
Napokon je razvijena e-platforma na kojoj će se promovirati i učiniti vidljivima sve aktivnosti učenja i obrazovanja odraslih neovisno provode li se u formalnim, neformalnim ili nekim drugim oblicima. Na jednom mjestu bit će objedinjeni svi dokumenti, strategije, preporuke i propisi, primjeri dobre prakse koji mogu pomoći u radu svima koji se bave ovim područjem, a sve s ciljem poboljšanja i povećanja kvalitete sustava za obrazovanje odraslih... Priredio Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Ivan Šutalo, Nives Pokrajčić, Sabina Glasovac, Ivana Puljiz, Jurica Pavičić, Matej Petranović, Mario Vučić...
Koliko li smo puta čuli, čak i od onih tobože dobro upućenih medijskih imena, da je – za ove Hrvatske – bilo (pre)više reformi školstva, ne reformiranja ovoga ili onoga segmenta/sastavnice sustava, nego strukture i svih podsustava, reformi općih, uglavnom – kažu – neuspješnih. A da ih pitamo koje to reforme školstva bijahu, baš me zanima koji bi odgovor bio. Ovakav ili onakav, on ne bi mogao zadovoljiti znatiželju ozbiljnih analitičara... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina
U situaciji u kojoj je Hrvatska jedina zemlja u EU koja od 2009. nije izašla iz krize, Vlada kao glavne mjere poticanja rasta nudi smanjenje parafiskalnih nameta i parcijalno smanjivanje administrativnog opterećenja. S obzirom na težinu situacije u kojoj se hrvatsko gospodarstvo nalazi, ove su mjere potpuno neadekvatne i zapravo predstavljaju odraz neshvaćanja ili nebrige vlasti za gospodarstvo i građane ove zemlje.
Hrvatskoj nužno treba ozbiljna i sveobuhvatna ekonomska politika koja će u kratkom roku djelovati na otvaranje radnih mjesta i jačanje dohotka građana. Umjesto na osmišljavanje i provedbu takve politike Vlada će se i ove godine ponajprije baviti opsesijom Europske komisije, odnosno smanjenjem deficita, što definitivno nije put prema skorom oporavku ekonomije.
Iz priopćenja Nezavisnog sindikata nanosti i visokog obrazovanja
http://www.nsz.hr, 30. travnja 2015.
Što ako se učenik slučajno razboli u vrijeme produžne nastave i time izgubi pravo na „popravni? u ljetnom roku? Kako će učenik koji ima dvije negativne ocjene istodobno pohađati produžnu nastavu iz oba predmeta? Pitanje je i hoće li svi učenici u svim školama imati jednake uvjete, jer nijednim aktom nije propisano koliko produžna nastava mora trajati za predmet koji je zastupljen sa četiri ili pet sati tjedno, a koliko za one koji imaju 35 sati godišnje. O tome će odlučivati svaka škola za sebe!? Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
• Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
• Zagreb: Dva desetljeća HUROŠ-a
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i masaže
• Kaštel Novi: Održana 24. ČAkavska večer
• Zagreb: Predstavljen prvi hrvatski priručnik o Domovinskom ratu
Priručnik Domovinski rat prvo je takvo izdanje u Hrvatskoj koje vrijednim i iscrpnim informacijama znatno obogaćuje nastavu novije nacionalne povijesti. U izdavačko-znanstvenom pothvatu Školske knjige sudjelovali su vodeći stručnjaci za noviju nacionalnu povijest u uskoj suradnji Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata...
• OŠ „Vukomerec”, Zagreb: Uz Dan planeta Zemlje
• Obrazovne institucije u projektima EU: Fonda za ulaganje u znanost i inovacije
• Projektna nastava u produženom boravku: Karnevalski tradicijski običaji
• OŠ „Manuš”, Split: Učenici čuvari glagoljice
Planirajući školski kurikulum za školsku godinu 2013./2014., u duhu očuvanja kulturno-povijesne baštine škole i osuvremenjivanja nastave, u Osnovnoj školi „Manuš” u Splitu rodila se ideja o projektu Glagoljica – starohrvatsko pismo, u koji su se uključile škole iz Poljske – s hebrejskim pismom, Portugala – s jugozapadnim pismom s područja Lagosa, Rumunjske – s dačkim alfabetom i Turske – sa starim otomanskim pismom... Piše Jelica Balić, učiteljica razredne nastave – mentorica, voditeljica projekta „Glagoljica”, OŠ „Manuš”, Split
• Srbija: Održan Privredni forum mladih u Beogradu
Pomoćnik ministra obrazovanja Milan Šuvakov upozorio je da obrazovni sustav još nema upisnu politiku za studiranje na fakultetima te da je predviđeno donošenje zakona o nacionalnom okviru kvalifikacija, koji će utvrditi potrebe za kadrovima, prema potrebama tržišta rada... Prema Blicu priredio Ivica Buljan
• SAD: Inovativni projekt američkog liječnika Andrewa Morgana
„Projekt pingvin” omogućava djeci s teškoćama u razvoju da se bave kazališnom umjetnošću i mjuziklima te se uključe u društvene aktivnosti, što pomaže njihovu fizičkom i psihičkom razvoju... Prema Penguinproject.org priredila Ivana Čavlović
• PSIHOLOGIJA | Priprema učenika za ispit zrelosti / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
• PEDAGOGIJA | Planiranje završetka nastavne godine / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak
• PRAVO | Može li se tajnici škole platiti smjenski rad / Olivera Marinković, dipl. iur.
• SIGURNOST NA INTERNETU | Oslonite se na «oblake» / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica
• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Računalne igre kao dio nastave TZK / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu
• ZDRAV ŽIVOT | Što je dobro znati o gonoreji / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine
• Rijeka: Učenički dom Podmurvice | Uređen multisenzorički vrt
• Hvar: Osnovna škola | Festival znanosti
• Ivankovo: OŠ August Cesarec | Radionica tekućih ekoloških sapuna
• Tovarnik: OŠ A.G. Matoš | Zeleni dan Zemlji za rođendan
• WEB | Ususret stavovima zainteresirane javnosti https://savjetovanja.gov.hr
• KAZALIŠTE | ZKL gostovao u Ankari
• TV | Poznatima i milijunašima ulaz slobodan - Nedjeljom u 2, HTV1
• KNJIGE | Olga Jambrec, U svijetu pojmovlja: Književnoteorijsko pojmovlje s objašnjenjima i primjerima, Naklada Ljevak, Zagreb, 2014.
• ČASOPISI | Modra lasta, Smib
Iskorijenili smo međuvršnjačko nasilje, imamo osjećaj da upravo kroz debatu, građanski odgoj, brojne male projekte dopiremo do đaka, pa se osjećaju sigurno u školi i lijepo im je ovdje. Tada nema potrebe za neželjenim oblicima ponašanja, ističe ravnateljica Ružica Vitman Sović… Piše Branko Nađ