Ključna strategija u suzbijanju marginalizacije i segregacije osjetljivih skupina

TEMA BROJA: INKLUZIVNO OBRAZOVANJE

Ključna strategija u suzbijanju marginalizacije i segregacije osjetljivih skupina

Za kvalitetnu inkluzivnu školu nužna je sustavna i kontinuirana podrška i to osobito u uklanjanju arhitektonskih barijera, u osposobljavanju nastavnika za suvremene metode podučavanja koje će odgovarati svakom učeniku, bilo nadarenom ili onom s teškoćama, osiguravanjem suradnje i timskog rada zaposlenih u školi ili osiguranjem suradnje mobilnih timova, transformiranjem specijalnih škola i centara u centre podrške redovnim školama... Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Ljiljana Igrić, Zrinjka Stančić, Ivančica Tajsl Dragičević, Dinka Vuković, Irena Tomić Vrbić, Jadranka Žarković Pečenković, Luči Lončar, Tatjana Kasunić...

UMJESTO UVODNIKA

Obrazovne politike, javno ponuđene i skrivene

Pretpostavljajući koja pitanja bi mogla zanimati prosvjetne djelatnike i čitatelje Školskih novina, sedam smo pitanja formulirali te ih uputili istaknutijim strankama/koalicijama što se sada upiru svim silama za naklonost birača. Pitali smo o postojećim problemima našega odgojno-obrazovnog sustava, o glavnim (strateškim) ciljevima obrazovne politike, o onome što bi se ostvarilo u četverogodišnjem mandata, a posebice u prvoj godini, zatim o tome koliko bi ulaganja u obrazovanje (izražena postotkom BDP-a i postotkom javnih rashoda) trebalo biti, te treba li, i koliko, povećati plaće prosvjetnih djelatnika, uz to i o imenu ministra/ministrice obrazovanja nakon izbora... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Prema izvješću Eurydicea Finska je pravi raj za studiranje. U njoj nitko ne plaća nikakve školarine pa čak ni pristojbe za upis. Istovremeno svi studenti primaju barem neke potpore u obliku stipendija koje se kreću od 558 do 4 041 eura godišnje ovisno o nizu čimbenika. Osim toga studenti koji ne žive s roditeljima imaju pravo na pokrivanje troškova stanovanja u iznosu od 80 posto s time da je maksimalan iznos 201 euro mjesečno. Ove potpore dobivaju studenti koji godišnje ne ostvare prihode veće od 11 850 eura! Svaki student dobiva zagarantiran mjesečni zajam od 400 eura koji mora vraćati samo ako ne završi studij u određenom roku. Kada se zbroje sve potpore, finski studenti mogu godišnje maksimalno dobiti do 11 260 eura.

www.tportal.hr/vijesti/znanost/401646/Financijski-uvjeti-studija-u-RH-medu-najgorima-u-Europi.html, 23. 10. 2015.

MEĐU NAMA

„Priziv savjesti”

U svekolikoj predizbornoj kakofoniji dočekasmo i da trenutačno vladajuća koalicija objelodani svoj program pod naslovom „Hrvatska raste – nema povratka na staro”. Program sročen u nešto više od deset tisuća riječi podijeljen je u osam cjelina koje ću samo nabrojiti – za ubrzanje gospodarskoga rasta, jačanje konkurentnosti i poboljšanje poslovne klime; za bolji standard i veću socijalnu sigurnost građana; za poboljšanje učinkovitosti javnoga sektora; stvaramo obrazovanje za 21. stoljeće; gradimo suvremenu infrastrukturu za novi gospodarski rast i bolji standard građana; za očuvanje okoliša i održivi razvoj; za regionalni razvoj i decentralizaciju; za napredno i sigurno društvo. Primijetili ste, vjerujem, cjelinu „Stvaramo obrazovanje za 21. stoljeće” u kojoj na nešto više od dvije i pol novinarske kartice piše... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Izborna skupština Sindikata Preporod

Željko Stipić ponovo predsjednik

Na 8. redovitoj Izbornoj skupštini Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu – Preporod, održanoj od 23. do 25. listopada u Novom Vinodolskom, dosadašnji predsjednik Željko Stipić ponovno je izabran za predsjednika, čime je osvojio novi četverogodišnji mandat za vođenje Sindikata Preporod, a izabrani su i članovi ostalih tijela – predsjednik Skupštine Hrabroslav Filaković, predsjednica Glavnoga vijeća Gordana Kovač Bluha te po pet članova Nadzornog odbora i Suda časti...

• Ravnateljsko motrište (nova kolumna)

Posebnosti učeničkog doma

Od ravnatelja se danas traži da bude menadžer, da osigura financijska sredstva kako bi dom mogao udovoljavati suvremenim standardima. Želimo li kvalitetan sustav obrazovanja i upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama, nužno je što prije uvesti program stručnog usavršavanja i licenciranja ravnatelja…

• Uoči parlamentarnih izbora

Što nam to obrazovne politike nude i obećavaju

Što bi bilo kad bi bilo, dotično da ova ili ona politička stranka / koalicija ima nakon sljedećih parlamentarnih izbora presudan utjecaj na obrazovnu politiku? Neka pitanja, po našem mišljenu važna, uputili smo (naj)istaknutijim strankama/koalicijama što idu na predstojeće izbore. Odgovore koalicija Domoljubna Hrvatska, Hrvatska raste i Naprijed Hrvatska! nismo dobili (unatoč požurnicama), a odgovore onih što su se našoj molbi korektno odazvali pročitajte u nastavku…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i brojenje

Brojenje učiti od najranije dobi

Djecu od malih nogu trebamo uključivati u zabavne i zanimljive aktivnosti koje im pomažu da razumiju ključne pojmove važne za razumijevanje matematike. Djetetovo doživljavanje broja počinje još u prvoj godini. Brzo nauči da ima jedan nos, dvije cipele, tri dugmića. Čuje slijed brojeva. Svaki broj treba čekati dok broj prije njega ne bude izgovoren, a onda će ustupiti mjesto sljedećem…

• Varaždin: Hrvatsko društvo profesora njemačkog jezika

Učinkovitom prezentacijom i komunikacijom do motivacije

Može li učitelj svojim načinom prezentacije nastavnih sadržaja te odgovarajućim komunikacijskim pristupom utjecati na motivaciju učenika i njihovo uspješno ovladavanje jezičnim vještinama – ključno je pitanje kojim su se bavili sudionici XXIII. međunarodnog stručnog skupa Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika, održanoga od 9. do 11. listopada u Varaždinu. Skup je organiziran u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Goethe institutom i Austrijskim kulturnim forumom u Zagrebu te uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, udruge Ekult – Europski kulturni krug, Grada Varaždina i Varaždinske županije…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Hrvatska pedagoška baština: Što (ne)znamo o prvacima hrvatskog učiteljstva

Slatko-gorki jaram učiteljskog poziva

Mogu li se skupiti sredstva za objavljivanje nepoznatih i neobjavljenih pisama prvaka hrvatskoga učiteljstva Ivana Filipovića, koji je u kolektivnom pamćenju hrvatskih učitelja ostavio trajan spomen, među ostalim, i kao mučenik i žrtva režima, te Mijata Stojanovića koji je cijeloga života strpljivo vukao svoj „jaram učiteljstva”? Zašto se više od 160 godina taji istina o Filipovićevoj tamnici? Piše Stjepan Laljak, književni povjesničar, Zaprešić

• Aktualno: Uz (najavljenu) kurikularnu reformu hrvatskoga školstva (3)

Književnost u predmetnom kurikulumu za hrvatski jezik

Autori kurikuluma za hrvatski jezik svoju metodološku matricu moraju uskladiti s dokimološkom teorijom o kompetencijama i uspostaviti kompetencijski model odgojno-obrazovnoga procesa te instrumentarij za vrjednovanje očekivanih postignuća u svakom odgojno-obrazovnom području na svim stupnjevima. Bez jasno postavljene teorijsko-metodološke matrice koja se temelji na teoriji kompetencija ne mogu se očekivati valjani kurikulumi... Piše prof. dr. sc. Dragutin Rosandić, metodičar hrvatskoga jezika i književnosti

• OŠ Budrovci: Stručna ekskurzija u Solin

Na izvorištima hrvatske povijesti

Međunarodni projekt cjeloživotnoga učenja za poduzetništvo, koji Osnovna škola Budrovci provodi u suradnji s OŠ Vjekoslava Paraća iz Solina, odveo je skupinu budrovačkih učenika i učitelja u Solin gdje su mogli iz prve ruke saznati mnogo toga o čemu su učili ili će tek učiti na nastavi povijesti... Piše Igor Barišić, učitelj engleskoga jezika; fotografije Igor Barišić i Željko Vurm, učitelj razredne nastave, OŠ Budrovci

• Stručno usavršavanje nastavnika bez granica

Suvremeni učenici traže suvremenu nastavu

Suvremena bi nastava trebala biti usmjerena na učenike. Uloga se nastavnika promijenila – nekadašnji tradicionalni nastavnik predavač danas je organizator, koordinator, mentor, psiholog, suradnik… Za takav novi način rada i nove metode poučavanja nastavnik mora biti osposobljen. Osim tradicionalnih seminara danas se nastavnicima nudi mnoštvo online seminara i tečajeva, a o jednome od njih govori i ovaj prilog... Piše Ivana Opačak, prof. hrvatskoga i engleskoga jezika, Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod

REGIJA

• BiH: Obilježavanje Svjetskoga dana hrane

Sedam posto školaraca s viškom kilograma

Lejla Hodžić iz Zavoda za javno zdravstvo istaknula je kako djeca vrlo rijetko konzumiraju sušeno i koštunjičavo voće koje je veoma zdrav izvor energije. Što se tiče konzumacije hrane u vrtićima, Hodžić je istaknula da situacija i nije tako loša... Prema Dnevnom listu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• UNESCO: Dobitnice nagrade «Za žene u znanosti» za 2016. godinu

Znanosti – ime ti je (i) žena!

L’Oréal-UNESCO-ov program „Za žene u znanosti” ustanovljen je kako bi prepoznao i promovirao iznimne žene koje su svoj život posvetile znanosti i pronalaženju rješenja za izazove budućnosti. U osamnaest godina postojanja istoimenom nagradom nagrađene su devedeset dvije znanstvenice, među njima i dvije Nobelovke... Priredio Ivan Rodić

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Smiješna strana nastave / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Izostanci i pedagoške mjere / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Smiju li spremačice u školama biti zadužene poslovima dežurstva? / Olivera Marinković, dipl. iur.

• RIJEČ | Pasivno svoji / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Mogući smjerovi uvođenja IKT-a u nastavne procese / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Što treba znati o slabljenju sluha / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Poreč: TUŠ Antona Štifanića | Uspješan nastup u Makedoniji

• Dugo Selo: OŠ Josipa Zorića | Radionica zavičajnih običaja

• Rijeka: Učenički dom Podmurvice | Pošteškoće prilagodbe učenika na novu sredinu

• Čaglin: OŠ Stjepana Radića | Mala srca otvaraju i mala i velika vrata

MEDIJI

• WEB | Čita li još itko?! http://www.hfs.hr/novosti_detail.aspx?sif=3844#.Vi4laBAveV7

• KAZALIŠTE | 80 godina opere «Ero s onoga svijeta» u HNK Zagreb

• TV | Ocjena - pokazatelj znanja? (NI DA ni NE: Ocjene ili znanje - HTV3)

• KNJIGE | Maja Kelić, Ovladavanje čitanjem, priručnik za logopede, učitelje i roditelje, Naklada SLAP, Jastrebarsko, 2015.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

AH, KAKO LI POČINJE MOJE ŠKOLOVANJE...

Najbolji učitelj na svijetu: strog i pametan / akademik Milan Moguš
[…] Danas mislim da sam imao najboljega učitelja na svijetu: strogog i pametnog. U prilog svojoj tvrdnji navest ću samo jedan ondašnji detalj. Uzeo je učitelj Stuparić dvije krede: u jednoj ruci crvenu, u drugoj plavu i s dvije ruke počeo na školskoj ploči crtati čovječji krvni sustav: crvenom kredom srce i krve žile koje idu iz srca po tijelu, a u drugoj ruci plavom kredom krvne žile koje idu u srce. Mi smo se, učenici, kao čudom čudili, prvo, da netko može istodobno crtati s obje ruke i, što je važnije, tada smo – kao pučkoškolski šmrkavci – od učitelja Ive Stuparića shvatili osnovni rad srca i krvnih žila. Takvih je njegovih „čudesa” bilo nekoliko […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka, Jutarnjeg lista, Učiteljskog doma i Školskih novina

Majke, domovina na vas gleda / Marija Jambrišak (1891.)

REPORTAŽA | 60 GODINA OSNOVNE ŠKOLE DRAGANIĆI

Škola kao srce svakoga maloga mjesta

Sjećamo se da su uvjeti u školama nekad bili mnogo lošiji nego danas, pa su đaci svejedno završavali škole, fakultete, i što je najvažnije, bili su motivirani za učenje i upijanje znanja. Toga nam danas nedostaje više od svega – motivacije djece za školu, ističe ravnateljica Marica Jurčić… Piše Branko Nađ