Konzistentan i koherentan sustav obrazovanja odraslih u nas tek treba izgraditi

TEMA BROJA: OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ODRASLIH

Konzistentan i koherentan sustav obrazovanja odraslih u nas tek treba izgraditi

Već prvo poglavlje Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije uvodi koncept cjeloživotnoga učenja, koji donosi neka opća načela i ciljeve koji se snažno dotiču sustava obrazovanja odraslih, među kojima su izgradnja sustava za identificiranje, poticanje i razvoj sposobnosti i potencijala pojedinca. Unaprijediti kvalitetu i uspostaviti sustav osiguranja kvalitete također je nešto što se odnosi na cijeli sustav odgoja i obrazovanja pa i obrazovanja odraslih... Priredili Marijan Šimeg, Ivan Rodić i Ivana Čavlović; za Temu broja govore Matej Petranović, Irena Ištvanić, Marija Kolovrat, Mile Živčić, Nives Pokrajčić, Neven Budak...

UMJESTO UVODNIKA

Premostiti pogrješke i propuste

Naslov ovoga uvodnika ne odnosi se samo na nezgodu u distribuciji našega tjednika; on pokriva i ono o čemu pišemo u temi broja – obrazovanje odraslih, naime. I tu je nerijetko (istina, ne uvijek) riječ o premošćivanju pogrješaka i propusta iz ranijega, inicijalnoga obrazovanja i osposobljavanja... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Samo mali broj učenika tvrdio je da doručkuje, a najgori podatak je bio taj što je dosta njih izjavilo da kuhani obrok jedu samo nekoliko puta na tjedan, konkretno nedjeljom i još možda dan ili dva tijekom tjedna. Umjesto toga, rekli su, jedu pizzu, hamburger, hrane se u školi i to hranom koja nije dostatna za dnevni unos nutritivnih vrijednosti. Razlozi preskakanja kuhanog obroka bili su uglavnom prezaposlenost roditelja, radi čega djeca unose veliku količinu nutritivno siromašnih namirnica koje su kontaminirane različitim kiselinama.

Danijela Periš, predsjednice udruge Vaga (Osijek)

(na osnovi istraživanja ishrane učenika nižih razreda osnovne škole)

www.glas-slavonije.hr/262490/1/Udruga-Vaga-Ucenici-nizih-razreda-u-Osijeku-kuhani-obrok-jedu-samo-dva-ili-tri-puta-tjedno; 2. veljače 2015.

MEĐU NAMA

Iz srednje škole ravno na posao!

Budući da su Hrvati poznati kao vrlo inventivni i k tomu još i šaljivdžije, netko će se sjetiti i slogana koji se je na tragu posljednje spomenutog „S fakulteta na posao?, kojim se trebalo promovirati ekspresno zapošljavanje naše mladeži, prometnuo u lagano sarkastičnu reakciju na rješenja u području mirovinskog osiguranja kojim se sve više podiže dobna granica za odlazak u mirovinu i glasi „S posla na groblje?. No, na stranu nastrane šale. Prošlotjedni prilog na jednoj privatnoj TV postaji vratio nam je barem malo osmjeha i zadovoljstva na natmurena lica... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• HAZU: Okrugli stol o nacionalnoj istraživačkoj i inovacijskoj infrastrukturi

Kako učinkovito prikupljati, obraditi i pouzdano čuvati rezultate istraživanja

Do 2020. predviđa se izgradnja napredne zajedničke e-infrastrukture hrvatskog obrazovnog i istraživačkog prostora pod nazivom Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak, kao i uspostava transparentnog sustava vrednovanja prijedloga infrastrukturnih projekata...

• Zagreb: Učenički dom Marije Jambrišak

Prvi Dan otvorenih vrata u znaku ružičaste boje

Dan ružičastih majica, poznatiji kao Pink Shirt Day, program je prevencije vršnjačkog nasilja, a obilježava se zadnje srijede u veljači. Ideja je nastala u znak protesta zbog incidenta koji se dogodio u jednoj školi u Kanadi...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i hrkanje

Hrkanje loše utječe na razvoj djeteta

Stručnjaci ističu da hrkanje utječe na produktivnost djece. Djeca trebaju energiju da bi mogla koncentrirano sudjelovati u nastavi, a to im omogućava duboki, miran san. Ako je san narušen, to se negativno odražava na njihove uspjehe. Kao posljedica smanjenog unosa kisika u mozak mogu se pojaviti poremećaji u ponašanju i loše ocjene. Kako su potvrdila američka i njemačka istraživanja, udio je djece s lošim uspjehom u školi u skupini onih koji hrču 30,6 posto, gotovo dvostruko više od kontrolne skupine sa 16,3 posto…

• Požega: Predstavljena knjiga mr. sc. Ivana Mancea

Kosinj – povijesno izvorište hrvatske tiskane riječi

Značaj prve tiskane knjige u Hrvatskoj, veljače 1483. godine u Kosinju, upečatljivo svjedoči o tome da je ovaj dio ličkog podneblja bio žarište bogatog cvata hrvatske srednjovjekovne kulture, glagoljaškoga blaga sadržanog i u trinaest liturgijskih knjiga (6 misala i 7 brevijara), po čemu su Kosinj i Hrvatska postali važan dio Europe i civiliziranog svijeta. Ta prva poznata hrvatska tiskara (od 1482. do 1493.), prva na slavenskom jugu i šire, koju su utemeljili Frankopani, počela je proizvoditi knjige samo 35 godina poslije prve u svjetskoj povijesti – Gutenbergove štamparije u Mainzu…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Obrazovne institucije u projektima EU: Osnovna škola Horvati iz Zagreba

Kroz mobilnost se potiče motivacija za učenje

Jako nas veseli kad vidimo da naši učenici i učitelji potpuno ravnopravno sudjeluju u međunarodnim projektima, a timski rad u višenacionalnom okruženju donosi im veliko zadovoljstvo. Ovo su prvi koraci koji pripremaju našu djecu za život u globalnom društvu, uče ih toleranciji i poštivanju različitosti. Istodobno, predstavljaju svoju zemlju i njezinu kulturu svojim vršnjacima iz Europske unije, ističe ravnateljica OŠ Horvati Biserka Matić-Roško... Piše Ivica Buljan

• DV „Botinec”, Zagreb: Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj

Osviješteni ekoistraživači u pelenama

Planirajući zadaće održivog razvoja za jasličku dob potrebno je planirati razvoj temeljnih ekoloških spoznaja, izgrađivanje pozitivnih odnosa prema prirodi i okolini te razvoj važnosti osobnog djelovanja u zaštiti okoliša. Također se stalno vodi računa i o razvoju ekološke osjetljivosti djeteta i stvaranju navika brige i očuvanja okoliša... Piše Danijela Filković, odgojiteljica predškolske djece, DV „Botinec”, Zagreb

• Suvremena škola: Intrizična motivacija i samoregulacija učenja

Trnovit put do slobodne škole

Kraj trenutnoga obrazovnog modela neće nastupiti dok djeca zdušno mrze školu, jer im je tada škola još uvijek važna. Nastupit će kada djeci škola postane potpuno nevažna. Možda je već nastupio? Škola je mnogim učenicima prisilni gubitak godina života nakon kojeg nisu ni sretni, ni kompetentni. S obzirom na to da se nitko ne bi trebao pomiriti i prepustiti takvom crnom scenariju, autor ovoga teksta krenuo je u potragu za obrazovnim modelom koji omogućuje učitelju stvaranje obrazovne okoline poticajne za samoregulaciju učenja... Piše Darko Lončarić, Učiteljski fakultet, Rijeka

• Glazbeni odgoj: Ciljevi, sadržaj, ishodi...

Naučiti svirati svako dijete

Bez sretnog djetinjstva ispunjena samopoštovanjem i samopouzdanjem teško da ćemo imati sretne i kreativne ljude s dobrom osnovom za budućnost. To možemo ugraditi u ljudsko biće pomoću glazbe koja je jedna od najvećih mentalnih energija... Piše Morana Rajman-Jelić, prof. savjetnica, Glazbena škola Frana Lhotke, Sisak

REGIJA

• BiH: Sastanak ministara obrazovanja dvaju entiteta

Izbaciti politiku iz škola i u njih vratiti djecu

Problem se mora tretirati jednako u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ako je u jednom dijelu zemlje obrazovni sustav loš, automatizmom je loše i djeci u drugom dijelu zemlje. Treba provesti konkretan plan i program kako bi sva djeca u BiH u svim školama imala isti tretman... Prema Dnevnom listu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Osuvremenjivanje nastave: Obrazovni sustav obogatiti novim metodama poučavanja

Kako postati moderan učitelj

Tradicionalne metode poučavanja, koje se primjenjuju već desetljećima, a pokazuju vrlo loše rezultate kada je u pitanju funkcionalno znanje, i dalje su, nažalost, najzastupljenije u školama... Prema Education News priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Oni su malo drugačiji i čudni - ne mijenjajmo ih / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Upis u prvi razred osnovne škole / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Prednosti pri zapošljavanju u razrednoj nastavi / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | YouTube - školski videoizlog / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Iskustvo u virtualnom okruženju / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Što treba znati o raku dojke / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Bjelovar: III. osnovna škola | Čitanjem do zvijezda

• Lički Osik: OŠ dr. Franje Tuđmana | Kako spriječiti napad na dijete

• Sveti Ivan Žabno: OŠ «Grigor Vitez» | Dah duše za dušu

• Banova Jaruga: Osnovna škola | Susret sa zavičajnom pjesnikinjom Anicom Vukić

MEDIJI

• WEB | Iz Europskoga socijalnog fonda za modernizaciju kurikuluma http://www.strukturnifondovi.hr

• TV | Svježije i dinamičnije, potpunije i zanimljivije («novi» Dnevnik - HTV1)

• KAZALIŠTE | Premijera «Kraljevića i prosjaka» u Gradskom kazalištu Žar ptica Zagreb

• KNJIGE | Vladimir Strugar, Učitelj između stvarnosti i nade, Alfa d. d., Zagreb, 2014.

• ČASOPISI | Zrno, Hrvatsko zagorje

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Ustrojni statut Nautičke škole u Bakru / 1882.

[…] § 4. Za pripravni tečaj propisuje se sliedeća naukovna osnova:
Vjeronauk, 2 sata na nedjelju. Učevno gradivo odredit će nadležna crkvena oblast.
Hrvatski jezik, 4 sata na nedjelju. Pregledno opetovanje i nadopunjenje u pučkoj učioni preduzetoga učevnoga gradiva iz slovnice tako, da se postigne kod učenika dovoljno poznavanje oblika hrvatskoga jezika i najvažnijih pravila skladnje. Vježbanje u čitanju, pripoviedanju pročitanih štiva. Pismene vježbe s osobitim obzirom na potrebe praktičnoga života. Svakih 14 dana jedna domaća i mjesečno jedna školska zadaća. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Uzgoj u drevnih Helena / Ljuboje Dlustuš [1907.]

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA DJEČJEG VRTIĆA „POTOČNICA”, ZAGREB

Malim koracima do prave integracije

Ovaj je vrtić prepoznat kao ustanova koja teži visokoj razini kvalitete rada s djecom, a osobito s djecom s teškoćama. Kako bi se toj djeci omogućilo sretno i bezbrižno djetinjstvo u društvu njihovih vršnjaka, nužno ih je uključiti u odgovarajuće programe ranog odgoja i obrazovanja, što „Potočnica” svojim programima inkluzije i integracije uspješno čini još od 1998. godine… Piše Branko Nađ