Ključna uloga metodika u stvaranju kvalitetne škole

TEMA BROJA: METODIKE U SUVREMENOM ODGOJNO-OBRAZOVNOM SUSTAVU

Ključna uloga metodika u stvaranju kvalitetne škole

Uvođenje kurikuluma u hrvatski obrazovni sustav omogućuje puni razvoj metodika kao mikroprakseoloških disciplina koje izravno povezuju odgojno-obrazovnu teoriju i praksu, budući da teorija kurikula bolje izražava prirodu metodike jer uključuje nastavne sadržaje kao i metodika, dok pedagogija i didaktika razvijaju svoje teorijske poglede gotovo neovisno o nastavnim sadržajima...
Tekst i snimke Ivan Rodić; za Temu broja Školskih novina govore Dragan Milanović, Aleksa Bjeliš, Branislava Baranović, Ivan Marijanović, Vlatka Domović, Ante Bežen, Ružica Vuk, Aleksandra Čižmešija, Vladimir Findak, Snježana Koren, Ana Petravić...

MEĐU NAMA

Totalni nadzor

Kad bismo uveli mikroprocesore poput Brazilaca, netko bi mogao ustvrditi da je to povratak na nekakve udbe, ozne, stasije ili neke druge tajne službe iz socijalističkog arsenala, ali ne i priznati da nam osnovci izostaju na milijune sati s nastave i da tome treba stati na kraj. Uostalom, sličan sustav nadzora učenika imaju i Irci, ali ne zato da bi proveli bigbraderizaciju školskog sustava nega zato da bi u svakom trenutku škola i roditelji znali gdje je njihovo dijete... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

Zahtijevamo da se pojedinac shvati kao misleći subjekt koji nije samo u stanju menadžerski kreirati svoju buduću karijeru, ili karijeru drugih, nego je sposoban i voljan zauzeti individualan, empatičan i kritički stav prema društvenim, ekološkim i posebice političkim fenomenima te koji uživa široko i slobodno obrazovanje koje vodi intelektualnoj emancipaciji i političkoj samosvijesti.

Deklaracija o znanosti i visokom obrazovanju / Akademska solidarnost

http://sites.google.com/site/akadsolid/sindikat-uvod/deklaracija-o-znanosti-i-visokom-obrazovanju, 15. ožujka 2012.

AKTUALNO

• Dodijeljena Nagrada tehničke kulture „Faust Vrančić”

Stjepan Car nagrađen za životno djelo

Nagradu za životno djelo dobio je prof. dr. sc. Stjepan Car, predsjednik Uprave „Končar” – Institut za elektrotehniku. Kao sveučilišni profesor, gospodarstvenik i dragovoljac na području inovativnog rada tijekom više od 30 godina, nagrađen je za trajan doprinos i ukupnu djelatnost u razvoju tehničke kulture i stvaralaštva, posebice što je na njegovu inicijativu Udruga inovatora osnažila djelovanje prema gospodarstvu, inovativnim poduzetnicima i udruženjima obrtnika, ističe se u obrazloženju…

• Državna Smotra Zakon u razredu – simulirana suđenja

Novo i ugodno iskustvo učenja

Radi se o simulacijama glavne sudske rasprave prema pravosudnom modelu iz Republike Hrvatske i SAD. Ciljevi ovakvih similiranih suđenja su pružanje potpore razvijanju samopouzdanja, sigurnog nastupa, vještine govorenja, kritičkog razmišljanja i timskog rada te poboljšanju osnovnih vještina čitanja, pisanja, govorenja…

• Područna škola Antuna Gustava Matoša u Gornjoj Voći

U školu s osmijehom, bez stresa!

Zadovoljni smo učenicima, a i oni nama, što su i izrekli u projektu samovrednovanja i svrstali nas u 20 posto škola koje imaju najkvalitetniji odnos učenika, učitelja i roditelja. Svakoga dana oplemenjujemo jedni druge i s radošću dolazimo na školska vrata, ističe ravnateljica Rahela Blažević…

• Mladi znanstvenci - dr. sc. Mario Vašak, Fakultet elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Ne treba kukati nego raditi

Tijekom dodiplomskog studija primao je državnu stipendiju za osobito nadarene studente na jednom od najzahtjevnijih studija. Fakultetsko vijeće Fakulteta elektronike i računarstva (FER) dodijelilo mu je četiri priznanja Josip Lončar za osobiti uspjeh na prvoj, drugoj, trećoj i četvrtoj godini studija, a za ukupan uspjeh na dodiplomskom studiju primio je i brončanu plaketu Josip Lončar…

• Predškolski odgoj - Montessori pedagogija – znanstvena monografija

Poticaj za razvoj pedagoškog pluralizma

Cilj je znanstvene monografije dati pregled i položaj Montessori koncepcije u odgoju i obrazovanju te iz različitih perspektiva raspravljati o njezinim načelima da bi se ukazalo na mnogostrukost njezine primjene. Popularnost i primjenjivost metode bez obzira na dob, uvjete i sposobnosti odgajanika pridonosi njezinoj različitoj interpretaciji…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Dijete i igra (1)

Igra je zaista ozbiljan posao

U osnovi postoje dva oblika pokreta. Prvi je onaj koji možemo nazvati pasivnim pokretom, gdje poticaj dolazi izvana kao u nježnom ljuljanju kolijevke ili u pokretu ljuljačke. Igranje na ljuljački izaziva osjećaj ushićenja u djetetu. Ova vrsta zanošenja uvis oslobađa dijete zakona gravitacije. Lakoća igre je jedna od glavnih stvari koja ju obilježava... Piše David Brierly, Rudolf Steiner University College, Oslo, Norveška

• Uz najavljene promjene hrvatskog obrazovnog (školskog) sustava (3)

Nove promjene u metodološkom obzoru

Najavljene promjene odgojno-obrazovnog (školskog) sustava nužno moraju imati drukčija znanstvena, stručna, društvena, gospodarska uporišta, moraju otkloniti voluntarizam, populizam i stranačku uskogrudnost. Sve strateške odluke o promjenama odgojno-obrazovnog sustava moraju se temeljiti na nacionalnom (državnom) konsenzusu i znanstveno-stručnim uporištima... Piše prof. dr. sc. Dragutin Rosandić, metodičar književnog odgoja i obrazovanja

• Kako razgovaramo u našim školama? (28)

Kako razgovaramo s učenicima - 2. dio

U razgovoru nije važan samo sadržaj nego i način na koji taj sadržaj iznosimo. To je posebno važno u primjeni razgovora u odgojno-obrazovnom procesu. Mnogo toga ne dopire do učenika ne zato što oni odbijaju sadržaj, nego zato što ne mogu prihvatiti način našega razgovora s njima... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, obiteljski psihoterapeut i komunikolog

• Oni su stvarali hrvatsko školstvo: Anka Došen-Dobud, profesorica u miru

Za predškolski odgoj po mjeri djeteta

Anka Došen-Dobud znatno je obogatila pedagošku djelatnost u predškolskom odgoju i kao sveučilišna nastavnica, i kao predavač na seminaru za odgojitelje, i kao autorica, i kao prijatelj brojnih dječjih vrtića, odgojiteljica i svih onih kojima je jasno stalo do predškolske djelatnosti. S punim opravdanjem možemo je smatrati reformatoricom predškolske pedagogije u Hrvatskoj... Piše mr. sc. Branimir Mendeša, Filozofski fakultet u Splitu

REGIJA/SVIJET

• CRNA GORA | Prijedlog upisne politike na Sveučilištu

Vlada će voditi brigu o broju proračunskih studenata

Predviđeno je povećanje broja proračunskih studenata na studijskim programima kojih nedostaje na tržištu rada, ali i smanjenje suficitarnih… Prema MPCG priredio Ivica Buljan

• SAD | Problem dječje pretilosti

Školski programi ishrane mogu pokrenuti poremećaje u prehrani

Novi izvještaj pedijatrijske bolnice sugerira da programi protiv pretilosti koji se provode u školama mogu uzrokovati poremećaje prehrane... Prema Education News priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Kad učiteljica čita / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Organizacija izvanučioničke nastave (2) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Pravo na priznavanje putnih troškova / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Bjelovar | Čitanjem do zvijezda

• Sisak | Tulum s(l)ova na Hrastovičkoj gori

• Kamenica | Kreativni Dani hrvatskog jezika

• Petrovsko | Čuvarice tradicije

MEDIJI

• WEB | Da se čuje i glas mladih (http://www.mobilnost.hr/nio.php?o=224)

• KAZALIŠTE | Ružičasta sanjarica, Kazalište Mala scena, Zagreb 2012.

• GLAZBA | Mladi za one još mlađe

• KNJIGE | Znanje, obrazovni standardi, kurikulum – teorijsko-kritički pristup obrazovnoj politici u Hrvatskoj / Vladimir Strugar, 2011.

• ČASOPISI | Meridijani, Drvo znanja, Lađa

IZ PROŠLOSTI

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Pedagogija

Osnovica ljudskoga kulturnog života jeste državne društveno uređenje, koje u temelju ide za tim, da se svakomu pojedincu dotičnoga državno-socijalnog područja odlakša pribavljati sredstva za život, t. j. za zadovoljavanje životnih potreba. Te se potrebe po običnoj podjeli grupiraju kao tjelesne i duševne, a prema tome možemo i životna sredstva ili dobra, kojima se one podmiruju, krupno svrstati na sredstva ili dobra tjelesna (materijalna) i duševna (idealna). Materijalna su dobra oni objekti, što služe kao uvjeti za mogućnost fizioloških funkcija, koje sačinjavaju tjelesni život...

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Učiteljskog doma, Škole i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Iz dnevnika jedne djevojčice / Zora Ruklić

REPORTAŽA | 90 GODINA ČEŠKE OSNOVNE ŠKOLE JANA AMOSA KOMENSKOG, DARUVAR

Savršena simbioza škole i obitelji

Roditelji u nabavci udžbenika nisu sami, već plaćaju samo participaciju, isključivo za kupnju potpuno novih naslova. Ostale knjige, udžbenici, ostaju u školi, prenose se s generacije na generaciju i djeca su već naučila čuvati ih, ne šarati nepotrebno po njima, kako bi se mogli koristiti i nagodinu… Piše Branko Nađ