, idioti, koze, glupače...

Ružne riječi iz dječjih usta čuju se na svakom koraku – u učionici, na hodniku, na školskom igralištu, na ulici, u autobusu, tramvaju... Razumijem ja i djecu. Lakše je upiti ono što je loše nego ono što je dobro, napose kad su u to uronjeni do grla. Pogrdnim riječima koje bole časte se i političari u saboru, a svi to gledamo. Estrada, svijet sporta, internet, računalne igrice... – sve je puno razarajuće agresije koja se djeci uvlači u podsvijest, pa poslije progovara iz njih na isti način. Odgovorni su i svi stariji koji ne reagiraju na te strahote... Piše Milijana Kovačević, psihologinja savjetnica, OŠ Kman-Kocunar, Split

• Fleksibilnost i kreativnost u suvremenom obrazovanju (2)

Pomirba osobnih i zajedničkih ciljeva

Međusobni odnos između osobnih, obiteljskih interesa i onih javnih, zajedničkih pitanja ključan je za razvoj društva, kao i institucija. Uspjeh demokracije uvijek će ovisiti o prepoznavanju tih potreba. Zdrava demokracija ovisit će o tome kako su ove dvije strane društva uključene u metode i vrijednosti naših škola... Piše David L. Brierley, Fakultet Rudolf Steiner, Sveučilište u Oslu

REGIJA/SVIJET

• BOSNA I HERCEGOVINA | Uključenost djece u predškolski odgoj i obrazovanje

Sve više djece u vrtićima i predškolama

Postotak djece koja pohađaju prvi razred osnovne škole, a koja su tokom prethodne godine pohađala predškolsko obrazovanje u Federaciji BiH iznosi 18,4, u Republici Srpskoj 13,3, dok za Brčko Distrikt nije naveden podatak zbog malog uzorka… Prema FMON priredio Ivica Buljan

• NJEMAČKA | Privatno sveučilište Zeppelin u Friedrichshafenu nudi novu priliku

Stipendije za one koji su prekinuli studij

Stručnjaci za obrazovanje otkrili su da upravo oni koji su prekinuli studij raspolažu visokom razinom socijalnih vještina i nadprosječnim znanjem o poslu. Tko iz drugog pokušaja započinje studij, ima mnogo učinkovitiji pristup predavanjima, seminarima i domaćim radovima... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Vještina govorenja diže samopouzdanje / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Vijeće roditelja / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• INKLUZIJA | Kako osigurati pomoć u nastavi / Darko Kobetić, prof. reh, direktor Centra znanja Profectus / www.centarprofectus.hr

• PRAVO | Što s radnim knjižnicama nako ulaske Hrvatske u EU? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Medijska igrališta i slabe noge / Piše Danijel Labaš, dr.sc. profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Veliki meštar sviju medija / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Je li crno vino ljekovito? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Zlatar: Osnovna škola Ante Kovačića | Tko svira, zlo ne misli

• Veliki Bukovec: Milijunski projekt u osnovnoj školi | Sigurnost djece na internetu

• Hum na Sutli: OŠ Viktora Kovačića | Kako urediti školski vrt i okoliš

• Sveti Martin pod Okićem: OŠ Mihaela Šiloboda | Legende i predaje u novom ruhu

MEDIJI

• WEB | Za pomoć mlađoj djeci s razvojnim teškoćama (http://www.hurid.hr)

• TV | Što je širina, u njoj istina (O obrazovanju na TV?- preuzeto s mrežne stranice Sindikata hrvatskih učitelja)

• NOVA PREMIJERA | Kazalište Mala scena: Smiješno čudovište

• KNJIGE | Studenti Sveučilišta u Zagrebu (1874. – 1914.) - Tihana Luetić; .), Srednja Europa, Zagreb, 2012.

• ČASOPISI | Meridijani, Poučak, Školski vjesnik

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Što treba raditi, da bude naučanje sigurno (2) / Jan Amos Komesky (1592.-1670.)
[…] Narav u jedno vrieme samo jedan posao obavlja. Na primjer: ptica neiznese svih jajah na jedanput, već jedno za drugim, koliko ih goder imade. A kad sjedi na njih, premda na svih zajedno sjedi, to jih ipak najprije samo ogrieva, poslje ih obraća, pomaže prokljuvati, zatim hrani mlade, i uči jih letjeti itd. sve u svoje vrieme.

Na isti način graditelj, kad jednu sgradu započne, na njoj dotlje radi, dok je nedogotovi; a kad postavlja temelj, ili podiže stiene, tada neradi oko krova.

Slikar neslika deset il dvadeset slikah na jedanput, već samo jednu, pa budi medjutim da jednoj ili drugoj temelj postavlja, budi što drugoga radi, to mu je ipak vazda samo jedan posao prvi i glavni. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Jutarnjeg lista, Škole i Školskih novina

Isušena kaljuža (ulomci, drugi dio, 1906. - 09.) / Janko Polić Kamov

REPORTAŽA | OSAM DESETLJEĆA DJEČJEG VRTIĆA BAJKA, ZAGREB

Zbog potreba roditelja djeca nam dolaze u dvije smjene

Jedan od najstarijih zagrebačkih vrtića djeluje na četiri lokacije, a sa svojih 120 zaposlenih radnika brine o više 800 upisane djece. Vrtić je, osim po starosti, poseban zbog specifičnog boravka djece u smjenama, kao i rada skupine za djecu s poremećajima iz autističnog spektra… Piše Branko Nađ